Razgovor: Ivančica Obajdin, voditeljica Odjela za Strateško planiranje i regionalni razvoj Javne ustanove Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije

Nove mogućnosti financiranja u Karlovačkoj županiji

VIŠE IZ RUBRIKE

    Za područje Grada Slunja i općina Cetingrad, Plaški, Rakovica, Saborsko, Vojnić i Krnjak,  u tijeku su aktivnosti na izradi Intervencijskog plana (IP) koje su započele odmah po donošenju Odluke na Sjednici Vlade Republike Hrvatske u Karlovcu, 6. prosinca 2018. godine. Riječ je o područjima jedinica lokalne samouprave najviše pogođenih negativnim ekonomskim i demografskim trendovima koji čine jednu geografsku cjelinu i dijele slične razvojne probleme. Slično kako je Grad Karlovac "uvezivanjem u jednu cjelinu" s Dugom Resom i Ozljem ispunio temeljni uvjet broja stanovnika za Instrument teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam), tako je Grad Slunj pridruživanjem susjednih šest općina postao "intervencijsko područje" za koje će se izraditi i primijeniti Intervencijski plan (IP). Značaj Intervencijskog plana podcrtava i činjenica da iskustva s integriranom urbanom-teritorijalnom regeneracijom u Republici Hrvatskoj nisu velika jer je njegova provedba započela 2017. godine na pet odabranih pilot područja (Vukovar, Beli Manastir, Petrinja, Benkovac i Knin). Ideja je stvoriti prenosivi model za postizanje fizičke, socijalne i ekonomske regeneracije depriviranih urbanih i ruralnih područja Republike Hrvatske od kojih, međutim, svako područje ima svoje posebnosti i specifičnosti.

     

    Ivančica Obajdin iz Javne ustanove Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije (JURRA) imenovana je koordinatoricom IP-a i zadužena je za kontakte novoustrojene Jedinice za intervencijski plan (JIP) s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU (MRRFEU) koje upravlja programom i odobrava njegove projekte. Obajdin ima dugogodišnje iskustvo u području EU fondova i nakon deset godina rada u Razvojnoj agenciji Karlovačke županije, nedavno je preuzela funkciju voditeljice Odjela za Strateško planiranje i regionalni razvoj kojeg je do prelaska na dužnost pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Grada Karlovc vodila Daniela Peris. Ivančica Obajdin detaljno je pojasnila tematiku Intervencijskog plana kao jednog od načina ujednačenog razvoja Karlovačke županije.

     

    Recite nam nešto o Intervencijskom planu i kada je njegova izrada započela?

     

    -Izrada "Intervencijskog plana za Grad Slunj i općine Cetingrad, Plaški, Rakovica, Saborsko, Vojnić i Krnjak" započela je donošenjem Odluke o području za koje će se izraditi Intervencijski plan 3. prosinca 2018. godine. Intervencijski plan čini jedno projektno područje kroz koji će se financirati projekti nadlokalnog karaktera, kako se vidi iz naziva Odluke, okosnicu kojih čini Grad Slunj, a od interesa su i za sve pridružene mu općine intervencijskoga područja. Intervencijski plan izrađuje se u sklopu Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima koje provode dva ministarstva: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS). To je strateški i operativni dokument koji obuhvaća mjere i projekte te novi pristup ulaganjima u slabije razvijena područja u svrhu regeneracije lokalne zajednice smanjenjem nejednakosti, socijalne isključenosti i siromaštva. Aktivnosti u okviru Intervencijskog plana (IP) imaju za cilj fizičku, gospodarsku i socijalnu regeneraciju područja u skladu s njihovim posebnostima i načelima održivog razvoja. Važno je naglasiti da se Intervencijski plan za Grad Slunj i općine izrađuje u svrhu provedbe pripremnih aktivnosti za korištenje sredstava Europske unije u sljedećoj financijskoj perspektivi 2021-2027 godine.

     

    Zašto su baš ovi dijelovi županije obuhvaćeni Intervencijskom planom?

