Prvi Karlovački

“Naši ciljevi su ostanak ljudi na ovim područjima i bolja budućnost za sve naše građane”

Autor: Branko Obradović

31.07.2021

Arhitektice društva

Razgovor: Mirjana Puškarić, gradonačelnica Slunja

Mirjana Puškarić iz HDZ-a uvjerljivo je pobijedila na lokalnim izborima u Slunju i postala nova gradonačelnica. Puškarić je prije dva mjeseca dužnost preuzela od dotadašnjeg gradonačelnika Jure Katića i to razdoblje prošlo je u upoznavanju sa situacijom i u uhodavanju. Razgovarali smo s gradonačelnicom Mirjanom Puškarić o brojnim projektima, o pandemiji, o proslavi Dana grada, o sadašnjosti i budućnosti Slunja.

Jeste li se ova dva mjeseca uhodali, jeste li se upoznali s kompletnom situacijom u Slunju?

-Čovjek već prilikom kandidature promišlja o svim izazovima, koji ga eventualno čekaju na novom mjestu. U protekla dva mjeseca bilo je jako puno sastanaka, puno komunikacije u smislu uhodavanja. Naime, kao ravnateljica gradskog društva Crvenog križa Slunj znala sam i poznavala sve moje kolege u različitim sektorima, ali evo ovo je jedna nova uloga u kojoj je ovo proteklo vrijeme korišteno na neki način da bi se dublje upoznali sa situacijom i u samom Gradu Slunju i u svim njegovim firmama, s problematikom, s trenutnim stanjem, s izazovima budućnosti, tako da je bilo vrlo aktivno ova dva mjeseca, puno je informacija skupljeno.

Kakva je u Slunju situacija vezano uz pandemiju koronavirusa?

-Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije i Zavod za hitnu medicinu Karlovačke županije organizirali su u četvrtak, 22. srpnja na sajmeni dan besplatno cijepljenje bez najavljivanja. Mogu reći da se taj dan u Slunju procijepilo sedamdesetak građana. U ovom trenutku Covid 19 u Slunju možemo reći da je kontroliran, obzirom da naša izvješća Doma zdravlja, gdje svaki dan testiraju brzim testovima govore da je kod nas evo nekoliko dana nula, dakle nula pozitivnih. Mi uvijek gledamo na naš turizam, koji je naša glavna grana i u ove ljetne mjesece ima porast. Želimo pozvati naše građane na savjest, želimo da se što više procijepe, da što više možemo kontrolirati tu situaciju, kako bi ova naša gospodarska djelatnost bila i ostala što stabilnija u ovim vremenima. Gledamo svi na neki način što se događa u Dalmaciji, želimo koliko je god moguće zadržati taj trend turizma u ovim gabaritima do kraja.

Kakva je ustvari situacija s turizmom, koji je glavna grana gospodarstva u Slunju?

-U prošloj godini nastojalo se privući što veći broj gostiju, bilo je to onemogućeno za strane goste u većem broju. U prošloj godini bio je veći broj domaćih gostiju na našem turističkom tržištu. U ovoj godini po podacima Turističke zajednice grada Slunja s 15. srpnja bilježimo protok gostiju kroz naš grad i to mjereći u noćenjima oko jedanaest tisuća, kada to usporedimo s 2019. godinom s tim datumom, tada je bilo 30 tisuća. Možemo reći da je to brojka koju bi voljeli zadržati u narednim danima, ako ne i popraviti.

Glavna turistička atrakcija u Slunju s Rastoke, kakvo je tamo stanje?

