Jančić: Na godišnjoj razini kroz Neurološki odjel Bolnice prođe oko 700 pacijenata s dijagnozom moždanog udara
Svjetski dan moždanog udara- #NeBudiTaj
VIŠE IZ RUBRIKE

Svjetski dan moždanog udara i ove godine bit će obilježen sutra, 29. listopada, a posebna pažnja posvećena je rizicima i prevenciji. U tom duhu osmišljen je i slogan koji prati kampanju, a glasi #NeBudiTaj. Inače, moždani udar je jedna od najčešćih bolesti u modernom društvu. O tome koliko je to veliki javnozdravstveni problem govore i podaci Svjetske zdravstvene organizacije da svakih šest sekundi negdje u svijetu jedna osoba umre od posljedica moždanog udara. U 85 posto slučajeva moždani udar nastaje zbog tromboze u jednoj krvnoj žili koja hrani taj dio mozga, a 15 posto nastaje zbog razdora krvne žile uslijed visokog krvnog tlaka.
-U „podlozi“ jednog i drugog dijela moždanog udara su ne prepoznati ili ne adekvatno liječeni previsoki tlak, ne adekvatna tjelesna aktivnost i pretilost, odnosno konzumacija cigareta i alkohola. To ujedno govori da se na pojavnost moždanog udara i ublažavanje kliničke slike može utjecati smanjenjem pušenja, smanjenjem unosa alkohola, adekvatnom fizičkom aktivnošću dnevno oko sat vremena, kontrolom tlaka i adekvatnim uzimanjem propisane terapije. Kada se sve to uzme u obzir, incidencija moždanog udara bit će puno manja, kaže neurolog u karlovačkoj bolnici primarijus dr. Ervin Jančić i dodaje.
-Ima još jedan dio, a to je „silent stroke“ ili tihi moždani udar koji se također pojavljuje u našoj populaciji gdje osoba bude malo smušena, sa smetnjama motorike ruke ili noge ili pak govora te se stanje popravi u roku dan ili dva. Takve osobe kada posjete liječnika obiteljske medicine dobiju dio terapije i preporuka, no nikako ne izdrže pridržavajući se toga, duže od mjesec dana. Time ponovno postaju rizične osobe da dobiju puno veći moždani udar s ozbiljnim posljedicama.
U karlovačkoj bolnici postoji jedinica za liječenje moždanog udara koja je oformljena prije 10-tak godina uz pomoć Rotary cluba Karlovac -Dubovac.
-Tada smo počeli s prvim trombolizama prema svjetskim i hrvatskim smjernicama za liječenje akutnog moždanog udara, a danas se uspostavila i mreža za trombektomiju. Dakle, u određenim situacijama i indikacijama, shodno prethodno spomenutim preporukama; ugrušak se može i rastopiti ili mehanički izvaditi čime osoba dobiva puno bolju prognozu i smanjeni invaliditet ukoliko dođe u vremenskom roku propisanom u smjernicama, navodi Jančić.
Mortalitet od moždanog udara i dalje je vrlo velik budući da ljudi dođu iz najrazličitijih razloga u kasnoj post akutnoj fazi gdje se već razvila klinička slika. Na godišnjoj razini kroz Neurološki odjel Bolnice prođe oko 700 pacijenata s dijagnozom moždanog udara.
- 50 posto akutno hospitaliziranih na Odjelu neurologije budu akutni moždani udari i poremećaji cirkulacije, zaključuje prim. dr. Jančić.
Dodajmo ovome još neke statističke podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U Hrvatskoj je moždani udar drugi uzrok smrti. U 2018. godini od moždanog udara umrlo je 6.137 osoba, odnosno 11,6 posto svih umrlih. U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 508 osoba, a dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, a u dobi 70 i više godina stope smrtnosti u žena se približavaju smrtnosti u muškaraca. Godišnje se u Hrvatskoj liječi između 12 i 13 tisuća osoba zbog moždanog udara. (m.m.)