     

    -Jedan od ciljeva EU je konvergencija kojom se smanjuju razlike u razvijenosti njenih pojedinih regija. Primjenjujući isti pristup na razinu županije radi ublažavanja nejednakosti u razvoju pojedinih dijelova županije, po nalogu župana izrađena je tzv. Slovinjska deklaracija za najmanje razvijene krajeve Karlovačke županije. Koordinaciju i izradu toga dokumenta vodila je zamjenica župana Martina Furdek Hajdin, a dokument je prezentiran Vladi RH na sjednici u Karlovcu 6. prosinca prošle godine. U njemu obuhvaćena područja jedinica lokalne samouprave ("Slovinje") najviše pogođena negativnim ekonomskim i demografskim trendovima, čine geografsku cjelinu i dijele slične razvojne probleme i potrebe. Dakle, to područje "Slovinja", kako je nazvano u deklaraciji, utvrđeno je područje za koje će se izraditi intervencijski plan u svrhu pripremnih aktivnosti za korištenje sredstava Europske unije u sljedećoj financijskoj perspektivi.

     

    Možete li nam pojasniti aktivnosti na izradi Intervencijskog plana?

     

    -Prema zadanoj metodologiji Ministarstva prvi korak bio je uspostavljanje  lokalnog partnerstva kroz koje su osnovana dva tijela: Partnerstvo za intervencijski plan (PIP) i Jedinica za intervencijski plan  (JIP). Partnerstvo za IP ima savjetodavnu ulogu i uključeno je u rad IP-a. Sastoji se od trideset i jednog člana kojeg čine lokalni dionici iz privatnog, javnog i sektora civilnog društva okupljeni u lokalno partnerstvo koji omogućavaju stavljanje realnih problema u prvi plan. Do sada su održane dvije sjednice Partnerstva te preko desetak koordinacijskih sastanaka JIP-a, organiziranih na terenu. Drugo tijelo, Jedinica za IP predstavlja najvažnije operativno tijelo koje obavlja sve poslove potrebne kako bi se osigurala izrada kvalitetnog IP-a, na čelu koje je predstavnik Grada Slunja Viktor Smolić koji je imenovan za voditelja JIP-a. Druge članove JIP-a čine po jedan predstavnik navedenih jedinica lokalne samouprave, potom predstavnici Karlovačke županije i Razvojne agencije. Radno tijelo čini ukupno deset članova, a imenovani su Odlukom. Cijeli pristup baziran je na principu "bottom-up" ("odozdo prema gore") jer je dosadašnje iskustvo pokazalo da se na taj način najučinkovitije može sagledavati kompleksna problematika lokalnog razvoja.

    Nakon osnivanja radnih tijela započela je izrada Analize područja koja se sada nalazi u završnoj fazi. Analiza će pokazati stanje i potrebe na terenu vezano uz demografiju, gospodarstvo, promet, zdravstvo i  druge parametre, a ujedno je i preduvjet za formiranje učinkovitih intervencija, odnosno projekata. Tako se dolazi do važnog dijela analize, a to je baza projektnih prijedloga. U bazi projektnih prijedloga IP-a trenutno se nalazi 217 projekata u različitim fazama spremnosti, od projektnih ideja do projekata spremnih za provedbu. Ti projekti način su poticanja aktivnog uključivanja i promišljanja lokalnog partnerstva o razvojnim potrebama, odnosno pokazatelji su potreba i mogućnosti. U sljedećoj fazi projekta bit će potrebno odrediti prioritete kako bi se za one ključne omogućilo financiranje kroz ograničeni Javni poziv fondova Europske unije. Projekti će biti uneseni u dvije baze, Bazu projekata informacijskog sustava Strateškog planiranja i upravljanja razvojem (SPUR) za koju postoji zakonska obaveza te bazu Karlovačke županije "407 za 047". Ono što je bitno naglasiti u kasnijoj fazi i kroz provedbu IP-a moći će se financirati samo razvojni projekti kao generatori gospodarskog i socijalnog razvoja koji će doprinijeti rješavanju problema siromaštva i iseljavanja.

     

    Kakva je Vaša uloga i koje aktivnosti koordinate s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU?

