Apiturizam je spoj pčelarstva s dodanom vrijednošću i turizma, a Grgurići su pravi ambasadori i jednog i drugog

Odakle nekome ideja da se počne baviti pčelarstvom? Pretpostavljam da se ili 1) radi o obiteljskoj djelatnosti ili 2) da osoba vidi nekog drugog kako to radi, zainteresira se pa se i sama počne time baviti. Najbolje da odmah pitam sugovornika.

-Bio sam na nekom predavanju koje je držao jedan lokalni pčelar… Inače prije toga nisam imao nikakve veze s pčelarstvom niti sam mislio da ću se time ikad baviti. To me odmah zainteresiralo, pomalo zaokupiralo, i već sam nagodinu nabavio prve dvije košnice, započinje svoju priču gospodin Mijo Grgurić. Do danas je s dvije košnice došao na njih pedesetak, a svojedobno ih je imao i oko sedamdeset.

-To predavanje koje je sve pokrenulo dogodilo se 2010. godine i evo, još malo pa će biti 15 godina otkad sam u pčelarstvu. Prvo je sve krenulo zapravo kao hobi. Imao sam stari vinograd koji sam posjekao i zasadio voće, i između voća smo smjestili te prve košnice. I tako se to širilo svake godine sve i više, a onda sam nakon pet godina otvorio i svoj OPG, i tad smo nastavili malo ozbiljnije. U to vrijeme sam još radio u firmi, ali nije mi bilo teško, stizao sam, sve oko košnica sam radio sam, i uređenje okoliša, u čemu sam posebno uživao. Kad nešto voliš – onda ti ništa nije teško. U zimu 2018. slučajno sam naletio na neki You Tube video o inhalacijama u apikomori. Malo sam to počeo proučavati, pratio sam jedno vrijeme rad nekih slovenskih i ukrajinskih pčelara koji su se time bavili i donio odluku da na proljeće sagradim kućicu, priča nam Mijo.

Komora za apiterapiju – glupost ili sjajna ideja?

Kaže da je u početku supruga Vesna bila protiv toga. Nije bila upoznata s tim, nije baš imala povjerenja u tu ideju, govorila mu je ''Bezveze izmišljaš gluposti!''. A on joj je tada odgovorio: ''Znaš kaj, ja ću to ipak napraviti, pa ako niš' - bit će kućica za spremati tačke i lopate.''

-Međutim, kasnije kad je kućicu složio i kad se sve pokrenulo – promijenila je mišljenje, dapače, bila je oduševljena i uvijek govori da je znala o čemu se radi da mi ne bi u početku proturječila oko toga. I tako smo 2019. krenuli s prvim inhalacijama. Dolazili su uglavnom ljudi iz Zagreba i okolice, vrlo rijetko netko iz našeg kraja. To je bilo nešto novo za domaće, ljudi su obično skeptični prema novinama, što je i razumljivo. Ja sam bio na ovom našem području zapravo prvi… Prije mene je jedino u Rakovici imala komoru gospođa Brigita Čubrić koja je to nudila gostima svojih apartmana. Oglašavali smo se putem društvenih mreža, ali najviše se, a tako je i dan-danas, oslanjamo na onaj najbolji marketing - a to je usmena predaja po preporuci zadovoljnih ljudi koji kad odu od nas s našeg imanja šire glas o onome što su kod nas iskusili i dobrobitima koje ovdje mogu pronaći. Evo, sad je to već šesta godina otkako radimo apiterapiju…

Desetak minuta vožnje od Duge Rese prema Generalskom Stolu nalazi se selo Dvorjanci. Na adresi Dvorjanci 31A, malo odvojeno od sela, nalazi se imanje s API komorom u sklopu OPG-a Grgurić, vlasnika Mije i Vesne Grgurić s kojima smo prošli vikend razgovarali.

