Prvi Karlovački

“Veseli me kad ljudima mogu dati točnu prognozu, ljuti me kad ponekad ne bude dovoljno točna, ali s vremenom je to tako”

Autor: Ivana Ivandić

09.05.2022

Priče iz Tjednika

Potreba za meteorolozima u Hrvatskoj je velika, kao i za tehničarima koji imaju znanja i vještine iz informatike, elektronike i elektrotehnike.

Kakvo će biti vrijeme? – neizbježno je pitanje u našem svakodnevnom životu. Od toga što ćemo odjenuti do toga hoće li avioni poletjeti i brodovi ploviti ovisi o vremenu. Za sve grane ljudske djelatnosti, pogotovo poljoprivredu, vodoprivredu, šumarstvo i promet, važna je vremenska prognoza.

Turbulencije, jak vjetar, smanjena vidljivost, grmljavinska oluja i zaleđivanje zrakoplova vremenske su pojave opasne za avione, a hoće li doći do tih pojava posao je meteoroloških tehničara koji mjere brojne podatke o stanju atmosfere, kao što su temperatura i tlak zraka, brzina i smjer vjetra, oborine… na temelju kojih se onda izrađuju prognoze.

-Radim izvještaje svakih pola sata u kojima opisujem kakvo je vrijeme vani, odnosno kakav je vjetar, vidljivost, temperatura i tlak zraka, neke pojave kiša, grmljavina,… To je sve ono što je važno za avione da mogu polijetati i slijetati, opisuje svoj posao meteorološki tehničar Izidor Lončarić koji radi u Zračnoj luci Rijeka na otoku Krku.

Ističe je da je jako zadovoljan sa svojim poslom te ga ne bi mijenjao. Oduvijek ga je zanimala znanost i vrijeme pa je odabrao meteorologiju kao znanstvenu disciplinu koja proučava sastav i strukturu atmosfere te pojave i procese koji se javljaju u atmosferi.

Jedina škola u Hrvatskoj za meteorološkog tehničara je u Karlovcu

Školovao se u Šumarskoj i drvodjeljskoj školi u Karlovcu koja jedina u Hrvatskoj ima smjer meteorološki tehničar. Trenutno se školuje 35 učenika za ovo zanimanje.

-Naša škola opremljena je gotovo sa svim instrumentima za obavljanje meteoroloških motrenja. U meteorološkom krugu učenici mjere i opažaju elemente kao što su temperatura zraka i tla, smjer i jačina vjetra, količina oborine, naoblaka i vrste oblaka te vlažnost zraka, objašnjava nastavnica fizike i meteorološke grupe Ivana Čordašev.

U školskom meteorološkom praktikumu mjeri se tlak zraka i zapisuju se svi izmjereni i opaženi podaci u dnevnik motrenja. Opremljeni su i s automatskom meteorološkom postajom.

Odnedavno škola ima i svoj vlastiti meteorološki TV studio pa sada učenici imaju priliku upoznati i druge poslove meteorologa. Tako će učenici poput meteorologa prognostičara izrađivati prognoze za Hrvatsku, ali i detaljnije prognoze za Karlovačku županiju koje će se moći pratiti na Youtube kanalu škole, kao i na društvenim mrežama.

-Cilj projekta je popularizacija ovog smjera, meteorologije i općenito znanosti. Učenici će steći nova jedinstvena znanja, a iskustvo će im pomoći u odluci o daljnjem školovanju i njihovom zvanju, naglašava nastavnica Čordašev.

Učenici rado provode vrijeme u studiju učeći izrađivati prognoze i vole vježbati pred kamerama svoje prezentacijske vještine pa ne nedostaje ni smijeha, kako smo se i sami uvjerili. Budući meteorološki tehničar maturant Grga Štimac otkriva da je teško, ali zanimljivo.

-Još smo na početku, to je još učenje. Sve učimo, od toga kako stati pred kameru, kojom rukom pokazati, što reći do tehničkog dijela na računalu kao što je mijenjanje simbola.

Osim nastave u učionici, učenici posjećuju glavne meteorološke i hidrološke postaje Državnog hidrometeorološkog zavoda.

