U Općoj bolnici Karlovac prošle godine je obrađeno 6.000 bioptičkih uzoraka i obavljeno 40 obdukcija

Prim. dr. Mira Mlinac Lucijanić: Stresno i teško? Možda, ali nesavladivo nije!

VIŠE IZ RUBRIKE

    Dugi niz godina na Odjelu za patologiju i citologiju karlovačke Opće bolnice radi primarijus dr. Mira Mlinac-Lucijaić, specijalistica patološke anatomije i specijalistica sudske medicine. Zašto se odlučila baš za specijalizaciju iz ovog područja medicine, razlici između patologije i sudske medicine, je li broj obdukcija u opadanju, o interesu mladih kolega za ovu specijalizaciju bila su samo neka od pitanja postavljenih prim. dr. Mlinac-Lucijanić.
    - Rođena sam doma, 1956. godine, u Dobrenićima, na Mrežnici - najljepšoj rijeci na svijetu, na području današnje općine Generalski Stol, u Županiji karlovačkoj. Cjeloživotni raspored planiran i proživljen kroz obiteljski i radni izbor, zadržao me je tu. Kao liječnik početnik, 1980. počela sam svoj profesionalni put u Općoj bolnici u Ogulinu, a nastavila ga i još traje, od 1985., u Općoj bolnici Karlovac.
    Medicinu volim cijelu, a ona je podijeljena na niz struka ili specijalnosti, čiji razvoj ovisi o materijalnim uvjetima života zajednice; i u kojima je danas u Republici Hrvatskoj aktivno oko 12.000 liječnika. Meni se specijalizacija patološke anatomije našla u ponudi u pravo vrijeme i na pravom mjestu, ispričala nam na početku dr. Mlinac-Lucijanić.
    Kakav je danas interes mladih liječnika za tu specijalizaciju?
    -Interes mladih kolega za ovu je specijalizaciju, iz različitih praktičnih razloga, oduvijek, a i danas, skroman.
    Radi se o vrlo teškom i stresnom poslu kako se to na Vas osobno odražava?
    - Patolog sam u radno vrijeme, a tada vladaju pravila struke sa svim prednostima i manama, dosezima i ograničenjima prema kojima sam trenirana i znam što moram savladati.
    Stresno i teško? Možda, ali nesavladivo nije!
    Koja je razlika između patologa i specijaliste sudske medicine?
    - Klinička je patologija dijagnostička djelatnost u kojoj dominiraju tehnički visoko usavršeni postupci analize uzoraka tkiva živih ljudi dobivenih kirurškim liječenjem njihovih bolesti.
    Kliničko patološka obdukcija je kontrola kvalitete liječenja bolesti, ako u bilo kojem pogledu još postoji diferencijalno dijagnostička dvojba, bilo liječnika koji je liječio preminuloga, bilo članova obitelji.
    Sudska medicina proučava neočekivane ishode prirodnih oštećenja zdravlja - bolesti te nasilna oštećenja zdravlja i uzroke smrti što zovemo ozljedama. Forenzični je patolog, tijekom trajanja svoje petogodišnje specijalizacije, treniran prema nešto drugačijem radnom programu u odnosu na, također petogodišnju, specijalizaciju kliničkog patologa.
    Javnost je ovih dana zgrožena zločinom u Međimurju i zaleđenom lešu pronađenom u zamrzivaču. Koliko je u takvoj situaciji teško napraviti obdukciju i kakvi se tada dobivaju rezultati?
    -Rezultati svake obdukcije određeni su zaživotnim i posmrtnim promjenama promatranog mrtvog tijela. Primijenjenim postupcima za to obučenih osoba uvijek se traži, a najčešće i dobije najviše moguće. Nesretan obiteljski događaj koji trenutno puni naše i svjetske novinske stupce, za obducenta se pokazao jednostavan, a ljudski je toliko složen i bolan vremenski i unatrag i unaprijed, da je neumjesno o tome nepromišljeno i neargumentirano govoriti.
