Danijela Jurac glazbom i pričom oživjela staroslavensku mitologiju

Priča je to o jednoj božanskoj ljubavi, a kako se ljubav mijenja, tako su se mijenjaju i godišnja doba, ukratko priča je to iz staroslavenske mitologije koju je glazbom i riječju ispričala Danijela Jurac, članica Singrlica.  Projekt pod nazivom The Mith pokrenut u sklopu Umjetničke organizacije Lepeza, gdje Danijela, inače učiteljica, radi brojne programe namijenjene djeci pa tako i s temom staroslavenske mitologije.

-Ideja za ovaj projekt je jako stara. Radila sam prije nekih desetak godina s djecom iz Lepeze na jedan dječji način program o staroslavenskoj mitologiji. Pričala sam im priče, napravili smo i predstavu u kojoj su djeca bila  dramaturški voditelji, plesali smo jer smo u Lepezi imali i suvremeni ples, radili su sami kulise, čak smo napravili i novine i nazvali ih Mitski dnevnik. Ovo je prvi put da je tema staroslavenske mitologije namijenjena odraslima kao publici. Pripremili smo to ozbiljnije i studioznije, a baza svega je glazba, istaknula je Jurac.

Smatra da je staroslavenska mitologija zapostavljena i zaboravljena, a kroz vrijeme se puno toga trajno izgubilo. Razlog za to, pojašnjava, je u tome da su se priče prenosile uglavnom usmenom predajom.

- Nije ostalo niti nekih materijalnih tragova za te priče. Znamo neke natruhe, a ova koju smo na ovom albumu složili objašnjava kako su ljudi vjerovali u izmjenu godišnjih doba i zbog čega do njih dolazi s time da su poznati samo segmenti. Tu sam priču konstruirala na kraju ja, popunila neke nepoznanice jer trebala nam je zaokružena priča koja ima smisla. U autorskom segmentu sudjelovalo je Tomislav Jozić, a u aranžmanima Marina Petković Liker koja je inače redateljica i fonetičarka.

A priča je ljubavna, ne baš sretna i u fokusu je emocionalni razvoj djevojke koja kroz ljubav i njezine mijene od mlade i nevine postane snažna i mudra žena, a na kraju i opasna, kako je to objasnila je Danijela.

-Priča počinje u proljeće kad se susreću Mara i Juraj, odnosno Ivan, kako je u kojim narodnim pjesmama ili pričama nazvan, a mi smo odabrali ime Ivan. Počinje na Jurjevo kad Ivan izlazi iz podzemlja na Zemlju, Mara i on se vjenčavaju u vrijeme Ivanja. Ostaci te neke božanske svadbe mogu se pronaći u Ljeljama, slavonskim kraljicama. Kroz ljeto i bujanje prirode, razvija se ta njihova ljubav. Ivan, koji je arhetipski muškarac, kojem je cilj oploditi zemlju, je prevari.  Mara, kao božica, kćer boga Peruna i kao žena ne želi to trpjeti i traži svoju braću da je osvete. Oni ga ubijaju munjom. Kako je ona skrivila njegovu smrt pretvara se u Moranu, odnosno Babu Jagu ili Babu Rogu kako je nazvana kod nas i kojom su plašili djecu. U principu ona predstavlja zimu i umiranje prirode.

Priča je ispričana kroz sedam pjesama; Lijepa Mara, Kukuvačica, Senjicu senjala, Trun se truni, Nesi lepa gora, Pitam tebe Maro i Črna goro.

-To su tradicionalne pjesme, ali su potpuno autorski obrađene. Od svake je pjesme uzeta melodijska linija u nekim trenucima, s time da smo se melodijama igrali i od jedne tradicionalne pjesme došli čak i do potpuno suvremene moderne melodije koja se nadopunjava. Folklorne su pjesme vrlo jednostavne i imaju po četiri takta koja se ponavljaju, a mi smo se malo igrali time i poigrali smo se emocijom, kaže Danijela i pojašnjava kako se priča teče kroz pjesme.