-Uz stručne predmete imamo školsku praksu koju obavljamo svaki drugi tjedan po pet sati. Imamo i stručnu praksu gdje idemo na glavne postaje po Hrvatskoj i napravimo 70 sati s glavnim motriteljem, objašnjava maturant.

Zanimanje meteorološkog tehničara činilo mu se zanimljivo pa je odlučio upisati Šumarsku i drvodjeljsku školu. Dodaje kako se priprema za maturu jer želi nastaviti školovanje, a posao prognostičara također mu se sviđa.

Meteorološki tehničar i meteorolog prognostičar nisu jedina zanimanja. Meteorologija obuhvaća širok spektar poslova, od teorijskih i znanstvenih, primijenjenih do tehničkih i motriteljskih.

Za zanimanje meteorologa (magistra fizike-geofizike) potrebno je obrazovanje na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Prvo na odsjeku Fizike, a onda na Geofizičkom odsjeku gdje postoje dva smjera – Meteorologija i fizička oceanografija te Seizmologija i fizika čvrste Zemlje.

“Svaki poticaj srednjoškolaca da krenu u smjeru obrazovanja meteorologa je dobrodošao”

Svaki poticaj srednjoškolaca da krenu u smjeru obrazovanja meteorologa je dobrodošao, naglašava meteorolog prognostičar Tomislav Kozarić iz DHMZ-a, koji je tijekom otvorenja meteorološkog studija u Šumarskoj školi istaknuo kako meteorologa i meteoroloških tehničara treba.

Smatra da će meteorološki TV studio pomoći u privlačenju učenika da upišu školu, odnosno taj smjer, a neke možda motivirati i da poslije upišu fakultet.

-Postoji velika potreba za meteorolozima kojih je jako malo na našem tržištu rada, a što se tiče samih tehničara potrebno je sve više onih koji imaju znanja i vještine iz informatike, elektronike i elektrotehnike, pogotovo zbog globalnog trenda automatizacije meteoroloških mjerenja. U kombinaciji sa specifičnim znanjima o meteorologiji to bi bio idealan kadar za potrebe nacionalnih meteoroloških službi poput Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Svjedoci smo klimatskih promjena pa je poznavanje klime te trenutnog i budućeg vremena, odnosno vremenske prognoze, izuzetno važno. Prognoza pomaže, kako navodi, od najbanalnijih stvari, kako ćemo se odjenuti koji dan i hoće li nam trebati kišobran, do ozbiljnih situacija u kojima opasne vremenske pojave (obilna oborina, olujan vjetar, grmljavinsko nevrijeme, toplinski i hladni valovi…) mogu ugroziti živote i imovinu.

U slučaju opasnih vremenskih prilika, dodaje, DHMZ izdaje upozorenja, a u aktivnostima zaštite i sprečavanja/ublažavanja posljedica sudjeluju i druge nadležne službe poput Civilne zaštite i vatrogasaca.

-Poznavanje klime je važno u mnogim gospodarskim djelatnostima, a neprekidno dugogodišnje praćenje klime, nažalost, ukazuje na klimatske promjene koje sve češće dovode do ekstremnih i nepoželjnih, nerijetko i opasnih vremenskih prilika. Stoga je važno pokušati ublažiti klimatske promjene i što brže i bolje im se prilagoditi, objašnjava meteorolog Kozarić.

Što radi meteorolog prognostičar?

-Meteorolog prognostičar je stručnjak visoke stručne spreme koji se specijalizirao za vremensku analizu i vremensku prognozu, počevši od onih vrlo kratkoročnih prognoza takozvane „nowcast“ prognoze neposrednog razvoja vremena (primjerice pri nastanku grmljavinskih nevremena) pa do onih dugoročnih na mjesečnoj i čak sezonskoj vremenskoj skali (primjerice statistička prognoza za neko godišnje doba).

Meteorolozi prognostičari DHMZ-a jedini su u Hrvatskoj zaduženi i nadležni za izdavanje upozorenja na opasne vremenske pojave. Najčešće vremenske prognoze, objašnjava, ipak su one u domeni dnevnih i tjednih prognoza za posebne korisnike i javnost jer se koriste u  svakodnevnom životu, a dostupne su u medijima i na internetu.

