"Želimo da ljudi budu zaposleni, da ostvaruju prihode i da sudjeluju u razvitku"

Renata Marinković bila je viša savjetnica za razvoj i EU fondove, a od 2. siječnja ove godine je pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo. Taj je odjel upravo od 2. siječnja proširio krug djelovanja, zbog pripajanja Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji s Karlovačkom županijom. Razgovarali smo s novom pročelnicom Renatom Marinković o proširenom djelokrugu rada, o brojnim aktivnostima i aktualnostima. O svim segmentima koje pokriva  Upravni odjel za gospodarstvo.

Kako ste se snašli na novoj dužnosti i je li vam ovo vrijeme brzo prošlo?

-Imam osjećaj da je vrijeme jako brzo prošlo, ima jako puno posla i puno radimo. Upravni odjel ima široki djelokrug rada i puno je različitih aktivnosti koje se obavljaju. Spajanjem sa Uredom državne uprave obim poslova još se proširio. Svima nam je ovo nova situacija, snalazimo se, ali ide nam dobro. Posao ne stoji, sve se rješava, što je rezultat dobre organizacije unutar svih službi Karlovačke županije.

Koja sva područja obuhvaća Upravni odjel za gospodarstvo?

-Upravni odjel za gospodarstvo obuhvaća poduzetništvo, obrtništvo, turizam, poljoprivredu, lovstvo, vodno gospodarstvo, komunalnu infrastrukturu, promet i energetiku. 2. siječnja preuzeli smo i dio poslova Ureda državne uprave, koji su vezani za gospodarstvo i to poslovi otvaranja obrta, upis novog obrta, izmjene po obrtnom registru, utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta u ugostiteljstvu, razvrstavanje i kategorizacija za obavljanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, u turizmu utvrđujemo minimalne tehničke uvjete za objekte koji se bave iznajmljivanjem, kod nas se mogu dobiti uvjeti za utvrđivanje prostora za dadilje. Što se tiče trgovina, također su tu minimalni tehnički uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine, izdajemo licence u prometu, rješenja za prijevoz za vlastite potrebe, kod nas se može dobiti znak pristupačnosti za osobe s invaliditetom, a u postupku izdavanja građevinskih dozvola radimo prenamjenu poljoprivrednog zemljišta. Što se tiče šumarstva, kod nas se radi registracija dobavljača božićnih drvaca, izdajemo dozvole za krčenje i čistu sječu šume, a izdajemo i rješenja za ispunjavanje uvjeta za obavljanje pogrebne djelatnosti. Na tim poslovima, prije spajanja radilo je trinaest osoba, a mi smo preuzeli sedam djelatnica koje obavljaju istu količinu posla. Imamo ispostave u Slunju, Ozlju, Ogulinu i Dugoj Resi  gdje radi po jedna osoba dok su tri djelatnice u Karlovcu. Iskoristit ću priliku i zamoliti građane da zbog corona virusa što manje dolaze u naše urede, zbog svoje i naše sigurnosti, te da  što više toga pokušaju riješiti putem telefona i e-mail-a. Svi potrebni obrasci mogu se pronaći na našoj internet stranici sa popisom priloga, a dodatne upute i pojašnjenja mogu dobiti putem telefona, pogotovo recimo kada govorimo o znaku pristupačnosti, to su uglavnom starije osobe. Mislite na svoje zdravlje, ako je moguće riješite telefonom, ako ne, mi ćemo vas primiti i pomoći.  

S kojim sredstvima Upravni odjel za gospodarstvo raspolaže u ovoj godini?

-Gospodarstvo u proračunu ima predviđeno za ovu godinu 21 milijun kuna, od toga, u našoj vertikali nalazi se Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije, koja ima šest milijuna, pa onaj dio koji se odnosi na Upravni odjel za gospodarstvo iznosi petnaest milijuna kuna. Na nama je da pokušamo pravedno raspodijeliti sredstva uvažavajući sve potrebe naših građana, a one su velike.

Kakvo je gospodarstvo Karlovačke županije?

