Zlatko Kuzman: "Industrija i graditeljstvo dobro posluju, a uslužne djelatnosti s velikim poteškoćama"

O gospodarskim pokazateljima za Karlovačku županiju i utjecaju korone, situaciji po pitanju zaposlenosti i nezaposlenosti, potporama poduzetnicima i obrtnicima i drugim aktualnostima razgovarali smo s predsjednikom Županijske komore Karlovac, Zlatkom Kuzmanom.

*Kakvi su najznačajniji gospodarski pokazatelji za Karlovačku županiju u protekloj godini? Kako koronakriza na sve to utječe?

-Pogođene su djelatnosti kojima je mjerama Stožera bio ograničen ili zabranjen rad, ugostiteljstvo, trgovina i slično. Vidimo to iz obrađenih kumulativnih PDV obrazaca za prvih devet mjeseci 2020./2019. prema kojima je pad vrijednosti ukupno oporezivih transakcija poduzetnika iz Karlovačke županije bio 4,9%, dok je na razini RH pad iznosio 8,7%. Pad aktivnosti vidljiv je i prema broju izdanih fiskaliziranih gotovinskih računa kojih su u 2020. godini ukupno sve djelatnosti izdale 24% manje, dok je njihova vrijednost manja za 15% u odnosu na 2019. godinu. Najveći pad osjetio se kod ugostiteljske djelatnosti gdje je izdano 32% manje računa sa 34% manjom vrijednosti, a za čak 82% manje do polovice veljače ove godine. U trgovini je to manje za oko 10% u odnosu na 2019. godinu. Iz kontakata sa članicama, posebno s većim tvrtkama o čijem poslovanju uvelike ovisi ukupan gospodarski rezultat i zaposlenost u županiji, možemo zaključiti da najveći dio industrijskih tvrtki, a industrija je u Karlovačkoj županiji najvažnija gospodarska djelatnost, dobro posluje i većih gubitaka u 2020. godini ne bi trebalo biti. Većina ih se uz određene teškoće u lancima opskrbe i transportu za vrijeme prvog lockdowna i uz troškove interne prilagodbe relativno uspješno nosi s novim izazovima i nije imala potreba za korištenje potpornih mjera. Kako je to obično u vremenima krize, neke tvrtke su poslovale i iznad očekivanja upravo zbog nje. I građevinske tvrtke posluju uglavnom dobro, uz „stare boljke“ nedostatka odgovarajuće radne snage.

*Kakva je situacija po pitanju nezaposlenosti i zaposlenosti?

-Broj nezaposlenih osoba u Karlovačkoj županiji raste nakon višegodišnjeg razdoblja pada. Paradoks je da se bilježi i rast ukupnog broja zaposlenih. Kod pravnih osoba u odnosu na isto razdoblje 2019. godine više je 654 zaposlena. U siječnju tekuće godine zabilježeno je povećanje nezaposlenosti za 11,2% u odnosu na siječanj 2020. godine ili za 1,9% u odnosu na protekli mjesec. Broj zaposlenih i dalje raste, pa smo se približili razini zaposlenosti iz  2003. godine kada smo imali 24.000 stanovnika više nego danas a sličan broj zaposlenih. Objašnjenje leži u migracijama i većoj zaposlenosti stanovništva. Zaposlenost je održana i zbog pomoći Vlade RH koju je koristilo oko 800 raznih subjekata iz Karlovačke županije.

*Koje naše tvrtke možete istaknuti kao naše perjanice u izvozu i po uspješnosti?

-Prije svega, to su HS Produkt, Bjelin, General Electric Hrvatska, PPK Karlovačka mesna industrija, KIM mljekara Karlovac, Lana Karlovačka tiskara, Kelteks, Heineken Hrvatska, Wienerberger, Polira i drugi.

*Nastavljaju li se potpore poduzetnicima i obrtnicima?