-Iskustva su odlična. Posebno s ljudima koji boluju od astme, koji su nakon desetak tretmana odbacili pumpice. Imali smo primjere kad su ljudi predviđeni za operaciju sinusa nakon dva tjedna terapije u našoj API komori odustali od operacije jer više nisu imali zdravstvenih problema. Aerosol iz košnica općenito djeluje na povećanje plućnog volumena. Dolaze nam i sportaši radi rekuperacije organizma. Imali smo i odlične rezultate s ljudima koji su se oporavljali od moždanog udara, tvrdi Mijo.

U API komori, a zapravo prelijepoj drvenoj kućici, rustikalno uređenoj i okruženoj divnom prirodom, nalazi se šest košnica iz kojih se ne vrca med. Pet košnica se koristi za inhalaciju, a jedna je rezervna. Naime, sve što pčele donesu iz prirode ostaje u košnici. Svojim krilima pčele miješaju zrak u košnici i tako stvaraju ljekoviti aerosol. Osoba sjedi u API komori s maskom na licu i pola sata udiše zrak iz košnice. Maska ima nepovratni ventil koji onemogućava izdisanje u košnicu. Aromatični zrak iz košnice sadrži med, matičnu mliječ, propolis, nektar, pčelinji otrov i vosak.

Svih ovih godina Mijo je stekao brojna pozitivna iskustva zahvaljujući činjenici da je udisanje ovog nektara mnogima popravilo zdravlje i poboljšalo kvalitetu života. Preporučljivo vrijeme inhaliranja je 30 minuta svakodnevno ili, kako tvrdi Mijo, dok tko izdrži - jer štete po zdravlje nema, a korist je nemjerljiva. Aerosol je koristan, kao što smo već naveli, kao pomoć u liječenju alergija, posebno kod ljudi koji su alergični na pelud, kao i kod bolesti bronhitisa, astme, migrene. Pomaže u jačanju organizma i podiže imunitet, poboljšava opće psiho-fizičko stanje organizma, nezamjenjiv je prirodni čuvar kardiovaskularnog sustava, pomaže kod oporavka nakon moždanog udara, smanjuje stres i depresiju te liječi želučane i probavne probleme. Terapija aerosolom posebno se preporučuje sportašima radi povećanja plućnog volumena i brže regeneracije i opuštanja organizma. Dakle, API komoru mogu koristiti svi, čak i djeca starija od dvije godine, a glavni je naglasak na preventivi, objasnio nam je naš sugovornik. Manjoj djeci je nezgodno držati masku na licu pa za njih Mijo otvori sve inhalatore u komori i pusti aerosol u kućicu, pa na taj način udišu ljekoviti zrak zajedno s roditeljima.

Otuda je nastala ideja o zasebnoj većoj komori u kojoj bi aerosol bio cijelo vrijeme u zraku, prema standardima koji su propisani za broj košnica po kvadraturi prostora, i u kojoj bi se moglo boraviti duže, napraviti neka igraonica ili kutak za djecu, čak i prenoćiti. A tu je i osim same inhalacije važan segment vibracija i zvuk zujanja pčela pa je u planu napraviti i dva ležaja, uvjetno rečeno za ležanje/spavanje ''na košnicama'' što bi dodatno nudili, s obzirom na to da se takva vibracijska i zvučna terapija pokazala vrlo umirujućom i pogodnom kao odličan antistres tretman i povoljno djeluje na živčani sustav, različita stanja poput depresije, anksioznosti i općenito pozitivno djeluje na psihičko i mentalno zdravlje. Kućica je već napravljena i dio interijera, još se čeka malo unutrašnjeg uređenja i postavljanje košnica, što će također biti završeno, planira se - do Dana otvorenih apikomora u svibnju.

O Grgurićima ne piše Karlovački tjednik prvi put

-Prve novine koje su pisale o nama su bile upravo vaše, novinarka Renata je bila kod nas i pomogla nam, sjećam se, tako što nam je izradila prvi poklon-bon kojeg i danas koristimo ukoliko netko želi nekome pokloniti inhalacije u API komori, prisjetio se Mijo.