-Gospodarstvo Karlovačke županije prvenstveno se zasniva na prerađivačkoj industriji, to je već poznato i to je naša najvažnija gospodarska djelatnost. Kada govorimo o poduzetnicima, oni ostvaruju oko deset milijardi prihoda od toga je 6,9 milijardi prihoda od prerađivačke industrije i to je naša okosnica razvoja. Kada govorimo o prerađivačkoj industriji, to uključuje proizvodnju hrane i pića, strojnu obradu metala, proizvodnju strojeva i uređaja, to su motori i turbine te proizvodnju i preradu drva. Turizam nam je uključen sa svega dva posto od ukupnog prihoda odnosno dvjesto milijuna kuna i generira samo pet posto zaposlenih. Kada govorimo o zapošljavanju, na ukupan broj stanovništva u Karlovačkoj županiji, njih ima 35.000, dok 30% njih radi u prerađivačkoj industriji. Imamo konstantan trend smanjenja nezaposlenih, trenutno je na burzi 3.500 osoba, a ako gledamo unazad pet, šest godina bilo ih je na burzi tri puta više. Tako da se možemo pohvaliti s tim da radimo na zapošljavanju i da nam je to jedna od najbitnijih stvari. Želimo da ljudi budu zaposleni, da rade, da ostvaruju prihode i da sudjeluju u razvitku.  

Kakva je situacija u turizmu Karlovačke županije?

-Ostvarujemo dobre rezultate, mi smo najbolja kontinentalna županija, s najviše noćenja i dolazaka, ako izuzmemo Grad Zagreb, koji je izvan konkurencije u tom dijelu. Unazad par godina, mi imamo više od 600.000 noćenja i ono na čemu radimo i što smo Strategijom razvoja turizma htjeli poboljšati, to je da produžimo dužinu boravka gostiju. Prosječna dužina boravka iznosi 1,7 dana, mi bismo htjeli da turisti ostanu duže. Kada govorimo o analizi stanja, svi smo svjesni činjenice da su nama glavni generator dolaska Plitvička jezera, zatim Rastoke, a ljudi najviše dolaze u Slunj, Rakovicu i u grad Karlovac. Kada promatramo period dolaska, vidimo da turisti najviše dolaze u srpnju i kolovozu. To su stvari na kojima bi htjeli poraditi, povećati ponudu kako bi se turisti što više zadržali na području cijele županije, te smanjiti sezonalnost. To nam je jedan od strateških ciljeva u turizmu uz podizanje kvalitete turističke ponude, razvoj turističkog proizvoda i povećanje prepoznatljivosti, te smo u tom pogledu osmislili i prezentirali i novi brend. Strategija je pokazala, da smo mi županija koja se treba baviti aktivnim odmorom, imamo lijepe rijeke, netaknutu prirodu koja nam je dana na nam dlanu i trebamo to iskoristiti. Osim aktivnog turizma, budući da je većina naše županije ruralno područje, trebali bi se usmjeriti na ruralni turizam, lov i ribolov. Ono na što moramo paziti pri tome je da sačuvamo prirodu i zaštitimo rijeke. U turizmu smo u proračunu predvidjeli određena sredstva za provođenje ovih aktivnosti. U travnju planiramo raspisati javni poziv za potpore u turizmu sa ciljem financiranja aktivnosti vezanih uz aktivni odmor. Pored toga planiramo sredstva za manifestacije u cilju povećanja prepoznatljivosti Karlovačke županije. To nam je nešto novo, a sve zajedno u cilju promoviranja županije, unapređenja turističke ponude destinacije i razvoja novih turističkih proizvoda.   

U kojoj je fazi projekt Dodir civilizacija, stari gradovi Karlovačke županije?