-Poduzetnicima su na raspolaganju Mjere aktivne politike zapošljavanja u 2021. godini i potpore za očuvanje radnih mjesta putem HZZ-a. Tu su i povoljniji kreditni programi HBOR-a, uključujući Mjeru obrtna sredstva COVID–19, zatim financijski instrumenti HAMAG BICRO-a, dakle  zajmove i jamstva. Trenutno važeći za investicije su ESIF mikro zajam, mikro zajam za ruralni razvoj te obrtna sredstva: mikro zajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj i COVID-19 zajam. Na regionalnoj razini, aktualan je javni poziv poslovnim subjektima privatnog sektora za korištenje subvencioniranih kredita po programima "Poduzetništvo mladih, žena i početnika", „Investicije privatnog sektora“ i „Obrtna sredstva“. Slične natječaje objavljuju i gradovi, npr. Karlovac, a tu su i sredstva iz EU o čemu se poduzetnici mogu informirati kroz naš Sustav savjetovanja poduzetnika.

*Vaša Komora oduvijek je značajna podrška i vrlo uspješnim inovatorima s područja naše županije. Kako ocjenjujete suradnju?

-Zadovoljni smo dugogodišnjom suradnjom s Udrugom inovatora Karlovačke županije čije smo osnivanje inicirali. Posebno smo ponosni na zajedničku organizaciju tradicionalne bijenalne izložbe inovacija u Karlovcu, naše iKA-e koju ćemo ove godine organizirati četrnaesti puta. Također, inovatori su redovni korisnici naše usluge Sustav savjetovanja poduzetnika. Mnogi će se složiti da je ulaganje u inovacije jedan od ključnih čimbenika razvoja, a u Karlovcu imamo školski primjer uspjeha na vlastitom znanju i inovativnosti. Govorim naravno o HS Produktu i genijalnom Marku Vukoviću. Razvoj inovativnih proizvoda i njihova komercijalizacija velik je izazov i za tvrtke s dugogodišnjom tradicijom u poslovanju, a još veći za male poduzetnike koji nemaju znanja i iskustva u poduzetništvu i susreću se s nizom problema od nedostatka financijskih sredstava, problema u pronalaženju partnera, skupog postupka zaštite intelektualnog vlasništva, problema u komercijalizaciji proizvoda i slično. Za takve poduzetnike smo u karlovačkoj komori osnovali Razvojni centar–inkubator za poduzetnike početnike pa koristim i ovu priliku pozvati mlade inovativne poduzetnike da nam se jave.

*Kako komentirate cijepljenje 15 predstavnika najvećih tvrtki i poduzetnika, članova Gospodarskog vijeća Županijske komore Karlovac?

-Priopćenju Stožera Civilne zaštite nemamo što za dodati osim da je iz više većih tvrtki Karlovačke županije prema Županijskoj komori Karlovac stigla inicijativa da se u prioritetne skupine za cijepljenje uključe djelatnici koji zbog prirode posla imaju velik broj kontakata ili često putuju, a sve s ciljem stabilizacije gospodarskih aktivnosti. I to u vrijeme kada nije bilo nestašice cjepiva. Županijska komora Karlovac s navedenom je inicijativom upoznala Stožer CZKŽ, koji je u suradnji s ZJZKA organizirao cijepljenje predstavnika najvećih tvrtki i poduzetnika, članova Gospodarskog vijeća HGK Karlovac s područja KŽ.

*Što radi HGK i kako gledate na kritike?

-Članstvo u HGK tvrtkama donosi brojne pogodnosti. Na domaćem tržištu HGK lobira za zakonsku regulativu u skladu s interesima tvrtki kroz 63 strukovna udruženja i 33 zajednice. Niti jedna gospodarska organizacija u Hrvatskoj nema udruženja iz praktički svake branše gospodarstva. Zahvaljujući takvoj organizaciji, samo u prošloj, zbog pandemije izazovnoj godini kroz komunikaciju s članicama Vladi RH smo dostavili 783 prijedloga i inicijativa od kojih je 83% većinom ili potpuno prihvaćeno.