Pitam gospodina može li otprilike reći koliko je ljudi u tih šest godina prošlo kroz njihovu kućicu inhalirajući se… Procjenjuje da se radi o nekoliko stotina ljudi, ali teško mu je reći točnu brojku. Ne ide na kvantitetu, kaže. Njemu je važnije to da ima mnogo njih stalnih koji dolaze redovito na inhalacije, i to ne samo oni koji imaju određeni zdravstveni problem pa će se možda samim time lakše odlučiti za neko alternativno prirodno liječenje, već i oni kojima, da tako kažemo ''nije ništa'', već dolaze prvenstveno zbog preventive. Kaže da im dolaze obično na proljeće ili na jesen, nekad i cijele obitelji, uzmu si pet do deset inhalacija i onda su mirni s prehladama i drugim zdravstvenim problemima i kroz zimu i ljeti.

S obzirom na to da je ovaj dragi i vrijedan bračni par izuzetno gostoljubiv i komunikativan, njima inhalacija ni ne treba budući da su često s posjetiteljima u komori, pokazuju im kako funkcionira, okruženi su cijelo vrijeme pčelinjim aerosolom i mirisom koji se već na samom ulazu na njihovo imanje vrlo intenzivno osjeti u zraku. Inače, gospođa Vesna boluje od neurološke bolesti koja već dugo ne napreduje i medicina nema nekih drugih zaključaka osim da upravo zbog te stalne izloženosti aerosolu iz košnica moguće da bolest stagnira i ne napreduje, kazao nam je njen suprug. Najbolje je kad na vlastitoj koži osjetiš koliko je to čime se baviš dobro. A zdravlje je najbolji pokazatelj.

Petnaestak pčelinjih proizvoda izrađuju i nude u svom OPG-u – od različitih vrsta meda (livada, cvjetni, bagrem, lipa), imunomeda, mednih poklona s orasima i lješnjacima, mednog kakao namaza, domaćih medenjaka, preko tuljaca za higijenu uha, propolisa, kreme od pčelinjeg voska, medice/medovače do vrlo interesantnog pčelinjeg kruha koji se naziva perga. Upravo je to svojevrsna novina kojom su se počeli baviti lani, a namjeravaju ponudu još proširiti i s matičnom mliječi.

Uz matičnu mliječ perga je najkvalitetniji materijal koji se može dobiti iz košnice, jer predstavlja "obrok koji pčela sama sebi napravi". To je fermentirana pelud koja se nalazi u pčelinjem saću, čudesan proizvod koji jača imunitet, snižava krvni tlak i pomaže protiv helikobakterije itd. A matičnom mliječi se hrani pčela matica. Oboje fantastična superhrana i eliksir zdravlja.

Oko pčelinjih proizvoda i API komora Grgurići grade turističku priču. Posjetitelji kad dođu kupiti neki proizvod ili na inhalacije zadrže se na imanju, mora im se ponuditi da nešto vide, čuju, iskuse… a kod Grgurića uistinu imaju što vidjeti. Svaki kamenčić na putu, od ograde do ploče, kućica i ukrasa – sve su stvorile i izgradile vrijedne ruke ovog bračnog para. A s obzirom na to da se radi o inhalacijama koje bi trebalo kao terapiju prakticirati više dana uzastopno, upravo to je i razlogom da se razmišlja o proširenju turističke priče s mogućnošću smještaja. Već je praktički gotova kućica na samom vrhu brežuljka na imanju Grgurića, s prekrasnim pogledom na šumu i prelijepo zelenilo, koja će osim kao komora služiti i kao smještajni objekt, a probao bi i s nekoliko glamping drvenih nastambi podno imanja koje bi bile odvojene od glavnog dijela. Samo za početak, čini nam se.

