Na području Karlovačke županije poljoprivrede je sve manje, a divljači sve više

O ovogodišnjoj sezoni lova, štetama koje divljač uzrokuje na poljoprivrednim površinama, sve većim izlijetanjem divljači na ceste i drugim aktualnostima,  razgovarali smo s Vinkom Pavlićem, predsjednikom Lovačkog saveza Karlovačke županije koji tu dužnost obnaša od 1. srpnja 2005. godine.

*Početkom listopada otvorena je ovogodišnja sezona lova. Koje su vam predstojeće aktivnosti i kako situacija s koronom na njih utječe?

-Jesen je inače doba kada počinje sezona skupnih lovova, održavanje državnih prvenstava u lovnoj kinologiji i lovnom streljaštvu na koja smo uvijek slali naše županijske reprezentacije. Nažalost zbog pandemije sva natjecanja na državnoj razini su otkazana. Obzirom da ove godine obilježavamo 25. obljetnicu osnutka željeli smo organizirati 2. izložbu trofeja stečenih u lovištima Karlovačke županije u razdoblju od 2010. do 2020. godine. Nije bilo moguće zbog situacije s  Covidom -19 pa ćemo izdati samo prigodnu brošuru-katalog stečenih trofeja u lovištima članica saveza. Ukoliko situacija bude dopuštala, planiramo održati Županijski edukativni lov u 12. mjesecu.

Od planiranog nismo održali samo izlučna županijska natjecanja u lovnoj kinologiji. Sve ostale aktivnosti odradili smo prema planu rada donesenom na Skupštini.

Održavanje pojedinačnih i skupnih lovova odvija se uz poštivanje svih propisanih mjera vezanih uz Covid-19 i ASK.

*U posljednje vrijeme dosta ljudi se žali na štete na poljoprivrednim površinama od strane divljači, posebno divljih svinja. Kakva je po tom pitanju situacija u odnosu na neke prijašnje godine? Na koji način lovci pomažu u rješavanju te problematike i čine li po vama dovoljno da se štete smanje?

-Na području Karlovačke županije poljoprivrede je sve manje, a divljači sve više pa tako i divljih svinja. Iako je na snazi naredba o pojačanom odstrelu divljih svinja zbog afričke svinjske kuge, broj im se ne smanjuje. Tome pridonose blage zime, obilje hrane i zarastanje terena. Lovci u svrhu sprečavanja šteta od divljači korisnicima zemljišta besplatno dijele repelente, električne pastire i sl. Ima  i zlonamjernih koji siju i sade neposredno uz rubove šuma, ne ograđuju niti prijavljuju lovcima početak nastanka štete na usjevima s ciljem da dobiju odštetu bez provođenja mjera propisanih zakonom. Lovci siju remize u dubini dalje od naselja i izlažu hranu u lovištima s ciljem odvraćanja divljači od usjeva.

Čagljevi i dabrovi također rade velike štete

*Građani z okolice Karlovca i drugih dijelova županije sve više se žale i na prisustvo čagljeva koji čak ulaze u dvorišta i usmrćuju kokoši i zečeve…Kako njima stati na kraj?

-Čagalj se u Karlovačkoj županiji pojavio unazad 20- tak godina šireći se uzvodno uz rijeku Savu i Kupu. On radi velike štete u lovištima na mladunčadi, prvenstveno na lanadi i prasadi. Lovci ga odstreljuju, no brojnost mu se ne smanjuje.

U nekim lovištima evidentno je smanjenje broja srneće divljači, lanadi gotovo da i nema. Što se tiče ulazaka lisica, čagljeva i ostale divljači u naseljena mjesta lovci su potpuno nemoćni. Naselja nisu lovišta, niti lovci smiju koristiti lovačko oružje  u naseljenim mjestima niti u blizini naselja. U takvim situacijama nažalost dolazi do prebacivanja loptice od lovaca do centra 112 pa do policije ili veterinara, a svima su ruke vezane raznim zakonima ili pravilnicima. Prema Zakonu o lovstvu, mjesna samouprava trebala bi donijeti Program zaštite divljači u kojem je propisano tko i kako može uklanjati divljač iz naseljenih mjesta. Neki gradovi su donijeli program zaštite divljači i to funkcionira.