Ako se tvrtka želi okrenuti izvozu, pronaći ćemo partnere i pomoći u izlasku na strana tržišta kroz naša međunarodna predstavništva. Jedna je od naših temeljnih zadaća je upravo internacionalizacija poslovanja članica. Tijekom 2019. godine, HGK je organizirala 114 poslovnih delegacija u kojima je sudjelovalo više od 1600 tvrtki, organiziran je i sufinanciran nastup na više od 150 sajmova na kojima je sudjelovalo više od 2800 tvrtki. U prošloj smo se godini, sukladno novonastaloj situaciji, okrenuli digitalnim i virtualnim sadržajima. Pokrenut je projekt GO Global, Go Virtual kojim HGK omogućuje virtualno povezivanje tvrtki iz Hrvatske i stranih zemalja. Gospodarstvenici su pokazali veliko zanimanje za do sada održane online susrete, a najviše interes bilo je za susrete sa zemljama Višegradske skupine za koje se prijavilo ukupno preko 300 tvrtki, a održano je više od 500 virtualnih sastanaka. Za online susrete s ruskim tvrtkama bilo je više od 250 prijavljenih i više od 400 održanih sastanaka, dok je susretima sa Slovenijom sudjelovalo preko 90 tvrtki. Članicama su na raspolaganju i razni besplatni seminari, uz najveći interes osobito malih tvrtki za one o GDPR-u, poreznim godišnjim izmjenama, seminarima o javnoj nabavi, a na raspolaganju im je i usluga besplatnoga poreznog savjetovanja. Konkretno, naši poduzetnici iz Karlovačke županije, najviše su bili zainteresirani za edukacije iz područja računovodstvenih i financijskih aktualnosti, webinare i info dane Hrvatske banke za obnovu i razvitak te za Regionalni forum obiteljskog smještaja za regiju Lika – Karlovac. Ukupno je njih 335 sudjelovalo na nekoj edukaciji ili seminaru. Prisustvovanjem na jednoj ili dvije takve edukacije ili konferencije tvrtke itekako dobivaju povrat svoje članarine. Osim toga, ŽK Karlovac izdala je 14 dozvola za međunarodni cestovni prijevoz robe, 16 CEMT dozvola prijevoznicima, ovjerene su 233 Potvrde o nepovlaštenom podrijetlu robe, 15 potvrda o podrijetlu robe FORM A i 7 ovjera raznih dokumenata. A to su samo javne ovlasti. Istaknuo bih i to da smo prošle godine, kao partneri, započeli s aktivnostima u projektima „KaRijeRA i JA“ te „STRuKA i TI“, koji se odnose na uspostavu organizacijskog okvira rada regionalnih centara kompetentnosti u podsektoru elektrotehnike i računalstva, odnosno strojarstva, a izradili smo i online predstavili Katalog projekata Karlovačke županije s objedinjenim najistaknutijim gospodarskim projektima i strateškim projektima JLS s područja županije. Komorski su kontakti potpora i kod lokalnih razvojnih agencija, razvojnih banaka, drugih državnih institucija, preporuka komercijalnoj banci ili pri javnoj nabavi poslova, u zemlji ili inozemstvu. Naravno da se mogu dogoditi slučajevi da je netko nezadovoljan isporučenom uslugom, kao i u svakom poslovanju. Prihvaćamo kritiku svake naše članice kao input za poboljšanje.

*Treba li ostati obavezno plaćanje članarine? Koliko ona iznosi?

-Ukine li se obvezno članstvo, najveće posljedice osjetit će upravo čitavo hrvatsko gospodarstvo, poduzetnici, a posebno oni najosjetljiviji dio - mali i srednji. Naime, Komora je ustrojena prema tzv. kontinentalnom modelu koji imaju i naši najveći trgovinski partneri poput Njemačke i Austrije. Taj model podrazumijeva da sve članice imaju pravo na jednaku uslugu, iako ih 97 posto plaća 42 kune mjesečno. Upravo ta solidarnost omogućava i najmanjima ravnopravan pristup svim komorskim uslugama.

HGK također već desetljećima provodi projekte kao što su „Kupujmo hrvatsko“ ili sada nakon potresa „Ugradimo Hrvatsko“, od kojih korist imaju brojni naši poduzetnici.