-Destinacija koju strani turisti obavezno žele vidjeti u Hrvatskoj, pored Dubrovnika, su Plitvice. Mi se nastojimo nametnuti u toj turističkoj slici ili okviru, kao jedna dobra stanica ili “male Plitvice”. Mnogi naši infrastrukturni i ostali projekti usmjereni su upravo prema našoj brand destinaciji, to su Rastoke. Osim Rastoka mi imamo i puno drugih lijepih lokaliteta. Uz kanjon naše rijeke Slušnice, naši projekti usmjereni su i prema obnovi starog grada i prema jednom novom projektu “Viseći most” i prema obnovi naše stare centrale uvjetno rečeno “munjare”. U samom srcu Rastoka u ovom trenutku imamo radove jednog prekrasnog projekta, koji se zove “Vodene tajne”, kroz njega je naš Turističko-informativni centar dobio svoju novu modernu vizuru. On je zapravo kroz taj projekt već i realiziran i uvelike ga ovo ljeto koristimo za manje manifestacije, kako za naše građane, tako i za naše goste koji prolaze kroz Rastoke i to se vidi kao jedan lijepi pozitivni pomak. Manje je događaja zato što svi u okruženju, pa i mi, nastojimo imati događanja, ali da ona ne budu centar potencijalne zaraze, da bude što manji broj ljudi i da bude protočno. Ono što se u ovom trenutku tiče samog projekta “Vodene tajne”, još uvijek stoji kao jedan izazov, kako meni, tako i građanima Slunja, najprije Rastočanima, je završetak naših mostova. Radi se o novom mostu u donjem dijelu Rastoka, znači nizvodno uz Koranu, drveni most koji će spajati dvije strane kanjona i isto tako i o šetnici koja se spušta u jedan atraktivni dio kanjona. To je po prvi put, kada taj projekt bude gotov, da imamo spust u kanjon i prelazak na toj lokaciji naše Korane. Isto tako obnova starog mosta svetog Ivana, naime imali smo moment u kojem smo imali izvođača, koji nije uspio završiti radove, natječaj je poništen, ušli smo u novi, izabrali novog izvođača i uskoro će biti potpisan ugovor. Zaista svi s velikom radošću želimo završiti taj projekt i da naše Rastoke imaju novu moderniju vizuru. K tome kada govorimo o turizmu i projektima, možemo reći da moje kolege i prethodnici imaju prekrasan niz projekata za naše kupalište, koje već sada ima modernije vizure i koje je svakim danom sve atraktivnije, kako za naše građane, tako i za naše turiste. Težimo u narednim fazama na našem kupalištu napraviti dodatno veće dječje igralište, u ovom trenutku imamo manje, dodatne staze, bočalište i ugostiteljske objekte. To čini našu ponudu puno širom, atraktivnijom, a i smatramo da takvi projekti mogu zadržati naše građane u sportskim i rekreativnim sadržajima na tim lokacijama, ne samo u ljetnim mjesecima, kada su kupališta puna, već da to bude mjesto druženja i sadržaja i u proljeće i u jesen. Moram napomenuti da je već spreman i projekt akcentne rasvjete u Rastokama, što bi zaista donijelo još jedan moderniji izgled naših Rastoka i u noćnim satima pretvorilo ih u nešto atraktivno kako za nas, tako i za naše goste.

Ima li Slunj dovoljno smještajnih kapaciteta?

-To je izazov, mislim da same smještajne kapacitete regulira ponuda i potražnja. Ja mogu reći da je Slunj u proteklim godinama zaista povećao broj smještajnih kapaciteta, na radost Grada Slunja, ali i turista. No, evo u ovom trenutku kada svi bilježimo pad zbog Covida 19, teško je reći nešto više o tome, ali sigurna sam i to se uvelike vidi da su se građani okrenuli tome kao jednom, neću reći primarnom dohotku, ali onom drugom. Naši su smještajni kapaciteti moderniji i noviji i zaista u tom smjeru dajem podršku našim građanima i u budućnosti. Mi ćemo kao Grad Slunj nastojati učiniti sve ono što je u našoj moći i za infrastrukturu i za poboljšanje kvalitete usluga. Možda da napomenem da smo u ovoj godini dobili jedan novi veliki parkirni prostor u blizini Rastoka koji broji 115 parkirnih mjesta za osobne automobile i pet za autobuse. To će naravno našim gostima u budućnosti olakšati kretanje kroz Rastoke, jer tamo je minimalan broj parkirnih mjesta, koja možemo osigurati, Isto tako smo već i u jednom pogledu prema još jednom dodatnom velikom parkiralištu kod osnovne i srednje škole, gdje bi isto napravili veći broj parkirnih mjesta, gdje bi naši građani, ali i gosti, mogli što lakšim kraćim putem doći do Rastoka. Kada smo kod projekata, u završetku nam je jedan veliki parkirni prostor kod zgrada u Zvonimirovoj ulici, koji će osigurati dodatni parkirni prostor, ne samo za stanovnike tih zgrada, već i za goste. Mi jesmo u Slunju onako malo specifični, jer se naš grad i naša jezgra zapravo nalaze na jednom užem dijelu tako da pitanje povećanja parkirnih mjesta govori pozitivno i u smislu povećanja broja turista. Mi se nadamo i mogućnosti zapošljavanja naših mladih, koji se vide u turizmu i nekim drugim granama. Na nama je da u budućnosti radimo što više, kako bi ih zadržali, a da ne kažem da nam je želja da se pojedini i vrate.

