Prošla 2025. bila je godina puna prilika, očekivanja, ali i realizacija, nastavak očekujemo i u 2026.

Na početku smo 2026. pa je vrijeme za pregled i rekapitulaciju svega što se radilo, planiralo i ostvarilo tijekom prošle, 2025. godine na području Karlovačke županije. Tim je povodom u programu našeg radija gostovala županica Martina Furdek Hajdin. U nastavku donosimo najzanimljivije dijelove razgovora.

Približit ćemo građanima sve ono što se tijekom 2025. godine radilo u županiji, ali kako i običavamo, krenut ćemo sa jednom odličnom viješću. Naime, potpisan je ugovor o izgradnji još jedne sportske dvorane i to one na Belaju. Koja je to po redu dvorana i kako idu svi ti radovi vezano za sportske dvorane?

Jako smo sretni što nam je osma dvorana na vidiku. Radi se, dakle, o Područnoj školi u Belaju koja ima 50 đaka pa je evo i ta dvorana manja od ovih ostalih koje su sad već u fazi gradnje. Bit će dimenzija 10x10 metara, ali upravo primjerena jednoj područnoj školi i naravno sa popratnim sadržajima, kao što je garderoba, sanitarije, spremišta rekvizita… Vrijedna je 750 tisuća eura, a odobrena su nam bespovratna sredstva, za koja sam ugovor popisala u Dubrovniku, i iznose 500 tisuća eura. Vjerujemo da će u proljeće ove godine započeti gradnja i te naše osme dvorane. Sad su radovi u punom jeku; u Dugoj Resi gradimo trodijelnu dvoranu, u Ozlju dvodijelnu i pet manjih dvorana, jednodijelnih u općinama Barilović, Cetingrad, Lasinja, Oštarije i Generalski Stol. Mogu reći da će u Bariloviću biti druga dvorana jer uz matičnu školu se radi jednodijelna. Barilović je općina velike površine i zaslužuje da u ovim udaljenim dijelovima ima dva sadržaja koja će koristiti se prvenstveno za kao učionica i za nastavu. Međutim, zasigurno će biti prostora i za odrasle, za njihovo slobodno vrijeme koje mogu provoditi u sportu i kulturi. Sve je to vrijedno preko 30 milijuna eura i oko 17 milijuna je bespovratnih sredstava. Mogu najaviti da nam uskoro slijedi otvaranje dvodijelne sportske dvorane Osnovne škole „Slava Raškaj“ u Ozlju koja je ujedno i dograđena novim učionicama. Vjerujem da će iduće polugodište i u Ozlju početi nastava u jednoj smjeni, a imat će i Ozljani novu sportsku dvoranu. Isto tako u Ogulinu imamo dogradnju Prve osnovne škole. To je druga škola koja još radi u dvije smjene od škola kojima smo mi osnivači. Mogu stoga najaviti da će iduće školske godine nastava biti organizirana u jednoj smjeni za sve osnovne škole kojima je Županija osnivač. To je zaista jedno generacijsko ulaganje u infrastrukturu, ali i u obrazovanje djece na području naše Županije.

Županice zapravo cijelo ovu godinu pamtit ćemo po velikim ulaganjima i u srednje škole. Što zapravo smatrate najvećim uspjehom što se tiče školstva i ovih velikih novaca koji su uloženi?

Kad govorimo o srednjim školama, ponosni smo na dva velika projekta; to su Oružana, odnosno Regionalni centar kompetentnosti u sektoru turizma, elektrotehnike, računarstva i strojarstva koji smo otvorili u veljači te Medicinska škola koja je započela s radom početkom ove školske godine. Znamo da je medicinska dugi niz godina radila na nekoliko lokacija, a posebno je kod ove škole složeno jer djeca imaju praksu u bolnici. Zbog toga su uistinu uvjeti bili jako teški, a ta struka zasigurno zaslužuje da se naša djeca obrazuju na najsuvremeniji način. U tom projektu pomogla su nam znatna sredstva za obnovu nakon potresa koja smo ostvarili. Ta je zgrada bila oštećena u potresu i to je bila prilika koju je ova škola čekala dugo, jer je građevinska dozvola za dogradnju još iz 2014. godine. Realizacija je bila uspješna i u roku i u novcima koje smo ugovorili.

Još jedan značajan projekt pokrenula je Karlovačka županija. To je kampanja #nijeOK, koji se bavi mentalnim zdravljem djece i mladih. On je nedavno krenuo kao pilot projekt. Kakve su povratne reakcije i informacije sa terena škola koje su se uključile?