Po broju apikomora naša županija je druga u Hrvatskoj

Nisu Grgurići jedini koji u našoj županiji imaju apikomore, još su tri registrirane i još nekoliko u najavi, i to Karlovačku županiju smješta na drugo mjestu među svim županijama u Hrvatskoj kad govorimo o apiturizmu, odmah iza Istarske županije koja ima najviše – šest apikomora. S obzirom na to da je Istra najrazvijenija turistička regija u Hrvatskoj, u tom smislu je naša županija u dobroj poziciji i upravo razvoj apiturizma joj je jedan od prioriteta.

-Kad govorimo o apiturizmu govorimo o spoju pčelarstva s dodanom vrijednošću i turizma, to je specifičan oblik turizma i na njega gledamo kao na nešto što će nas distancirati od konkurencije, kaže Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije. Naša županija ima jako dobre predispozicije za razvoj apiturizma, i na slučaju gospodina Mije Grgurića, ali i drugim, primjerice već spomenute gospođe Čubrić u Rakovici, vidimo da potražnja generira ponudu. Samo u radijusu od nekoliko kilometara od Dvorjanaca imamo Kamp Slapić koji godišnje generira gotovo 30 tisuća noćenja, tu je i Zeleni kut, Mrežnička kuća i ostali objekti… Zašto ti gosti koji dođu na rijeku Mrežnicu ne bi prošetali nekoliko kilometara dalje i doživjeli jedno autentično iskustvo u srcu prirode, pita se Fanjak.

Nadovezao se ponovno gospodin Grgurić spomenuvši upravo suradnju sa Zelenim kutom koji kad imaju organizirane grupe u ponudu stave i izlet do njihovog imanja. Dosta su povezani i s dva obližnja konjička ranča. Posjetitelji dođu s konjima, ostave ih u dijelu koji je gospodin Mijo pripremio za njih, idu se inhalirati, obići imanje i onda konjima natrag.

-Slažem se s gospodinom Grgurićem: ključ uspjeha je upravo u umrežavanju. Nadopunjavanje ovakvih kompatibilnih sadržaja kao što je spomenuti apiturizam i s druge strane konjički turizam iz neposredne blizine, najbolja je kombinacija. Netko dođe zbog jahanja pa otkrije apiinhalacije, a netko dođe u apikomoru pa sazna za rančeve s konjima… Važno je imati sadržaj da se gosti zadrže, produže svoj boravak i ostanu i po nekoliko dana, kazao je Fanjak.

Dok smo razgovarali na terasi s pitoresknim pogledom i uživali u prirodi svim osjetilima, došli su i prvi gosti, nenajavljeni. Takvi su nam najdraži, kaže gospođa Vesna. Valentina je došla pozdraviti Vesnu i Miju i dovela prijateljicu da razgleda imanje. Zbog Grgurića se zaljubila u ovaj kraj i kupila imanje, ispričala nam je, i već dvije godine su susjedi. Valentina ima dijagnozu - težak oblik postCOVID-a i preko prijateljice je saznala za apiinhalacije. U nekom trenutku, kaže, došla je do 13 tableta dnevno koje je morala uzimati, a kako joj je prijateljica koja ima problema s alergijama imala dobra iskustva s inhalacijama, odlučila je i sama probati prirodnim putem vratiti svoje zdravlje. Uz pomoć pčelinjeg aerosola uspjela je maknuti se s tableta i bilo joj je puno bolje, kaže, tako da je i dalje povremeno nastavila preventivno dolaziti. Kad god dođe na svoj posjed na kojem obnavljaju drvenu kuću koju u budućnosti planiraju iznajmljivati u turističke svrhe, uvijek navrati do Grgurića, pozdraviti, kupiti medenjake za svoju kćer, a ovaj put je povela i svoju prijateljicu kojoj je preporučila kremicu od pčelinjeg voska. Kao i mi, i ove nenadane gošće su bile lijepo primljene i počašćene od strane domaćina… kolači, štrudle, medenjaci, medica… i ukusna, zdrava hladna izvorska voda iz obližnjeg izvora, koja je bila pravo osvježenje. Planiraju proširiti ugostiteljsku ponudu i zaokružiti priču jednog dana kad dođe i nešto željenih smještajnih kapaciteta. Već sada ponekad imaju neka događanja za manji broj ljudi, uglavnom uz manju zakusku ili roštilj, a željeli bi da to bude na još višoj razini.

