Darko Stanković: Ponovno raste broj obrta

O djelovanju obrtnika na području Karlovačke županije, problemima s kojima se susreću, o Zakonu o obrtu, reformi strukovnog obrazovanja, Obrtničkom sajmu i drugim aktualnostima razgovarali smo s Darkom Stankovićem koji je nedavno ponovno izabran za čelnika Obrtničke komore Karlovačke županije.

Nedavno ste ponovno izabrani za predsjednika Obrtničke komore Karlovačke županije na sljedeće četiri godine, i to vam je već treći mandat. Što je po vama najviše obilježilo dosadašnje mandate, odnosno koji su dosadašnji rezultati ponovnom izboru  najviše pridonijeli?

-Prije svega smatram da smo napravili velike napore da financijski konsolidiramo Komoru, a to smo na kraju i uspjeli, vratili smo kredite koje smo imali, izvršili smo korekciju na osobnim dohodcima djelatnika, smanjili troškove grijanja prelaskom na sustav grijanja na pelete, što se pokazuje vrlo pozitivnim, preuredili smo postojeću dvoranu, pokrenuli projekt  Obrtničkog sajma i ono što bih posebno naglasio uspjeli smo po prvi puta u Karlovcu održati sjednicu Upravnog odbora i Predsjedništva Hrvatske obrtničke komore uoči otvaranja 15 Obrtničkog sajma, a koji je gradonačelnik nazvao „Obrtnička vlada“. Naš je bio prijedlog, a i prijedlog ostalih Komora kao i na kraju i HOK-a, da se učenicima trogodišnjeg obrtničkog usmjerenja omogući polaganje državne mature uz potporu ministarstva i na taj način omogući daljnje školovanje. Dakle, na razini HOK-a se donijela odluka, tj. zahtjev prema resornom Ministarstvu koji je na koncu i prihvaćen.

Koji su najveći problemi s kojima se obrtnici danas susreću?

 -Među najvećim problemima obrtnika danas je definitivno nedostatak radne snage. Mi smo upozoravali nadležno ministarstvo da će se to dogoditi i to je bio logičan slijed sustava školovanja učenika obrtničkog opredjeljenja. Međutim, nadležna ministarstva nisu na vrijeme reagirala i dogodilo se da mladi ljudi više ne upisuju obrtnička zanimanja s jedne strane, a sa druge strane,  oni koji su završili školu i imaju iskustva odlaze izvan Hrvatske  kao gotov „proizvod“, a sve smo to mi platili i „poklonili“ drugima. Smatramo da treba podignuti neoporezivi iznos osobnog dohotka, što bi rasteretilo gospodarstvo i donijelo to da se taj novac „vrati“ u sustav. Također, i dalje ćemo nastojati daljnje zaštititi imovinu obrtnika jer obrtnici garantiraju za svoje poslovanje svom svojom pokretnom i nepokretnom imovinom i želimo da nas se izjednači s trgovačkim društvima.

Izjavili ste nedavno kako je zaustavljen pad broja obrtnika u Karlovačkoj županiji, odnosno kako je započeo lagani rast. Znači li to da su prošli crni dani za obrtništvo? Koliko trenutno obrtnika djeluje na području županije, a koliko na području grada Karlovca?

-Prema najsvježijim podacima, danas u Karlovačkoj županiji ima 1.825 aktivnih obrta, od čega ih je 820 u gradu Karlovcu. Ako te podatke stavimo u kontekst statističkih podataka na razini Republike Hrvatske da svaki obrtnik zapošljava 2,16 djelatnika, dolazimo do podatka da oko 3.900 ljudi radi i živi od obrta na području Karlovačke županije. To nije zadovoljavajući broj, jer veliki je pad broja obrta općenito u cijeloj Hrvatskoj pa tako i u Karlovačkoj županiji, ali je ipak trend njegovog zaustavljanja i laganog podizanja iz godine u godinu. Moramo biti svjesni činjenice da ovakvog stanja u obrtništvu ne bi bilo da zakonodavac nije dozvolio da se otvore jednostavna trgovačka društva. Naime, ljudi mogu takvo jednostavno trgovačko društvo otvoriti za 100 kuna, i ne moraju zadovoljiti MTU (minimalne tehničke uvjete) koje trebaju imati obrtnici.

Jeste li zadovoljni potporama od strane Grada Karlovca?

-Rekao bih da je suradnja s Gradom Karlovcem izuzetno dobra. U moja protekla dva mandata, a vjerujem da će tako biti i sada, Grad nam je pomagao koliko je mogao. Normalno da bismo mi voljeli da je to i više, ali smo zadovoljni i zahvaljujem gradonačelniku i sadašnjem i bivšem sa suradnicima, zaista su bili uvijek servis obrtnicima. Na godišnjoj razini putem natječaja Grad izdvaja oko 1,150 milijuna kuna potpora obrtnicima za ulaganja, do 30 tisuća kuna po obrtu. Grad, kao suorganizator, nam pomaže i u održavanju Obrtničkog sajma i aktivnosti u Obrtničkom centru i gledajući sve u cjelini, zadovoljni smo.