Na koji način možete stvoriti uvjete da Slunjani ne odlaze iz svog grada?

-Mi se sada u ovom trenutku rukovodimo brojkama stanovništva od pet tisuća, možda nešto malo više, no pred nama je novi popis stanovništva i pribojavamo se da će ta brojka nakon popisa definitivno biti manja. Naime, naše slunjsko područje, ajmo reći, demografski je treće u našoj županiji po starijoj populaciji, a Karlovačka županija treća u Hrvatskoj. Naravno da nam je zadaća i težnja, kako nama ovdje, tako i cijeloj županiji, raditi na način da stvorimo što bolje uvjete da naša djeca nakon fakulteta, dođu nazad u Slunj, a da oni koji su ovdje ostanu. Možemo reći da u ovom trenutku veći broj ljudi je ovdje, obzirom na Covid 19 u Europi, mnogi su se vratili natrag. Mogućnosti zapošljavanja nisu prevelike, ali kažem gledamo u ovom trenutku zaista u turizam i nastojimo isprevenirati, koliko god je moguće, da ono što u ovom trenutku imamo i ostane do kraja sezone tako.

Što znači Slovinjska deklaracija i što se po tome radi?

-To je jedna prekrasna inicijativa, znači južnijeg dijela naše županije, odnosno općina koje gravitiraju Slunju i u jednom zajedništvu s Karlovačkom županijom napravljen je jedan dokument u kojem se nastojalo iznjedriti sve one prioritete, koje bi bilo dobro u idućem razdoblju na neki način realizirati. Ono što to za Slunj znači, to je dosta ključnih projekata koji bi poboljšali život trenutno i u budućnosti u našem gradu. Inače mi to zovemo intervencijski plan. Na njemu se dosta radilo i mi ćemo nastojati da on takav u cjelini ostane. Naime, radilo se o jednom projektu, koji je ciljano bio realiziran i u Kninu, i u Petrinji i u pojedinim slavonskim gradovima. Ciljano bi se išlo na sredstva, koja bi revitalizirala ova područja. Dosta je teško govoriti da ćemo uspjeti u tome, ali naša nastojanja jesu, jer tu se radi o velikim projektima za Slunj. To su revitalizacija našeg starog grada Zrinskih i Frankopana, novi “Viseći most”, koji bi bio jedna nova atrakcija i turistički sadržaj, isto tako obnova i revitalizacija naše tržnice, našeg trga s ostalim pripadajućim sadržajima, koji bi zapravo poboljšali kvalitetu života građana, ali isto tako pozitivno utjecali na privlačenje turista. U tome je već i ova, prije spomenuta, akcentna rasvjeta i još niz projekata, koji bi poboljšali kvalitetu Slunja, sve u cilju ostanka ljudi koji ovdje žive i u cilju stvaranja novih radnih mjesta i na neki način zaokruživanja našeg turističkog prioriteta. Kada razgovaramo o ovim planovima, mi smo svjesni da je turizam grana, koja se kod nas nametnula kao primarna i hvala Bogu da je tako. No, želim reći da su naši ciljevi u budućnosti, isto tako i poticanje poljoprivrede. Mi smo primijetili da su padom turizma, ljudi koji su bili okrenuti tome pronašli izlaz u poljoprivredi. Znači, primijetili smo da se u proteklom razdoblju dosta mladih ljudi okrenulo pisanju projekata, da su svoje zapuštene poljoprivredne cjeline okrčili i okrenuli se sađenju određenih kultura, što nama daje zadatak u budućnosti da pokušamo i okrupnjavanje. Da pokušamo našu poljoprivredu spojiti s našim turizmom, kako bi proizvodi s ovih područja bili plasirani našim turistima. Naime, to je veliki zadatak svih nas i u tome nam veliku podršku daje i naša Karlovačka županija, koja zaista s jednim pogledom gleda u ova područja kao u jedan potencijal. Kao jedan kapacitet s jedne strane, ali s drugo strane i kao na jedno ruralno područje, koje u tom smjeru treba pomoć, Ono što nam je još zadatak, je na neki način kreirati poslovne zone. Mi imamo poslovnu zonu, ali nastojimo kroz projekte da na neki način dovedemo infrastrukturu tu. Mi imamo i jednu malu poduzetničku poslovnu zonu u koju smo smjestili naše novootvoreno reciklažno dvorište, koje je otvoreno u travnju ove godine i počelo funkcionirati. Isto tako imamo jedan poduzetnički centar za koji smo od Karlovačke županije u posljednjem razdoblju dobili sufinanciranje, kako bismo svu dokumentaciju stavili u funkciju da budemo spremni kandidirati na projekte. Isto tako objekt našeg dobrovoljnog vatrogasnog društva, koji je spreman, koji je već jednom kandidiran i nije prošao. Nastojim sve definirati, kako bi kandidirali projekt našeg dobrovoljnog vatrogasnog društva na trenutnu mjeru 741.