-U radu prognostičara vrlo je važno radno iskustvo koje se stječe kroz radni staž, ali i redovita edukacija, osvježavanje i učenje novih znanja koja često provodimo.

Radni dan mu je prilično dinamičan, što zbog vremena koje je često dinamično, ali i kontakata s brojnim korisnicima raznih prognoza. Imaju i korisnički telefon putem kojeg u razgovoru s prognostičarom možete dobiti najprecizniju moguću prognozu, a često odgovaraju i na upite novinara. Posao prognostičara ponekad je težak i stresan jer se često radi i 24 sata na dan.

-Ako se laički izrazim, budući da vrijeme nema ni početak ni kraj, pritom naravno mislim na ono atmosfersko vrijeme, niti radni dan meteorologa prognostičara nema ni početka ni kraja.

Posao se radi neprekidno u operativnim smjenama svakoga dana u godini. Često i 24 sata na dan.

On osobno ne radi noćnu operativu, ali nekoliko puta mjesečno radi smjene, kako kaže, „od jutra do mraka“ (od ranog jutra do navečer), u DHMZ-u i na HRT-u.

-Tu su i kraće smjene, ali i one neoperativne od osam sati u kojima se bavimo razvojem i istraživanjem. Držimo predavanja, ali radimo i administrativne poslove.

“Veseli me kad ljudima mogu dati točnu prognozu, ljuti me kad ponekad ne bude dovoljno točna”

Vrijeme ga je oduvijek zanimalo kao prirodnjaka i osobu općenito fasciniranu prirodom.

-Kao klinca su me znali uhvatiti kako gledam u nebo i proučavam oblake, a kao malo stariji vodio sam i amaterska meteorološka mjerenja i motrenja za osobne potrebe i bilježio podatke u dnevnik. Već u srednjoj školi, Prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji, znao sam da želim završiti fakultet i steći zvanje meteorologa.

To mu je uspjelo, pa se odlučio usmjeriti ka primijenjenoj meteorologiji te već dugi niz godina radi posao meteorologa prognostičara u DHMZ-u.

-Veseli me kad ljudima mogu dati točnu prognozu, ljuti me kad ponekad ne bude dovoljno točna, ali s vremenskom prognozom je tako unatoč svim modernim tehnologijama koje su nam na raspolaganju.

Izvannastavna aktivnost “Mladi meteorolozi”

O važnosti meteorologije uči se od malih nogu pa je tako i osnovna škola Katarine Zrinski u Krnjaku postala dio GLOBE (Global Learning and Observations to Benefit the Environment) programa u kojem sudjeluje više od 120 zemalja iz cijelog svijeta uključujući i Hrvatsku. U sklopu programa učenici provode redovita mjerenja i opažanja u okolišu škole u području atmosfere, vode, tla i pokrova.

Škola je ove godine pokrenula projekt „U koraku s vremenom“ u trajanju od dvije godine u koji su uključeni učenici od petog do osmog razreda.

-Sve je započelo tako što smo dobili automatsku meteorološku postaju u školu. Nikada prije nismo ništa slično radili niti bili u GLOBE programu. Djeca zapravo ne znaju što je uopće meteorologija i kako se s tom postajom ponašati, objašnjava učiteljica Lora Fanjek koja je zajedno s još jednom učiteljicom osmislila ovaj projekt.

Kako bi se osnovnoškolci upoznali s meteorologijom i zanimanjem meteorološki tehničar posjetili su Šumarsku i drvodjeljsku školu gdje su za njih organizirali razne radionice koje su vodili učenici. Tako su saznali sve o ovoj znanosti, meteorološkim instrumentima i o svim potrebnim pojmovima kako bi bili spremni za izvannastavnu aktivnost “Mladi meteorolozi”.

U projektu sudjeluje i meteorološki tehničar Izidor Lončarić koji će učenicima pokazati kako se radi s meteorološkom postajom, odnosno što se mjeri i motri.

-Nama taj projekt znači puno. Htjeli smo prvenstveno unaprijediti nastavni proces i obogatiti ruralno područje za još jedan aspekt kojeg prije toga nikada nije ni bilo. Odaziv je bio velik. Došlo nas je 36, pola škole, a učenika ima oko 70. Učenici su sretni i oduševljeni, poručila je učiteljica Lora Fanjek.