Kada bi sve svoje prihode ostvarivali na tržištu, onda bi i usluge koje pružamo morale biti po tržišnim cijenama, a samim time bi postale nedostupne mnogima koji ih danas koriste. To ne bi bio problem velikim tvrtkama koje imaju budžete da same financiraju edukacije, sajmove i promociju na stranim tržištima, već bi najviše pogodilo manje tvrtke i poduzetnike početnike koji imaju izvozne ambicije, ali često nemaju dovoljno sredstava da ih samofinanciraju. Na primjer, odlazak i nastup na nekom od međunarodnih sajmova, bez potpore HGK, tvrtku bi koštao višestruko više. Komora u većini slučajeva sufinancira 50 posto troškova putovanja i smještaja. Dakle, ukidanjem obveznog članstva, kratkoročno bi neke tvrtke uštedjele 42 kune mjesečno, no na duge staze bi šteta za domaću ekonomiju bila puno veća. Mnoge aktivnosti i obaveze koje imamo temeljem javnih ovlasti, poput dozvola za izvoz ili za prijevoznike, bi ukidanjem obvezne članarine trebao preuzeti netko drugi, a to znači nove agencije, nova zapošljavanja i novi viši trošak za građane. U Španjolskoj su 2010. godine ukinuli obavezno članstvo, no s obzirom na brojne negativne posljedice te odluke, vraćeno je nakon par godina. Isto je napravila i Srbija. Zašto ponavljati tuđe greške.

Solidarnost i snaga institucija pokazuju snagu društva i s razlogom Njemačka, Austrija i brojne druge države čuvaju takvo ustrojstvo. Da zaključim, mora postojati institucija koja stoji iza cijeloga gospodarstva, koja ne podliježe partikularnim interesima i ne lobira samo za one koji je plaćaju, koja ima uvid u cijelo gospodarstvo, kako diše, što treba i koja na temelju toga onda može dati preporuku koji je strateški smjer cijeloga gospodarstva koji nam treba da bi nam svima bilo bolje.

*Može li Komora biti efikasnija ?

-U HGK zagovaramo restrukturiranje čitavog hrvatskog gospodarstva i upravo zato smo smatrali da trebamo krenuti od sebe. Zbog toga je i Komora kao institucija krenula u ozbiljan proces restrukturiranja pa je tako smanjen broj zaposlenih za 30%, smanjili smo troškove poslovanja, a istovremeno povećali broj usluga i digitalizirali poslovanje. Osim toga, HGK je jedina institucija koja je unazad nekoliko godina četiri puta smanjivala članarinu, ukinuli smo komorske doprinose, a sve novoosnovane tvrtke oslobođene su plaćanja članarine prve dvije godine poslovanja. Tvrtke koje ne rade zbog epidemioloških mjera i tvrtke potresom stradale na Banovini također su oslobođene plaćanja članarine. Postupno rastu i vlastiti prihodi. Dakle, Komora je u intenzivnom procesu restrukturiranja, ali restrukturiranje traži i vrijeme i mi od toga ne bježimo. Devedesetih je u karlovačkoj komori radilo 30 ljudi, a danas nas je sedam.

I dalje ćemo kroz svoj rad nastojati ostvariti maksimalnu korist za naše članice. U tom smislu smo povećali broj usluga i uveli digitalizaciju poslovanja. Kroz realizaciju projekta nove informacijsko–komunikacijske platforme Digitalna komora promijenili smo i ubrzali vlastite poslovne procese, a članicama ponudili set novih usluga. U samo par klikova nudimo osam e-usluga: e-financiranje, e-javne ovlasti, e-članice, e-zakonodavstvo, e-sajmovi i promocije, e-pokreni poslovanje, e-gospodarske informacije i e-edukacije, potpuno besplatno. Komercijalna vrijednost svih funkcionalnosti koje se pružaju članicama kreće se oko 10.000 kuna po jednom korisniku. U našoj županiji usluge Digitalne komore koristi 650 korisnika.