Izložba: KRALJEVSKE POVELJE GRADA KARLOVCA

Na izložbi će biti predstavljeni originali četiri kraljevske povelje koje čuvamo u Zbirci isprava Državnog arhiva u Karlovcu; među njima povelja Josipa II. od 8. listopada 1781. godine, kojom Karlovac proglašava slobodnim kraljevskim gradom.

Izložba će biti otvorena 8. listopada u 12 sati, a ostaje otvorena do 30. travnja, iduće godine.

Prigodno predavanje održat će Antonio Bosio, arhivista za starije gradivo, koje slijedi nakon otvorenja.

-Izložbu otvaramo 8. listopada, na datum izdavanja najvažnije povelje, one Josipa II. kojom grad Karlovac proglašava slobodnim kraljevskim gradom.  Zavirite u bogatu povijest našega grada kroz četiri originalne kraljevske povelje koje se čuvaju u našoj Zbirci isprava.

Ono što ove povelje čini posebno značajnim i vrijednim činjenica je da su ih izdala četiri vladara Habsburške Monarhije te ih ovjerile svojim pečatom i potpisom:

1. Najvažnija od sviju, Povelja Josipa II. od 8. listopada 1781. kojom Karlovac proglašava slobodnim kraljevskim gradom,
2. Povelja Marije Terezije, majke i prethodnice Josipa II., iz 1774. kojom podjeljuje povlastice gradskim obrtnicima i trgovcima kako bi zaštitili svoje poslovne interese u Vojnoj krajini, kojoj je Karlovac tada još uvijek pripadao,
3. Povelja Franje II. od 1. ožujka 1799., kojom potvrđuje Josipovu povelju, kako bi Karlovčanima zagarantirao slobodu koju im je omogućio njegov prethodnik Josip II.
4. Povelja Ferdinanda I. od 12. listopada 1837. kojom dozvoljava Karlovčanima ubiranje maltarine i vozarine kako bi namakli sredstva za „taracanje“ (popločavanje) gradskih trgova i ulica

Ovi povijesni dokumenti svjedočanstvo su razvoja Karlovca u buduće trgovačko i kulturno središte, a ujedno i simboli slobode i blagostanja njegovih građana – slobode koja je ključna za identitet Karlovca, grada koji je tijekom svoje povijesti postao mjesto slobodnih i naprednih ideja.

Karlovac je zahvaljujući ovim poveljama prošao iz faze vojne utvrde na granici civiliziranog svijeta u prometno-trgovačko središte na razmeđu riječnih i cestovnih prometnica, napredno građansko društvo koje je tijekom 19. stoljeća postalo centar kulturnog, demografskog i liberalnog razvoja. Bilo je to razdoblje u kojem se grad profilirao kao sjeme demokratskih promjena, otvorenog duha i inovativnih projekata.

-Pridružite nam se na ovoj posebnoj proslavi našeg kulturnog i europskog naslijeđa kojom ćemo zajedno odati priznanje ne samo našoj povijesti nego i njenom trajnom utjecaju na našu sadašnjost, poručuju iz karlovačkog Državnog arhiva.