*Imate li i kakvih ingerencija vezanih uz sve veći broj dabrova koji također stvaraju štetu na drveću i obalama rijeka, nemaju prirodnog neprijatelja i zaštićeni su?

-Dabar je uvršten  u lovnu divljač (sitna dlakava divljač) no ne lovi se sukladno Pravilniku o lovostaju.

Prisutan je  u svim vodotocima Karlovačke županije i radi štete na poljoprivrednim površinama uz vodotoke, ruši obalna stabla, podriva obale itd.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 9. siječnja 2020. godine donijela je Odluku o osnivanju nacionalnog povjerenstva za gospodarenje dabrom. Imenovani su članovi povjerenstva, no koliko znam od tada nije održana ni konstituirajuća sjednica, a kamo li da su nešto poduzeli.

*Sve je više i izlijetanja divljači na ceste i šteta koje stoga nastaju u prometu. Kakva je tu procedura i imate li kakav savjet za građane?

-Sva lovišta na području Republike Hrvatske osigurana su ove godine  sukladno Zakonu o lovstvu preko Hrvatskog lovačkog saveza kod Croatia osiguranja.

Savjetujem vozačima da obrate pažnju na znakove divljač na cesti.

 U slučaju naleta vozilom na divljač obavezno zvati predstavnike policije  i lovačkih udruga. Bez nazočnosti lovaca neće biti realizacije. Neke osiguravateljske kuće nude dopunski kasko za nalet vozila na divljač što isto nije loše. Hrvatska je jedina članica EU u kojoj to pitanje nije riješeno pa se time bave lovci iako divljač nije naše vlasništvo niti ju mi tjeramo na prometnice. U svim drugim članicama unije prilikom plaćanja obvezne police osiguranja plaća se neznatno više i pokriva se i nalet vozila na divljač. Mi smo u Hrvatskom lovačkom savezu radili izračun s obzirom na broj vozila i iznos isplaćenih šteta na godišnjem nivou i ispalo je da bi po svakom vozilu trebalo platiti nekih 30 kuna više i problem bi bio riješen. Prezentirali smo to, no očito nekima u ovoj državi nije interes da se taj problem riješi.

Evidentan pad brojnosti srneće divljači, raste broj lisica

*Generalno, smanjuje li se na području županije fond divljači ili povećava?

-Broj divljači u Karlovačkoj županiji je stabilan, suzbija se krivolov no problem stvara prisutnost predatora: vukova, riseva i čagljeva koji rade štete na divljači i domaćim životinjama. Evidentan je pad brojnosti srneće divljači. U zapadnom dijelu županije broj jelenske divljači je u porastu. Populacija lisica je u porastu zbog oralne vakcinacije, što znači da nema više bjesnoće koja je brojnost lisica držala pod kontrolom. Najviše lisica ima oko naselja i u naseljima zbog neodgovornog odlaganja otpada u kojem ima ostataka hrane.

*Kakva je situacija s lovištima?

-Lovištima se gospodari temeljem lovnogospodarskih planova. Gospodarenje  lovištima nadzire lovna inspekcija državnog inspektorata.

*S kojim se još problemima u današnje vrijeme lovci suočavaju?

-Mi lovci smo članovi udruga- amateri, a vodimo administraciju kao poduzeća koja je često preopsežna  i nepotrebna. Ukazujemo na to, ali bez rezultata.

Nadamo se iznalaženju trajnog rješenja vezano uz štete u prometu, da o tome ne brine Hrvatski lovački savez i Ministarstvo poljoprivrede.

Apeliramo na općine i gradove da donesu programe zaštite divljači, jer su ulasci divljači u naselja gotovo svakodnevna pojava.

*Koliko lovaca i koliko lovačkih društava okuplja Savez?