    Nad kojim pacijentima se mora obaviti obdukcija?
    -Potreba za obdukcijom načelno je propisana u nekoliko zdravstvenih zakona i pravilnika, a u svakom pojedinačnom slučaju indikaciju postavlja liječnik koji je liječio preminuloga, mrtvozornik ili istražitelj.
    Koliko ste obdukcija obavili za vrijeme vašeg višegodišnjeg staža, koliko ih radite otprilike mjesečno?
    -Tehnički doseg danas dostupne dijagnostike je tolik, da je zaživotno sve češće, sa visokom vjerojatnošću, određeno postojanje neke bolesti, njezina raširenost u tijelu i njezini rizici u odnosu na izbor liječenja i očekivanje preživljavanja. Današnju potrebu za obdukcijom će najbolje oslikati podaci o kretanju broja biopsija i obdukcija, unutar bolnice u Karlovcu. Prije 40 godina odjel na kojem radim obradio je 600 bioptičkih uzoraka i načinjeno je 400 obdukcija. Prošle godine je obrađeno 6.000 bioptičkih uzoraka i obavljeno je 40 obdukcija. I u većini zemalja koje nazivamo razvijenima je slično.
    Koliko u prosjeku traje jedna obdukcija, dakle vremenski i tko ju još s Vama obavlja i kratko opišite sam njen tijek?
    -Pojedina kliničko-patološka obdukcija traje prosječno po 10-tak sati rada svakog člana tima sastavljenog od liječnika specijalista, inženjera laboratorijske dijagnostike i medicinskog tehničara te administratora. Njihov se rad odvija u slijedu više vremenskih odsječaka i više pojedinačnih kombinacija liječnika s drugim članovima tima. Obdukcijski rad u samoj obdukcijskoj sali potraje oko dva sata i sastoji se od vanjskog pregleda tijela, mehaničkog otvaranja svih velikih tjelesnih šupljina, dakle lubanjske, grudne i trbušne te razgledanja, mjerenja i vaganja izvađenih unutarnjih organa. U obdukcijskoj sali uobičajeno radi liječnik patolog i medicinski tehničar. Za svaku se obdukciju odmah po njenom završetku napiše zapisnik te se za pokojnika izdaje Potvrda o smrti i Dozvola za ukop. Prvi se zaključak o uzroku smrti donosi odmah, a detaljan i definitivni, po svim završenim postupcima, kroz približno mjesec dana.
    Možete li se prisjetiti i ispričati neki od najmučnijih slučajeva koji vas se najviše dojmio?
    - U svakoj životnoj fazi, najviše utisaka ostavljaju događaji i prilike koji bi nesrećom mogli zadesiti nas same ili nama bližnje. Iza svakog posla i utiska ostaje pouka, uspješno se pamti, ružno se zaboravlja ili bar potiskuje.
    Je li Odjel za patologiju i citologiju karlovačke bolnice dostatno kadrovski popunjen, ako nije tko nedostaje?
    -Ovo ste pogodili upitati u trenutku idealne kadrovske popunjenosti. Već za mjesec dana, a pogotovo dogodine, odnosi će biti drugačiji. Bit će to radne prilike za nove mlade visoko obrazovane ljude.
    Može li se Vaš posao usporediti s onim što danas možemo vidjeti u popularnim serijama CSI Miami i literaturom, konkretno spisateljice Patrizie Cornwel, koja je i sama patolog?
    -I ja rado gledan epizode CSI Miami serije, a za položen specijalistički ispit iz sudske medicine, kolegica mi je bila poklonila roman „Obdukcija“, spisateljice Patrizie Cornwel. I nama ide jednako dobro, ali iako opravdano, neusporedivo sporije.
    Za kraj, kako je posao patologa utjecao na Vaš pogled na vlastitu smrtnost?
    -Veselim se životu. Ne gledam se u ogledalo nego u osmijeh ljudi kojima idem u susret, jer, veli poslovica: „Do neba se ljestve ne grade, moru se poklopac ne stavlja i smrti nema zamjene.“

    M.Milovanović