Maja Dujmović: Svi smo se pitali zašto u školama nema lokalne hrane, sada postoji sustav koji to mijenja

Karlovačka županija i Razvojna agencija Karlovačke županije razvile su novi, jedinstveni sustav zelene nabave hrane za škole s ciljem da na tanjure učenika stigne što više domaćih, sezonskih i svježih namirnica od lokalnih proizvođača. Tim povodom razgovarali smo s Majom Dujmović, ravnateljicom Javne ustanove Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije i voditeljicom projekta Zelena javna nabava.

Što je trebalo napraviti da bi to bilo moguće?
Najprije je trebalo napraviti ono što radimo u vlastitim kućanstvima, a to znači isplanirati što ćemo kuhati i koje namirnice nam za to trebaju. U suradnji s nutricionisticom i školskim kuharicama napravili smo jelovnike koji vode računa o prehrambenoj vrijednosti dječjih obroka i na kojima se nalaze namirnice koje se mogu nabaviti na našem području. Tako smo u školsku prehranu vratili jela koja pripadaju našoj tradiciji i navikama i namirnice koje su koristile i naše bake. Nakon toga smo trebali saznati koliko hrane škole trebaju, a koliko lokalni proizvođači mogu ponuditi. Napravili smo istraživanje tržišta, utvrdili količine koje nabavljamo i tako povezali školske kuhinje, javnu nabavu i lokalnu proizvodnju.

A kako potrebe spojti sa zakonom, s obzirom da se radi o velikim količinama namirnica?
Važan dio projekta bio je pronaći način kako velike količine svježe, što je više moguće – lokalne hrane nabavljati pravilno i transparentno, jer škole ne mogu samo otići u trgovinu i kupiti sve što im treba. Upravo zato smo koristili mogućnosti koje nam zakon daje kroz oblik zelene i društveno odgovorne javne nabave. Na taj način cijena više nije jedini kriterij nego se posebno boduje proizvodnja blizu stola, što znači da se troši i manje goriva za prijevoz, a salata ili tikvica mogu danas biti ubrane, a već sutra se naći u školskoj kuhinji. To je korist za okoliš, za zdravlje djece i za kvalitetu obroka. Osim udaljenosti proizvodnje, u obzir se uzimaju i ekološki i drugi certifikati, ali i činjenica da određeni proizvođač zapošljava osobe s invaliditetom. Svatko od njih može ponuditi jedan ili više proizvoda, a mali proizvođači koji samostalno ne mogu osigurati dovoljne količine mogu se povezati i udružiti s drugim dobavljačima. Tako smo javnu nabavu približili i manjim OPG-ovima kroz sustav koji je do sada, u široko rasprostranjenoj praksi bio rezerviran samo za velike.

Jesu li naši OPG-ovi bili spremni na suradnju – mogu li oni to?
Naravno, već su potvrdili da mogu. Iako su na početku, kada smo istraživali tržište, neki bili dosta oprezni, no čim smo krenuli u realizaciju imali smo iznenađujuće dobar odaziv. Proizvođačima je osigurana i stručna pomoć kako bi lakše prošli kroz postupak, a iskustvo je pokazalo da, uz dobru podršku, mogu uspješno sudjelovati i prijavljivati se bez straha. Naime, znamo da većina zazire od forme javne nabave pa smo osigurali i stručnu pomoć poljoprivrednicima, odnosno stručnjakinju koja ih je provela kroz cijeli postupak i već u prvom polugodištu ugovorena je nabava oko 100 tona hrane, vrijedne približno 200.000 eura. No suradnja je tu tek započela, jer je hranu trebalo dovesti na vrijeme u svaku školu. U tome smo imali sjajne suradnike kojima je, kao i nama, bilo drago da šalju svoju hranu „našoj“ djeci pa su bili maksimalno angažirani i suradljivi. Škole ih sada nazivaju „naši zeleni“.

I što sad dalje – polugodište završava?
Sada znamo da postoji interes, da imamo potrebne količine i da na terenu postoji konkurencija odnosno interes više različitih proizvođača. 15.6.2026 županica potpisuje nove ugovore za cijelu sljedeću školsku godinu i to ukupne vrijednosti 570.000,00 EUR. To znači veće ugovore, sigurniju suradnju i još veći iznos koji će se, u velikoj mjeri, usmjeriti prema proizvođačima i gospodarstvu Karlovačke županije.

Zašto je to dobro za sve, a ne samo škole i proizvođače?
Korist ovog projekta ne završava u školskom tanjuru. Osim zdravlja, očuvanja okoliša i dostave svježe, lokalne hrane na školske tanjure, proizvođači imaju sigurniji plasman, a novac ostaje u lokalnoj proizvodnji i trgovini. Na taj način on nastavlja kružiti u zajednici, od poljoprivrednika do trgovine u kojoj radi vaša mama ili kćer, kroz radna mjesta, plaće, nova ulaganja i razvoj. Sve to ostaje u zajednici i jača lokalno gospodarstvo.

Smiju li u nabavi sudjelovati i ponuditelji iz drugih županija?
Naravno, svi su dobrodošli. Cilj nije bilo koga isključiti, nego dati poštenu prednost kvalitetnoj, bližoj i održivoj proizvodnji kada ona postoji. Gdje nema lokalnog odaziva ili količina, u transparentnim uvjetima su pozvani sudjelovati svi – iz drugih županija, mali veliki i najveći. Jako nam je drago da su to već prepoznali proizvođači jaja i jagoda koje su nam stizale iz Slavonije.

Koji su planovi za budućnost?
Dugoročni cilj nam je razviti sustav koji će omogućiti planiranje sadnje i uzgoja na vrijeme za što je najbolje sklopiti ugovore na početku kalendarske godine. Kada uzgajivač i proizvođač unaprijed zna da ima ugovor koji mu garantira siguran plasman, financijsku sigurnost i kupca, lakše se odlučuje na širenje proizvodnje, kupnju opreme, zapošljavanje novih ljudi. Zato je razvojni potencijal ovog projekta, učinak na škole, poljoprivredu i zajednicu jako velik, iako po financijskoj vrijednosti ne spada među najveće projekte Karlovačke županije. Planiramo puno popratnih aktivnosti koji će podržati proizvodnju hrane u godinama ispred nas. Radit ćemo s proizvođačima na zajedničkom tržišnom nastupu, na planiranju i izgradnji popratne infrastrukture, osvještavanju prednosti i promociji „lokalne kupovine“. Velik je to i dugotrajan posao, no posao koji daje divne rezultate i zaista, svaki pomak u tom području ujedno je dobitak za sve nas.