- U Lijepoj Mari je Mara nevina i nježna i tako se pjeva. U Kukuvačici, kojom smo prikazali svadbu kreće fino, a poslije kad krenu svatovi dođe do raspašoja. Senjicu senjala je prikaz ženske intuicije  koja je duboka i ponekad nije ugodna osobito kad predskazuje nešto loše, a Trun se truni i Nesi lepa gora su pjesme u kojima se Mara suočava s tim da je prevarena. Te se pjesme bave ljutnjom, tugom i razmišljanjima o osveti. Pitam tebe Maro je već zima gdje donosi odluku o osveti i traži da Ivana ubiju. Črna gora je njezina transformacija, koju nismo napravili u smislu da je to Baba Roga ružna starica, nego smo htjeli prikazati žensku snagu i mudrost koju je stekla kroz određena iskustva koja je prošla. Ona se naravno promijenila i fizički i psihički, ali nam ona nije samo ružna i strašna, ona je jaka. U principu se suvremene žene nalaze u takvim situacijama. Rastaju se pa je i to nekakvo okončanje, odnosno smrt odnosa.

CD osim glazbenog zapisa sadrži i knjižicu s pričama, a dolazi i s uputama za slušanje.

-Priča je ravnopravna glazbi pa smo i upute za slušanje stavili na omotu CD-a. Treba prvo pročitati priču, a onda slušati glazbu. Slušati ovu glazbu nije jednostavno i nije moguće slušati je površno. Da bi doprijela i imala nekakvog smisla morate ju slušati sami. Dobro je staviti slušalice ili imati mir. To nikako nije pozadinska glazba, eventualno dvije se pjesme mogu slušati ležerno. Ostale puno propitkuju i ulaze u unutarnji prostor koji vrlo često ljudima nije ugodan.

Tu priči o ovom projektu nije kraj. The Mith ima i svoj vizualni dio, pratit će je i fotografije za koje je zaslužan Dinko Neskusil

-Krenuli smo od fotografija jeseni, odnosno Mare u vrijeme kad saznaje da je prevarena. Naš cilj je dati vizual priči kroz karlovačke prostore. Kroz te fotografije prikazujemo emociju i kroz ove fotke jeseni kroz lik Mare se može vidjeti tuga i ljutnja i ta neka preispitivanja, a kroz zimu za koju smo za sad samo jednu seansu odradili prevladavaju ljutnja i snaga. To je projekt koji je u nastajanju, jer čeka nas još proljeće i ljeto.

Htjeli bismo napraviti izložbu, vjerojatno ćemo i neka predavanja o slavenskoj mitologiji i na kraju zadnji cilj nam je napraviti predstavu tako da bi cijela priča bila zaokružena i glazbom i scenom i pričom i stručnim predavanjima.

Za pjesmu Lijepa Mara snimljen je spot u kojem je za vizulani dio bio zadužen kreator Igor Dobranić, dok je na fotografijama za vizualni dio zaslužna sama Danijela koja je na većini i model. Ona je „kreirala“ odjeću, a kombinacija je to narodnih nošnji i suvremenih materijala.

-Moj suprug je Slavonac i naslijedila sam dosta originalnih dijelova nošnji izvezenih zlatom, tzv. zlatara, a korištena je i bunjevačka nošnja koja je iz fundusa FA Matija Gubec, kazala je Danijela koja je sama zaslužna i za šminku.

Sama je radila fotografije za cover CD-a, a grafički je njezinu ideju oblikovala Morana Lapanja. Ponovimo glavni je vokal Danijela, pod umjetničkim imenom Tica, za glazbu je zadužen sastav Mith, a gostuju i Singrlice.

CD se može nabaviti preko uplate donacije za Umjetničku organizaciju Lepeza, dostavlja se poštom ili osobno, a može ga se kupiti i u Paviljonu Katzler.

Foto: Dinko Neskusil