-Trenutno smo u fazi izrade krovnog interpretacijskog plana, kojim smo obuhvatili deset lokacija, to su lokacije kojima su riješeni imovinsko-pravni odnosi ili su isti u vlasništvu lokalne samouprave, ili Gradskog muzeja, recimo u Ogulinu ili je država dala jedinicama lokalne samouprave na upravljanje i korištenje. To su stari gradovi Bosiljevo, Cetin, Modruš, Dubovac, Novigrad na Dobri, Frankopanski kaštel u Ogulinu, Stari grad Ozalj, Drežnik u Rakovici, Slunj i tu smo uključili karlovačku Zvijezdu. Krovni interpretacijski plan trebao bi sagledati postojeće stanje svih starih gradova i dati njihovu interpretaciju. Dakle, svaki grad imati će svoju glavnu temu, ali će također biti i međusobno povezani. Nama je cilj da netko tko dođe u Cetin dobije informaciju i o ostalim starim gradovima te da posjeti i njih. Dokumentacija će pokazati koji se od tih starih gradova mogu obnoviti i koji su njihovi potencijali. Neki su stari gradovi u fazi obnove, neki su u takvom stanju da se neće niti obnavljati, jer su prilično razrušeni, ali mogu biti arheološki centar u sklopu kojeg se može nalaziti interpretacijski objekt. Naravno da nam je u ovom projektu od velike važnosti i zaštita kulturne baštine i tu usko surađujemo s Ministarstvom kulture. Faza koja je pred nama je izrada plana financiranja i definiranje upravljačke strukture. Krovni interpretacijski plan bi nam bio i podloga za pronalaženje izvora financiranja. To će jednog dana biti jako lijep projekt, tome se stvarno nadamo i na tome radimo.

U gradu Karlovcu i drugim mjestima u županiji sve je više atrakcija. Kako će te ih koristiti?

- Cilj nam je, a isto je definirano i Strategijom razvoja turizma sve atrakcije međusobno povezati i umrežiti, pružiti informacije o svim aktualnim ponudama kako bi na jednom mjestu imali informaciju i o drugim atrakcijama. Naprimjer kada dođemo na Muzej Domovinskog rata na Turnju dobijemo informaciju i o drugim atrakcijama. Sada će nam se tu uključiti i "Nikola Tesla Experience center", također kao jedna atrakcija i ponuda u gradu Karlovcu. No ne bismo trebali pričati samo o gradu Karlovcu, potrebno je omogućiti posjetiteljima potpunu informaciju o mogućnostima sa područja cijele županije i sinergiji svih atrakcija.

Kakva je situacija s poticajima poduzetnicima?

-Karlovačka županija od 2004. godine uz šest kreditnih linija pomaže, subvencionira kamate na kredite poduzetnicima u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ukupno su poticana 334 korisnika i aplicirano je 268 milijuna kuna naših poduzetnika. Zadnja linija bila je otvorena 2014. godine, to je "Kreditom do uspjeha, kreditom do konkurentnosti", gdje je ukupno plasirano oko 80 milijuna kuna kredita. Bila su realizirana ukupno 64 kredita i još su dva kredita u obradi. Ako govorimo o iznosima subvencije Karlovačke županije u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, one su u ukupnom iznosu pedeset milijuna kuna i to pola Karlovačka županija, a pola Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ako gledamo zadnju kreditnu liniju to iznosi 13 milijuna kuna. Kamate koje su tada ugovarane bile su poprilično visoke, iznosile su sedam posto, jer su tada bili takvi uvjeti kreditnih banaka. Mi sufinanciramo s dva posto za proizvodnu djelatnost i jedan posto za uslužnu, isto tako i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, a ta kreditna linija zatvorena je 31. prosinca 2019. godine. Sada planiramo otvoriti novu kreditnu liniju u suradnji s HBOR-om, naravno da su sada i krediti puno povoljniji, a kamate su najviše tri posto. Trenutno su u fazi pregovori s HBOR-om, po kojoj bi kamata uz subvencioniranje Karlovačke županije za poduzetnika iznosila 1 ili 1,5 posto. Uvjete kredita raspisuje HBOR na koje mi ne možemo utjecati i po njoj moguće je ostvariti kredit po dvije mjere – jedna je mjera investicije privatnog sektora i druga mjera za poduzetništvo mladih, žena i početnika, što je veoma bitno, jer do sada kreditne banke nisu omogućavale početnicima povoljne kredite. Iznos odobrenog kredita kreće se u rasponu od 200 tisuća kuna do pet milijuna kuna. Ono što je nama cilj, to je poticati zapošljavanje i poticati nove investicije u Karlovačkoj županiji. Pored toga, ove godine planiramo javni poziv za unapređenje gospodarstva u ukupnom iznosu tristo tisuća kuna, gdje bi se subvencionirali bespovratnim sredstvima obrtnici i poduzetnici u vidu start up paketa, a sve u cilju novih zapošljavanja.