Što se radi po pitanju reforme strukovnog obrazovanja?

 -Što se tiče reforme strukovnog obrazovanja, tu su jako veliki problemi zato što  ministarstvo ima drugačije razmišljanje i stavove o obrtničkim školama. Hrvatska obrtnička komora je razvila takozvani JMO  (jedinstveni model obrazovanja) koji daje otprilike praktične nastave na razini tri školske godine po dvije i pol tisuće sati. Npr. za prodavača po sadašnjem JMO daje učenicima ukupno 2.600 radnih sati prakse što u školi, što kod mentora, tj .obrtnika. Dualni sustav sada nudi 2.140 sati, što je 460 sati manje praktične nastave za prodavača. Svi znamo da to nije dovoljan broj sati kako bi mladi ljudi izlazili van sposobni za tržište rada, a pitanje je dana kada će taj sustav zaživjeti. Još uvijek su dvojbe koje se odnose na ta dva sustava. Dualni sustav nosi niz drugih nedostataka jer je vrlo teško zaposliti mladog čovjeka mlađeg od 18 godina na puno radno vrijeme. To iziskuje dosta izdvajanja za poslodavca. Naime, ako se uvede dualni sustav mi učenicima ne možemo jamčiti radna mjesta za praktičnu nastavu, a kamoli zapošljavati. Jer ako s učenikom zasnujemo radni odnos, moramo za njega izdvajati plaću i plaćati doprinose, plaćamo kao da imamo gotovog čovjeka, a zapravo imamo naučnika koji ne može zaraditi ni za sebe ni za  poslodavca i taj dio je općenito za gospodarstvo neprihvatljiv po sadašnjim zakonskim okvirima. U ovom času u završnoj je fazi Zakon o obrtu koji bi trebao dati odgovore na niz pitanja i problema u obrtništvu a također i oko dualnog sustava. Inače, pozdravljamo izgradnju Centra izvrsnosti u Karlovcu koji je za to prvi odabran i smatram da je to izuzetno dobro, jer bi taj centar bio vrhunski opremljen i ponudio bi sam vrh tehnologije, a samo takav bi slao u realni sektor gotove i obučene ljude.

Kako motivirati učenike da se više upisuju u obrtnička zanimanja?

 -Nama je zadatak da idemo u osnovne škole i promičemo obrtnička zanimanja na način da prezentiramo sve što je pozitivno u tim zanimanjima, govorimo im da im gradovi, županije i država daju stipendije za sve tri ili četiri godine školovanja i da dijete kada krene iz osnovne škole u obrtnička zanimanja više nije na teret roditelja. Stipendije se kreću oko 750 kuna mjesečno, a iza toga učenici imaju osiguran posao, nema nijednog nezaposlenog, možda tu i tamo koji frizer, jer jedino su frizeri trenutno suficitarni, sve ostalo su  deficitarna zanimanja. To znači da tko god završi školu praktički već drugi dan dobiva posao, te nijedan dan nisu na teret nikoga, ni roditelja, niti društva.

Kako ocjenjujete ovogodišnji Obrtnički sajam i kako ga vidite u budućnosti?

 -Zadovoljan samo Obrtničkim sajmom pogotovo onog trenutka kada smo, uz naše obrtnike, odlučili na Sajmu prezentirati i obrtnička zanimanja i 2017 god. učenike završnih razreda srednjih škola. Ove godine smo učenicima dali još  veći prostor i pokazalo se da je sajam bio najposjećeniji od svih dosadašnjih iako nismo zadovoljni posjetom samih obrtnika Obrtničkom sajmu, te moramo poraditi više na marketingu. Smatram da obrtnici moraju biti više prisutni na tom sajmu, ne samo kao izlagači, nego kao posjetitelji jer to je promocija i obrtničkih zanimanja i obrtništva u cjelini. Iduće godine planiramo još povećati izlagački prostor sa izlagačima i sa školama. Najvjerojatnije na godinu sajam neće biti održan na prostoru Trgu bana Jelačića zato što Grad predviđa uređenje trga pa se sajam neće moći fizički održati, a gdje će biti nova lokacija u ovom času još ne znamo.

„Najviše me veseli edukacija i rad s mladim ljudima“

 -Izuzetno sam ponosan i veseli me edukacija i rad s mladim ljudima i to je jedino što može dati u budućnosti napredak i boljitak u gospodarskom smislu i našem gradu i županiji i državi kao cjelini. Mladi ljudi moraju završavati obrtnička zanimanja i postati ljudi koji skrbe o sebi i svojim obiteljima i samom gradu. Primjerice, ove godine smo dva autobusa učenika vodili u Munchen na obrtnički sajam, i tamo su i oni i profesori imali mogućnost vidjeti da nijedno obrtničko zanimanje više nije tabu tema, pa i to da su djevojke automehaničari, dimnjačari, zidari, stolari, znači nema više razlike između muških i ženskih poslova. Strojevi su sofisticirani, materijali moderni, tako da svako može u istoj konkurenciji obnašati te poslove, a što je kod nas još uvijek rijetkost, naglašava Stanković.