     

    -Kao koordinatorica JIP organizirala sam sastanak kod nadležne pomoćnice ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Katice Mišković 14. studenog ove godine u cilju dobivanja odgovora na ključna pitanja. Na održanom sastanku u MRRFEU nazočili su uz pomoćnicu Katicu Mišković njezin suradnik Joško Vukušić, a ispred Karlovačke županije zamjenik župana Mirko Martinović, ravnatelj Javne ustanove regionalne razvojne agencija Karlovačke županije (JURRA) Vilko Klasan,  g. Viktor Smolić voditelj Jedinice za Intervencijski plan (JIP) Viktor Smolić i ja kao koordinatorica IP-a zadužena za kontakte s MRRFEU. Pomoćnica Mišković je na sastanku dala smjernice izrade IP-a ističući da se najveći naglasak mora staviti na generatore gospodarskog i socijalnog razvoja. Zbog toga će se potpora projektima gospodarstva i poduzetništva osigurati kroz shemu za poduzetnike financirajući takve projekta s minimalno 30 posto od ukupno odobrene alokacije financijskih sredstava za IP. Ključ razvoja cijelog područja treba bazirati na malom i srednjem poduzetništvu zbog čega je potrebno takve projekte staviti u najviši stupanj prioriteta. Intervencijski plan je jedno projektno područje kroz koji će se financirati projekti nadlokalnog karaktera okosnicu kojih čini Grad Slunj, a povezani su sa pridruženim općinama intervencijskog područja. Pomoćnica Mišković istaknula je kako u ovom razdoblju za provedbu teritorijalnih programa od ukupne alokacije bilo je osigurano 6 posto sredstava, a kako je provedba IP-a planirana za novu financijsku perspektivu okvir za provedbu još nije poznat, naglašeno je da će Republika Hrvatska u novoj perspektivi kroz posebnu operativnu os tražiti financiranje za ukupno 14 Intervencijskih planova, 6 ITU mehanizama, 1 plan za otoke te ostale regionalne programe. Okvirna alokacija za Intervencijski plan Grada Slunja i pridruženih općina prema riječima pomoćnice Mišković iznosi oko 25 milijuna eura. Bitno je istaknuti da u navedenoj alokaciji nisu prihvatljiva ulaganja u investicije koje nisu povezane s razvojem gospodarstva i koji nisu razvojni projekti kao npr. nogostupi, lokalne ceste, groblja, mrtvačnice, krovišta i druge, nego se oni trebaju financirati kroz druge programe. Svi zaključci sa sastanka kod pomoćnice preneseni su svim članovima na sastanku JIP-a u Krnjaku 19. studenoga 2019. godine kako bi s njima mogli upoznati prvenstveno svoje načelnike, gradonačelnika Grada Slunja te članove PIP-a.

     

    Osim aktivnosti izrade Intervencijskog plana recite nam koji su još aktualni poslovi Odjela?

     

    -Odjel za strateško planiranje i regionalni razvoj Javne ustanove Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije (JURRA) uz koordiniranje izrade Intervencijskog plana izrađuje i druge strateške dokumente na županijskoj razini kao i sektorske strategije. Sudjeluje u izradi Nacionalne razvojne strategije te obavlja i druge poslove koji za cilj imaju ujednačeni razvoj Karlovačke županije. Odjel sudjeluje i u administriranju informacijskog sustava Strateškog planiranja i upravljanja razvojem (SPUR) sukladno Zakonu o strateškom planiranju i upravljanju razvojem Republike Hrvatske. Informacijski sustav je baza podataka i alat za izradu i međusobno usklađivanje akata strateškog planiranja, a obveznici upisa su sva javna tijela. S obzirom da se Republika Hrvatska nalazi pred novim sedmogodišnjim financijskim razdobljem kvalitetno strateško planiranje i projektna podloga važni su za učinkovito programiranje, a potom i uspješnu iskorištenost EU sredstava. Intervencijski plan i teritorijalne strategije su samo mali dio toga. Jasno je da su potrebe na terenu velike, ali mogućnosti treba promatrati racionalno. Stoga je potrebno iskoristiti prilike financiranja projekata koje se nude kroz Intervencijski plan, a za što je potrebno uključenost Jedinice za intervencijski plan na čelu sa Gradom Slunjem i općinama uz, kao i do sada, svekoliku pomoć Karlovačke županije.

    Branko Obradović

    Foto: Igor Čepurkovski