Mogu reći da sad već imamo sliku o odazivu. Odaziv je velik, ono što smo htjeli postići je da potaknemo djecu da bez straha, bezrezervno komuniciraju i prijave nasilje kojem su bili sami izloženi ili neko od njihovih prijatelja i znaju da nasilje postoji. Održavaju se radionice, o kvaliteti svjedoče i povratne informacije jer svi pitaju kada će biti ponovo. To je smisao ove kampanje. Ne želimo projekt koji je ograničen nekoliko tjedna ili mjeseci jer problem time neće nestati, ali ukoliko budemo svi zajedno radili na tome, ukoliko zaista djeca budu slobodno komunicirala, što sada nedovoljno čine,  mi ćemo uspjeti barem da se suočimo sa nepobitnim rastom nasilja.  Ako kažemo i polazimo od činjenice da svako šesto dijete ima utvrđen mentalni poremećaj, da 60 posto djece koja su na internetu doživi jedan od oblika nasilja, a samo ih petina prijavi to nasilje, to su brojke koje su razlog za uzbunu i za aktiviranje svih nas. Znamo da škole rade intenzivno u suzbijanju i nasilja, pogotovo onog na internetu, da naravno i roditelji ne okreću glavu kada se to događa i u obitelji. Činjenica je da tendencija porasta nasilja postoji, da nismo našli odgovor i lijek za novu pošast ovog vremena. Tu je umjetna inteligencija koja je još jedno neprepoznato i nepoznato područje, ali uglavnom ono što je važno, kampanja se pokazala zaista opravdanom. Zahvala svima koji su se u to uključili i obećanje je da nećemo stati.

Još ćemo se malo zadržati na temi školstva. Govorit ćemo o zelenoj javnoj nabavi. Naime, to je projekt zdrave hrane, odnosno objedinjene javne nabave hrane za sve škole kojima je Županija osnivač. U kojoj je fazi taj projekt?

Mi smo posvetili cijelu 2025. tom zadatku, mogu reći, ideji, da nam djece u osnovnih školama jedu zdraviju hranu i da je ta hrana pretežito s područja naše Županije. Budući su cijene rasle, ali ako stavljamo svih 18 škola „na hrpu“, onda ulazimo u sustav javne nabave kada moramo propisivati unaprijed pravila i na složeni način nabavljati robu i hranu. Bilo je važno doći do poljoprivrednika, poljoprivrednih proizvođača, OPG-ova, stvarati kod njih povjerenje da nam se jave zbog osiguranja  količine hrane. To su, naime, dvogodišnji ugovori, i nama recimo treba 3,5 tone brašna, znači za svih 18 škola, 200 tisuća komada jaja, 20 tisuća litara soka… To su količine koje danas niti jedan naš proizvođač ne može garantirati da može sam opskrbiti. Dakle, ovisimo o puno subjekata i trebalo ih je zaista animirati da se prijave, jer tu postoje odlični parametri  koje je morao ispuniti. Nutricionisti su slagali zdravije jelovnike, iako ne možemo reći da do sada djeca nisu jela zdravo. Međutim, znamo da u tim zdjelicama je rijetko kada dolazio proizvod iz „susjedovog vrta“. Želimo da mrkva, grincek, odnosno da varivo bude kuhano od povrća koja se uzgaja na našim poljima. Prvi cilj nam je osigurati zdravu hranu koja je sada besplatna, ali da bude i zdravija, a drugi cilj je motivirati poljoprivrednike i osigurati njihov rad na način da imaju jednog sigurnog naručitelja koji će biti dugoročno biti kupac.   To je onda win-win situacija. Dosta je to složeno bilo, mada djeluje je ovako možda malo jednostavno i trivijalno. Vjerujem da ćemo kroz drugo polugodište već kuhati zdravo i domaće.

Kad smo plasirali ove informacije dobili smo povratne informacije upravo vlasnika OPG-ova da je najvažnija stvar da imaju gdje plasirati svoj proizvod što ste im zapravo omogućili. Od školstva i poljoprivrede dolazimo i do poduzetništva. Novost je registar poduzetničkih zona koji ste nedavno predstavili. Kakva su očekivanja od ovog projekta?

Nerijetko sam imala sastanke sa potencijalnim investitorima koji pitaju: „Imate li vi kakvu česticu, mi bi nešto trebali.“ Onda krenemo po kartama, pa jedna općina, druga općina, grad i puno informacija u konačnici ne posjedujete, a znamo što je novac, što je poduzetništvo. Njima treba brza informacija, konkretna i brza realizacija. Ovaj Registar je zaista onaj putokaz u realizaciji gdje je prezentirano 60 gospodarskih zona na području naše županije i gdje dajemo informacije o uvjetima gradnje,  opskrbljenosti infrastrukturom; energetskom i komunikacijskom infrastrukturom, podatke o blizini željeznice, aerodroma, ponegdje i o ocijeni kvadrata te o vlasništvu. Tako investitor, a i projektant, može imati digitalni uvid u te informacije koji ga na neki način kanalizira prema pravim adresama i s kim treba nastaviti komunikaciju. Uštedili smo sigurno puno vremena svima koji raspolažu novcem i žele ga uložiti. Naravno, to je garancija novih radnih mjesta i zahvaljujem općinama i gradovima koji su nam u tome bili partner. Od njih očekujemo i dalje suradnju jer treba raditi reviziju tih informacija  najmanje dva puta godišnje, da budu ažurne, precizne i točne.

