Prvi Karlovački

Solarne elektrane, grijanje na geotermalnu vodu, električni autobusi, nova rasvjeta… Karlovac postaje ”zeleni grad”

Autor: Ivana Ivandić

10.05.2022

Priče iz Tjednika

„Mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama promišljeno su izrađene i pokazuju dobar put prema ostvarenju ciljeva“.

Svjesnost o očuvanju okoliša raste pa se sve više počinju provoditi mjere za zaštitu prirode i to upravo na lokalnoj razini jer iako klimatske promjene utječu globalno, mjere borbe trebaju biti lokalne.

Glavni uzrok problema je, kako pokazuju znanstvena istraživanja, povećana emisija stakleničkih plinova koja je uzrokovana izgaranjem fosilnih goriva, intenzivnom poljoprivredom i sječom tropskih šuma.

Urbana područja u Europskoj uniji odgovorna su za 80 posto energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO2 s godišnjim trendom porasta od 1,9 posto, prema podacima Europskog statističkog zavoda.

Važnost ublažavanja klimatskih promjena prepoznao je i grad Karlovac koji je dobitnik certifikata „European Energy Award“ kao grad s najboljim projektima od ukupno šest gradova (Velika Gorica, Jastrebarsko, Ivanić Grad, Zaprešić, Pregrada) u Hrvatskoj koji su dobili ovu nagradu.

Karlovac je 2010. godine pristupio Sporazumu gradonačelnika, velikoj inicijativi Europske komisije pokrenutoj 2008. godine, koja je usmjerena na smanjenje energetske potrošnje, emisija CO2 i utjecaja klimatskih promjena te adaptacije na klimatske promjene. Sedam godina kasnije Europska komisija pokreće novi integrirani Sporazum gradonačelnika.

Time se grad obvezao na smanjenje emisija CO2 i ostalih stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030. godine te povećanje otpornosti na klimatske promjene. Također je izradio Akcijski plan održivog energetskog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama (Sustainable Energy and Climate Action Plan – SECAP) – ključni dokument koji sadrži mjere za energetsku učinkovitost prometa, zgradarstva i javne rasvjete.

Kako bi postao zeleni grad Karlovac je od 2018. godine do danas obnovio i učinio energetski učinkovitima sve javne zgrade. To je koštalo 35 milijuna kuna, od čega je 20 milijuna kuna europskih sredstava, a ostatak iz Gradskog proračuna. Obnovljen je vrelovod, provodi se projekt zaštite rijeka te projekt postavljanja infrastrukture za gospodarenje otpadom. U tijeku je i izrada projektne dokumentacije za potpunu izmjenu javne rasvjete.

Neke od mjera Akcijskog plana su poboljšanje autobusnog prijevoza da se smanji korištenje osobnih vozila te zamjena postojećih autobusa električnima i autobusima na obnovljive izvore energije kao i zamjena vozila u vlasništvu grada.

Također, unapređenje biciklističkog prometa, modernizacija javne rasvjete te povećanje površina na kojima se odvijaju aktivnosti urbanog vrtlarenja. Zatim izgradnja sustava obrane od poplava na području grada, rekonstrukcija vodoopskrbne mreže, prilagodba planova zaštite od požara učincima klimatskih promjena. Poticanje poduzetništva i osnivanja gospodarskih subjekata vezanih uz sektore klimatskih promjena, energetske učinkovitosti, ekološke proizvodnje i održivog razvoja.

Važan projekt je i uređenje bivše vojarne Lušćić u moderno naselje s inovativnim sadržajima koje će u potpunosti biti energetski učinkovito i održivo, ali i otporno na klimatske promjene. Fokus je na zelenoj infrastrukturi i maksimalnom korištenju obnovljivih izvora energije.

Planira se izgradnja vrtića do najviše 360 djece, škole kapaciteta do 600 učenika sa sportskom dvoranom i otvorenim sportskim terenima, javnog parka, doma umirovljenika, podzemne garaže, sportsko-rekreacijskog kompleksa, uslužnog centra s tržnicom,…

Potencijal za korištenje geotermalne energije u Hrvatskoj izuzetno je velik

Značajan projekt grada je grijanje na geotermalne izvore. Tako bi se tijekom zime toplina koristila za grijanje, a tijekom ljeta za proizvodnju električne energije. Lokacija istražne bušotine nalazi se devet kilometara od grada kod Šumbara.

Dubina bušotine bila bi oko 2.900 metara, a temperatura vode na površini iznosila bi više od 140 stupnjeva Celzijusa, kako je nedavno predstavila tvrtka GeotermiKA, zadužena za ovaj projekt.