Kakva je situacija s dječjim vrtićem?

-Ono što moram spomenuti je velika radost i veliki izazov da u našem gradu imamo 47 mališana, koji su kandidirani u naš dječji vrtić i da smo otvorili jednu novu dodatnu grupu, doduše u prostoru sportske dvorane vrtića, jer smo prekapacitirani. Imamo spreman projekt, koji ćemo kandidirati na mjeru 741, a to su prostori za dvije dodatne grupe u idućem razdoblju, koje bi mogle prihvatiti još po trideset mališana. Možda jesmo u ovom trenutku u jednoj situaciji gdje nismo mogli obuhvatiti sve mališane, jer oni koji ove godine navršavaju prvu godinu, mogu ući tek sljedeće godine. To su izazovi s kojima se sada nastojim nositi, ali veseli to da imamo potencijala, da dječice ima, radimo na tome da riješimo sve situacije. To povećanje broja djece na našem području je velika radost i okrećemo se i prema roditeljima i prema dječjim igralištima i nastojimo kroz projekte život u našem gradu upravo toj kategoriji ljudi olakšati, učiniti što boljim, da ovaj grad bude mjesto gdje oni žele ostati.

Kakva je suradnja s Karlovačkom županijom?

-Izuzetna je suradnja s Karlovačkom županijom. Od kolega od kojih sam preuzela stanje u gradu, dobila sam informaciju da su mnogi projekti u zajedništvu s Karlovačkom županijom i potencirana je podrška da i u daljnjem razdoblju idemo u tom smjeru. Mogu reći da smo nedavno uz pomoć županice Martine Furdek Hajdin imali ovdje sastanak s direktorom REGEA-e, da smo upoznati i novim mogućnostima, koje će u narednom sedmogodišnjem razdoblju biti nuđene kroz projekte. To je jedna sinergija bez koje mi ne možemo i mi smo izuzetno ponosni da smo stranački kolege da možemo na neki način što više djelovati s tom vertikalom, a sve na dobrobit naših građana. Ja mogu reći da smo svjesni u ovom trenutku i zbog samog Covida i zbog gospodarske situacije u cijeloj zemlji i u našim krajevima, koji ovise o turizmu, da nemamo puno potencijala u našim financijama i da ono u što se moramo uključiti su europski projekti. I to u sinergiji, i mi smo s našim poduzećima u gradu, ali i s Karlovačkom županijom i ostalima, koji su iznad nas. Moramo vidjeti koji su to potencijali, ovi projekti o kojima sada govorimo, koji su već spremni su odlična postavka, dio stvari je već u tijeku, ali naravno da mi moramo gledati sve mogućnosti u budućnosti, osobito u našem idućem sedmogodišnjem razdoblju u kojem ćemo znati i vidjeti, što mi to možemo pripremati. Što će to biti prihvatljivi projekti i što to naši građani imaju kao potrebu da spojimo i napravimo jednu cjelinu koja zapravo znači ostanak ljudi na ovim područjima i bolju budućnost za sve naše građane.