Dođite u svibnju na njihove Dane otvorenih košnica!

Izlaze Grgurići na poziv i izvan Dvorjanaca, idu po sajmovima, zovu ih na različita događanja – od WRC-a, Dana meda, Uskrsa u amfiteatru, kestenijada, gljivarskih večeri… Tako da vjeruju da će mnogi uzvratiti dolaskom i na njihove, gore već spomenute Dane otvorenih apikomora koji će se ove godine odvijati za vikend 18. i 19. svibnja. Lani kad su ih prvi put organizirali, u desetom mjesecu, bio je jako dobar odaziv… Tristotinjak ljudi je došlo te nedjelje na njihovo imanje. A nastojat će i dalje zadržati takvo obilježavanje početka sezone u proljeće i zatvaranja pčelarske sezone na jesen.

-Ono što me je posebno iznenadilo je dolazak naše županice koja na taj događaj nije došla u službenoj ulazi, nije čak niti bila službeno pozvana, već je došla dati potporu kao obična sugrađanka, privatno. To govori, s jedne strane o tome da smo prepoznati, ali i s druge da imamo podršku, što je neizmjerno važno, kazao je Mijo.

-Cijeli ovaj proljetni period je u znaku pčela i sam mjesec svibanj kad je 20.5. kruna svega na Svjetski dan pčela. Htjeli smo to na prigodan način obilježiti, ove godine dva dana s obzirom na iskazani veliki interes s terena. Cilj je promocija apikulture, apipedagogije, apiterapije, apiturizma… Dan nakon tog vikenda u ponedjeljak je Dan pčela, a srijeda nam je rezervirana za jednu manju konferenciju u Karlovcu. Kao destinacija koja želi odskočiti u tom dijelu razvoja specifičnih oblika turizma kakav je apiturizam želimo se na taj način etablirati i osigurati da se što veći broj ljudi iz prve ruke uvjeri što priroda najbolje može dati svima nama, te da na kraju sami procijene korist i blagodati koje mogu dobiti kroz apiterapiju, dopunio je Fanjak.

-Ideja je bila da se ljudi okupe i druže, kako je Željko rekao - da se umrežimo i povežemo. Iznenađujuće velik interes se pokazao lani, ljudi su došli iz tri županije, a nadamo se da ćemo zadržati i drugi jesenski datum pa da ti proljetni i jesenski dani otvorenih košnica ili otvorenih API komora postanu tradicija, kaže gospodin Grgurić. Također, htio bih napraviti suradnju sa školama… Već smo imali u posjetu medicinsku školu u sklopu nastave, ali bismo htjeli i da manja djeca čuju o važnosti pčela za prirodu, o ljekovitosti meda i pčelinjih proizvoda, kao i na kraju krajeva o apiterapiji. Sve kreće od najranije dobi i u tom smislu školama stojimo u potpunosti na raspolaganju. Planova i želja je mnogo, ali kad se ima volje i ljubavi, i kad se u nečemu vidi smisao – onda i rezultati ne izostaju i zato se ja ne bojim da mi s našom pričom nećemo nastaviti i dalje, nadograđivati ju i pritom uživati kad vidimo osmijehe na licima posjetitelja kad odlaze zadovoljni od nas, zaključio je na kraju naš sugovornik. Nakon ovog razgovora i mi vjerujemo u tu priču i želimo Grgurićima puno zdravlja i posjetitelja!