Od 2023. do 2025 godine očekuje se izrada istražne bušotine, zatim izvođenje hidrodinamičkih mjerenja i termodinamičkih ispitivanja i na kraju slijedi ishođenje dozvole za pridobivanje geotermalnih voda i sklapanje ugovora o njihovoj eksploataciji. Izgradnja bušotine iznosit će više od 28 milijuna kuna.

Potencijal za korištenje geotermalne energije u Hrvatskoj izuzetno je velik. Panonski bazen u Hrvatskoj ima za čak 60 posto viši geotermalni gradijent od europskog prosjeka, kako nam objašnjavaju stručnjaci iz Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).

-To stavlja našu zemlju na visoku poziciju kada govorimo o mogućnostima iskorištavanja geotermalne energije te ovaj neiskorišteni prirodni potencijal dugoročno može donijeti značajne gospodarske benefite, ali i stvoriti temelj energetske održivosti i neovisnosti.

U Hrvatskoj postoji i velik potencijal u iskorištavanju sunčeve energije pa stručnjaci naglašavaju kako je potrebno poticati ugradnju solarnih ili fotonaponskih sustava.

– Hrvatska ima više od 2600 sunčanih sati u godini i zato je naše podneblje iznimno pogodno za postavljanje solarnih elektrana. U godinu dana korištenja solarne elektrane od 5 kW prosječno kućanstvo spriječi odlazak 10.000 kg CO2 u atmosferu čime se smanjuje i utjecaj na klimu, objašnjavaju.

Navode kako mnoge općine i gradovi ulažu u ugradnju sustava koji koriste obnovljive izvore energije u zgrade u svojem vlasništvu, a potiču i građane da sami ugrađuju fotonaponske elektrane tako da im sufinanciraju dio troška ili za dokumentaciju ili za samu ugradnju.

Karlovac je jedan od tih gradova koji planira povećati udio obnovljivih izvora energije ugradnjom fotonaponskih sustava na zgrade u vlasništvu grada, kao i na zgrade stambenog, komercijalnog i uslužnog sektora.

Sve više građana ugrađuje solarne elektrane

Cijene solarnih elektrana bilježe konstantan pad pa se sve više građana odlučuje na ugradnju, dodaju stručnjaci.

-Građani mogu birati hoće li u potpunosti samostalno financirati svoju elektranu ili će se prijaviti na natječaj za sufinanciranje. Ako se odluče sami financirati, sam postupak će imati manje dokumentacije i ugradnja same elektrane dogodit će se prije. Sufinanciranjem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost postupak će trajati duže, no povrat investicije bit će brži. Izabrati montera koji loše ugradi elektranu ili projektanta koji projektira preveliku elektranu predstavlja veliki rizik te ih zbog toga treba pomno odabrati, poručuju.

Osim sunca, važan je i vjetar kao bogat, obnovljiv, lako dostupan i čist izvor energije, a energija vjetra je transformirani oblik sunčeve energije pa je poželjna ugradnja i vjetroagregata.

-Sunce neravnomjerno zagrijava različite dijelove Zemlje i to rezultira različitim tlakovima zraka, a vjetar nastaje zbog težnje za izjednačavanjem tlakova zraka. Hrvatska do 2023. godine cilja na 32 posto udjela obnovljivih izvora energije, a do tog cilja će doći i ugradnjom vjetroagregata. Da smo na dobrom putu pokazuje i činjenica da je krajem 2021.godine puštena u probni rad Vjetroelektrana Senj ukupne snage 156 MW.

No, kako navode, solarne elektrane i vjetroagregati imaju zajednički rizik za elektroenergetski sustav (EES), a to je da su sa sustavom spojene preko invertera te na taj način smanjuju tromost cijelog EES-a.

-Proizvodnja takvih distribucijskih sustava ovisi o vremenskim uvjetima te je varijabilna i nepredvidiva što uzrokuje problem neusklađenosti ponude i potražnje.

Nisu svi obnovljivi izvori energije zeleni

Unatoč tome što fotonaponski sustavi i vjetroagregati kao obnovljivi i zeleni izvori energije imaju veliki potencijal u Hrvatskoj i dalje najveći udio, kako ističu, u obnovljivim izvorima energije imaju hidroelektrane. Na godišnjoj razini iz naših hidroelektrana prosječno se dobije više od trećine ukupno proizvedene struje.