Kakva je situacija s komunalnom infrastrukturom, ima li prioriteta?

-Moram reći da se naše područje bavi i bori s prokrvljenošću vodom, ali isto tako i s asfaltiranjem cesta. Područje grada Slunja ima 400 kilometara kvadratnih, dosta su sela disperzirana. Možemo reći da je jezgra življa u samom gradu i u određenim naseljima koja imaju više života, ali ono što su naši zadaci, na čemu mi radimo, to je prokrvljivanje s vodom cijelog našeg područja. Mi smo dobili jedan projekt, a to je vodoopskrba, odnosno povlačenje cjevovoda Glina – Tatar Varoš, to je nastavak cjevovoda koji je u proteklom razdoblju bio povučen do određenog dijela, sada ga zaključujemo i zapravo spajamo s općinom Cetingrad. Sada ćemo biti spojeni i ti vodovodi bit će ne samo na dobrobit građana na području grada Slunja, već i naše susjedne općine Cetingrad. Isto tako smo u pripremi dokumentacije, odnosno pred potpisivanjem ugovora za papire za vodoopskrbu našeg Blagaja. U kratkom roku u budućnosti gledamo još na jedan spoj, a to je cjevovod Barić Selo. Naravno da ima još dosta područja na kojima moramo raditi da dobiju vodu, mi gledamo i na aspekt turizma. Na neki način svjesni smo da u budućnosti ćemo morati pratiti i voditi računa o tome, jer primjećujemo da su pojedina područja interesantna našim građanima i strancima u kojima se razvija Robinzonski turizam. To su sve prekrasne stvari i svjesni smo da u budućnosti sva ta infrastruktura je preduvjet razvoja. Na tom tragu kolege prije i mi sada radimo na takvim projektima.

Kako će izgledati ovogodišnji Dani Slunja?

-U tijeku su pripreme, dobar dio ljetnih događanja već smo odradili. Ovo je za nas vrlo važan datum, vrlo važna obljetnica. Svaki put nastojimo u našem gradu u tim trenucima sjetiti se svega onoga što se događalo na taj za nas izuzetno važan datum. I ove godine zajedno s našom Udrugom branitelja i sa svim ostalima na našem području pripremamo hodnju naših branitelja iz područja Kamenice prema Slunju. Ugostit ćemo sve naše goste koji dođu na te dane u Slunj. Tu se radi o dva dana, 5. kolovoza je obljetnica Oluje, hodnja i sjećanje na taj datum. 6. kolovoza je Dan grada Slunja, kada je naš grad oslobođen 1995. godine. Tako da su dan do dana i Izložbeni korzo i niz događanja, kojima ćemo nastojati i s obzirom na stanje s Covidom 19 zaista popratiti i preventivno upozoravati građane. Počeli smo sa cijepljenjem šireg dijela građanstva, nastavit ćemo s time, kako bi to bio preventivni uvod u obilježavanje za nas izuzetno važnog datuma.

Očekuje vas puno posla u idućem razdoblju, jeste li spremni za to?

-Da, puno posla, puno izazova, ali zaista s pogledom na moj grad i moje građane, to je jedna sreća i jedna radost i sigurno da ću ja i ova moja vrijedna ekipa oko mene i sve službe dati sve od sebe da u ovom mandatu odradimo ono što se pred nas stavi i da vidimo sve mogućnosti koje možemo realizirati da ih realiziramo.