Dugo se govori o novom sustavu javnog prijevoza. Kako je zamišljen i kada bi trebao zaživjeti?

Zakon je dodijelio obvezu županijama da uspostave javni prijevoz kao javnu uslugu. Naša županija ima veliki izazov, budući smo jako rijetko naseljeni i veliki površinom. Međutim, sigurna sam da naši sugrađani zaslužuju imati kvalitetni javni prijevoz, ma kako on možda bio i skup. Upravo zato i služi javni novac, države, ali i županije, da prebrodi razliku između komercijalnog i onog što je priuštivo. Znamo da danas javni prijevoz funkcionira na način da se voze samo djeca koja idu u srednju školu, pa onda i odrasli tko može iskoristi taj vozni red. Kada nema nastave, onda rijetko koji autobus vozi. Mi  smo sada postavili linije, njih 30-ak, koje opskrbljuju ukupno oko 260 ukupno naselja na području naše županije, što predstavlja 90 posto područja gdje ljudi žive. Želimo da su vozni redovi učestaliji, da nisu vezani samo za nastavu, nego da imamo linije tijekom cijelog dana, kako bi zadovoljili i druge potrebe žitelja na području naše županije, kao i radno vrijeme, jer znamo da je onaj „radnički prijevoz“ gotovo ne postoji. Prošli smo javnu raspravu, bilo je primjedbi, što je dobro, jer znači da imamo pogodnu informaciju. Mi smo te primjedbe obradili, veliki dio smo prihvatili i sada nam slijedi javna nabava gdje očekujemo javljanje prijevoznika i taj znatno kvalitetniji, pa reći ću i poželjni prijevoz koji danas nemamo. Nadam se da ćemo 2026. sklopiti te ugovore i stvarati ili vraćati naviku stanovništva da koristi autobuse i da uštede. U konačnici, svaka razvijena država ima razvijeni javni prijevoz. To nije socijalna kategorija. To je standard koje mi tek trebamo ostvariti. Uz kvalitetna prijevozna sredstava i učestalije linije, ne bi autobusi smjeli biti prazni i nadam se da neće biti.

Pred kraj smo razgovora pa generalno, kako biste ocijenili 2025. godinu i što se planira u 2026?

Ako će 2026. biti kao 2025. bit će jako puno posla. Prošla 2025. bila je godina puna prilika, očekivanja, ali i realizacija. Mi smo u proljeće jako puno gradilišta otvorili. Mogu reći da idemo ka nekom završetku. Za sada nema nekakvih razloga da očekujemo produljenja rokova aktivnih gradilišta. Spomenut ću Centar zdravlja u Draganiću, govorili smo o projektima u školstvu, ali ima ulaganja i u zdravstvenu sustavu. Usustavili smo mobilne ljekarne, započeli smo i sa mobilnim ambulantama, upravo za ruralno područje. Znamo da je akutni problem liječnika i primarne zdravstvene zaštite… Prema tome, to je iskorak ka kvalitetnijoj zdravstveni usluzi. Gradi se braniteljski centar u Slunju, odnosno u naselju Lađevac, gradi se dom za starije u Dugoj Resi, ali imamo i građanski dozvolu za dom za starije u Slunju. U najavi su i domovi za starije u Bariloviću, Cetingradu i Rakovica, a veliki dom i u Karlovcu očekujemo. Svuda smo ili investitor ili partner na projektima. Prema tome, taj investicijski ciklus poduprt snažnim financiranjem je nešto što smo mi uvelike iskoristili. Vjerujem da ćemo to i u budućnosti činiti, jer nismo završili. Moram se nadovezati, prošle godine su bili i lokalnih izbori. Veliki uspjeh, mogu reći, sam postigla. Hrvatska demokratska zajednica je išla u izbore bez koalicijskih partnera i jedina sam županica koja nema koaliciju bilo koga od partnera. Pobjeda u prvom krugu, Skupština koja osigurava stabilnost rada, povjerenje koje su mi iskazali građani je nešto što izuzetno obvezuje. Vjerujem da ću ove četiri godine, odnosno tri i pol koliko je još ostalo, opravdati povjerenje koje mi je ukazano. I ovom prilikom na tome zahvaljujem.