-Lovački savez Karlovačke županije ima 2.777  matičnih članova učlanjenih u lovačke udruge članice saveza. Procjenjujem da je još oko 200 lovaca iz naše županije učlanjeno direktno u Hrvatski lovački savez, tj. nisu članovi lovačkih udruga koje gospodare lovištima.

Prema našem Statutu član Lovačkog saveza Karlovačke županije može postati svaki lovozakupnik koji ima lovište  u zakupu ili koncesiji na području Karlovačke županije bez obzira radi li se o lovačkoj udruzi ili fizičkoj ili pravnoj osobi. Trenutačno lovački savez Karlovačke županije ima 60 članica.

U porastu interes žena za lovstvom

*Pokazuju li i žene interes za lov i koliko žena imate u Savezu?

-Interes žena za lovstvom je u porastu, tako da mi trenutno u  županijskom savezu imamo 32 žene učlanjene u lovačke udruge.

*Kako netko može postati lovac?

-Prema definiciji Zakona  o lovstvu lovac je osoba koja ima važeću lovačku iskaznicu. Da bi osoba položila lovački ispit treba hrvatski državljanin, imati završenu najmanje osnovnu školu i 17 i pol godina života. Nakon položenog lovačkog ispita osoba može zatražiti izdavanje lovačke iskaznice od Hrvatskog lovačkog saveza.

Zašto je sv. Hubert zaštitnik lovaca?

Još od prapovijesti mnogi narodi su slavili božanstva kojima je pripisivana uloga zaštitnika lovaca i ribolovaca, divljači i šuma. Grčka božica lova Artemida, zatim Rimska božica lova Dijana. Asteci su imali Miskoatla, Slaveni Berstuka, nordijsko vrhovno božanstvo Odin je i bog lova...

U srednjem vijeku prije Sv. Huberta zaštitnik lovaca bio je Sv. Eustahije.

Sveti Hubert bio je plemić koji je jedno jutro na Veliki petak umjesto u crkvu otišao u lov  u Ardensku šumu. Glavna strast mu je bila lov. Prema legendi ugledao je jelena sa svijetlećim križem među rogovima. Nakon toga promijenio je stil života i postao biskupom. Živio je od 655. do 727. godine. Važno je istaknuti da se u crkvi sv. Blaža u Vodnjanu čuva relikvija-lubanja sv. Huberta. Lovci slave sv. Huberta na dan 03. studenog.

 Običaj krštenja mladih lovaca

Kada lovac neovisno o godinama lovačkog staža prvi put odstrijeli neku divljač biva kršten prema svečanom ceremonijalu koji se razlikuje od udruge do udruge. Lovac kao „okrivljenik“ bude suđen od časnog lovačkog suda koji utvrđuje da li je divljač odstrijeljena po pravilima lovačke etike i običaja. Časni sud imenuje tužitelja, a lovac si sam izabire branitelja među prisutnim lovcima. U pravilu lovac uvijek bude kriv i presuđuje mu se nekoliko vrućih udaraca po turu i nekoliko mokrih. Na kraju suđenja lovac za uspomenu dobiva šibu kojom je izvršena kazna s urezanim datumom krštenja i imenima lovaca koji su nazočili u lovu i krštenju. (sl)

Zašto lovci uvijek drže čašu u lijevoj ruci?

Lovci u lovu u pravilu piju lijevom rukom.

Prema legendi i ovaj običaj veže se uz Sv. Huberta. Naime dok je Hubert još bio svjetovni čovjek, raskalašeni plemić jednom prigodom ga kralj pozove na ručak i da mu iskaže čast posjedne ga za stol kraljici s lijeve strane. Nakon nekoliko čašica Hubert se opustio i stavio svoju desnu ruku kraljici na bedro. Kad je kralj to vidio, s ciljem da Hubert makne ruku nazdravio je čašom vina nadajući se da će Hubert podići čašu desnom rukom, no Hubert se snašao i podignuo čašu lijevom rukom.