Koji su poticaji u poljoprivredi?

-U Karlovačkoj županiji registrirano je više od šest tisuća poljoprivrednih gospodarstava. Od toga se ekološkom proizvodnjom bavi oko tisuću. Ono što oni mogu ostvariti na razini Republike Hrvatske, to oni već znaju, a ja bi htjela ponoviti. Znači, preko Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dodjela je izravnim putem. Poljoprivrednici moraju biti upisani u upisnik poljoprivrednih gospodarstava, imati evidentirano zemljište ili stoku. Budući da njih ima registriranih šest tisuća 2018. godine, a iste godine podneseno je 4.400 zahtjeva za izravnu dodjelu, a pošto po jednom poljoprivrednom gospodarstvu može ići više zahtjeva, mislim da naši poljoprivrednici mogu i trebaju bolje. U 2018. godini od ukupnih izravnih plaćanja poljoprivredna gospodarstva s područja Karlovačke županije iskoristila su svega tri posto od svih sredstava koja su povučena na razini Hrvatske. Govorimo o 157 milijuna od ukupno pet milijardi kuna. To je dobro, ali smatram da može i bolje. Republika Hrvatska raspisala je putem agencije i mjere ruralnog razvoja, a po njima smo ostvarili ukupno 7,2 posto ukupnih sredstava u RH. Također mislim da i tu možemo bolje. Mi u Upravnom odjelu možemo uvijek pomoći i savjetovati. Kada govorimo o Karlovačkoj županiji ove godine imamo četiri javna poziva. Ono što je našim poljoprivrednicima zanimljivo, to su javni pozivi za potpore male vrijednosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koje mogu biti izravne potpore ili putem kredita. Taj javni poziv raspisat ćemo ili krajem ovog mjeseca ili u idućem. Osim toga, trenutno je otvoren do 17. travnja javni poziv za udruge, koje su usmjerene na poljoprivredu te uzgoj i zbrinjavanje životinja. Pored toga putem javnog poziva usmjerenog prema jedinicama lokalne samouprave dajemo potpore za specifične programe razvoja poljoprivrede, a ove godine ćemo uvesti potpore za provođenje Zakona o zaštiti životinja, gdje ćemo sufinancirati aktivnosti, koje jedinice lokalne samouprave provode u cilju smanjenja broja napuštenih pasa i drugih životinja jer je to veliki problem u cijeloj županiji. Ono što već godinama raspisujemo, to je javni poziv za dodjelu sredstava za razvoj i unapređenje lovstva, za što je osigurano 700 tisuća kuna.    

Pokušavate provesti postupak navodnjavanja na prostoru Karlovačke županije, ali projekt stoji. O čemu se radi?

-Da, već dvije godine pokušavamo provesti postupak navodnjavanja na području Karlovačke županije, pa se pitam da li nama uopće treba navodnjavanje. U suradnji s Hrvatskim vodama mi bi financirali dokumentaciju, te bi se potom izveli radovi sredstvima Europske unije i to svi radovi na priključku do same parcele. Trošak poljoprivrednika bio bi razvod instalacije po čestici zemlje i troškovi vode i struje za korištenje. Ono što je uvjet da bi se isto moglo realizirati je da ta površina mora biti minimalno pedeset hektara. Na našim stranicama objavili smo anketu koja se može ispuniti u par koraka s ciljem prikupljanja informacija, pa molim ovim putem sve zainteresirane da ju ispune. Za sada imamo ispunjene tri ankete, to su male površine i ne znamo hoće li biti što od toga. Anketa će biti na našim stranicama do 31. ožujka, a po potrebi ćemo je produžiti. Za kraj bih poručila da je Karlovačka županija u službi svojih građana, bile to privatne ili javne investicije. Otvoreni smo za sva pitanja i u svim područjima djelatnosti imamo programe i planove u cilju gospodarskog razvoja županije.

Branko Obradović