-No, hidroelektrane po mnogima ne spadaju u zelene izvore energije. Često se poistovjećuju zelena energija i energija iz obnovljivih izvora, ali postoji jedna bitna i ponekad zbunjujuća razlika između njih. Zelena energija je često energija koja se proizvela iz obnovljivih izvora energije (solarna, geotermalna, vjetar, voda, biomasa), koji su održivi izvori. Međutim, nisu svi obnovljivi izvori energije zeleni. Na primjer, proizvodnja električne energije iz biomase je energija proizvedena iz obnovljivih izvora, ali nije nužno zelena zbog CO2 koji se proizvede tijekom procesa izgaranja biomase. Isto tako možemo reći da hidroenergija, energija proizvedena u hidroelektranama, nije zelena energija jer izgradnja hidroelektrana potiče industrijalizaciju i deforestaciju, objašnjavaju.

Također, treba uzeti u obzir razliku između zelene energije i čiste energije. Čista energija je energija koja, kad se koristi, ne onečišćuje atmosferu, pri čemu se uopće ne stvaraju staklenički plinovi ili vrlo malo.

Karlovac je na dobrom putu

Kako u svijetu tako i u Hrvatskoj potrebe za energijom stalno rastu.

-Zbog sve većih cijene energije stanovništvo se sve više okreće obnovljivim izvorima energije. Korištenje tehnologija obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj u stalnom je porastu na lokalnoj razini, kažu nam iz Društva za oblikovanje održivog razvoja

Komentirajući SECAP grada Karlovca stručnjaci ističu da je, u odnosu na 26 izrađenih i usvojenih Akcijskih planova za energetski održiv razvitak i prilagodbu klimatskim promjenama u Hrvatskoj za 16 općina i 23 grada, drugi po redu po broju mjera prilagodbe klimatskim promjenama i peti po broju mjera ublažavanja istih.

U akcijskom planu definirano je 29 mjera za razvoj i unapređenje, 13 mjera za modernizaciju, devet mjera za povećanje energetske učinkovitosti i tri mjere za edukaciju i informiranje. Od minimalno 3,7 milijarde kuna ukupnih procijenjenih troškova za mjere oko 40 posto bit će za razvoj i unapređenje grada, isto toliko za povećanje energetske učinkovitosti, dok će 20 posto biti usmjereno za modernizaciju grada.

-Uz izrađeni SECAP, treba napomenuti da je u tijeku javno savjetovanje o dokumentu Smjernice za integraciju održivog energetskog planiranja i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP) u Generalni urbanistički plan grada Karlovca, što je rijetkost među gradovima i općinama s usvojenim SECAP-ima. Smjernice će stvoriti, objašnjavaju, uvjete za provedbu mjera planiranih SECAP-om i osigurati proces integralnog planiranja. U sklopu Smjernica definirani su i opći prijedlozi s ciljem transformacije grada Karlovca u zeleni grad.

-U SECAP-u grada Karlovca mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama promišljeno su izrađene i pokazuju dobar put prema ostvarenju ciljeva, a vrijeme će pokazati koliko su ostvarive. Najbitnije je kvalitetno i detaljno definirati i istražiti navedene mjere. Pojedine mjere su samo idejne te je potrebno napraviti analizu izvedivosti. Za provedbu je od ključne važnosti određivanje financijskih aspekata mjera te odgovornih dionika zbog čega je važno da se definiraju troškovi preostalih 15 posto mjera koji nisu navedeni u SECAP-u, zaključuju.

Što je zelena energija?

-Zelena energija može se definirati kao energija koja ne šteti okolišu što uključuje i nepostojanje ili minimiziranje emisija stakleničkih plinova. Svaka vrsta energije koja se proizvede iz prirodnih resursa, kao što su sunčeva svjetlost, vjetar ili voda je zelena energija. No, sam se termin ipak treba gledati iz šireg aspekta.  Stoga, zelena energija je odlična zamjena za negativne učinke fosilnih goriva, nudeći alternativne izvore energije koji su održivi i čisti, čuvajući tako naš planet, okoliš i zdravlje. Ipak, upozoravaju da je vrlo važno ovaj termin oprezno koristiti kako se ne bi poticao manipulativni zeleni marketing (tzv. greenwashing).

-Naime, manipulativni zeleni marketing odnosi se na praksu stjecanja nepoštene konkurentske prednosti stavljanjem na tržište financijskog proizvoda kao okolišno prihvatljivog iako zapravo osnovni okolišni standardi nisu ispunjeni, poručuju na kraju iz Društva za oblikovanje održivog razvoja.