Zadovoljstvo životom opada s godinama, mladi se moraju okrenuti starijima i svi ćemo biti sretniji

Prema istraživanjima i rezultatima koje je objavio Eurostat, Hrvatska je među članicama kojima je najviše poraslo zadovoljstvo kvalitetom života i to za čak 0,5 bodova u odnosu za ekvivalentno istraživanje provedeno 2018 te sad iznosi 6,8 bodova.  Veći rast zabilježila je samo Litva s 0,6 bodova.

Europljani su ocijenili svoje zadovoljstvo životom u prosjeku sa 7,2 boda na ljestvici od 0 (vrlo nezadovoljan) do 10 (vrlo zadovoljan). Najviša je zadovoljstva u Austriji (8,0), Finskoj (7,9) i Rumunjskoj (7,7), a najmanje u Bugarskoj (5,7), Mađarskoj (6,5) i Latviji (6,7).  Zanimljivo je primijetiti da su neke zemlje povezane s niskim razinama dohotka u nedavnoj prošlosti, poput Rumunjske, Poljske i Češke, među zemljama u kojima je zadovoljstvo životom visoko – što pokazuje složenost odnosa između subjektivnog blagostanja i ekonomskog blagostanja. Hrvati žive prema ovom istraživanju kvalitetnije od Mađara i Bugara, ali zaostajemo za susjednom Slovenijom, Italijom ili Austrijom.

Demografski i socioekonomski čimbenici kao što su dob, obrazovanje, vrsta kućanstva i stupanj urbanizacije također igraju značajnu ulogu u subjektivnom blagostanju. Obrazovna postignuća pozitivno utječu na zadovoljstvo životom, kao i biti u paru i imati djecu. U prosjeku nema razlike u razini životnog zadovoljstva muškaraca i žena iako muškarci jesu malo zadovoljniji, životna dob igra važnu ulogu u zadovoljstvu kvalitetom života. Mlada dobna skupina od 16 do 29 godina izvijestila je o prosječno višoj razini zadovoljstva životom, dok je dobna skupina 65+ godina izvijestila o nižoj razini zadovoljstva životom od ukupne ispitane populacije. To je slučaj na razini EU-a kao cjeline i u 19 država članica. Čini se da zadovoljstvo životom opada s godinama u Europskoj uniji, osim u nekim zemljama koje su prijavile najveće sveukupno zadovoljstvo životom poput Finske, Nizozemske, Belgije, Švedske, Luksemburga, Danske i Irske, gdje su osobe u dobi od 65 godina i više u rangu  opće populacije.

Uzrok nezadovoljstva  65+ građana svakako treba tražiti u nepovoljnim gospodarskim kretanjima koja populaciju 65+ pogađaju teže, no glavni uzrok njihova nezadovoljstva je činjenica da društvo stari i da zemlje članice sve teže stvaraju okolinu koja osobama starije životne dobi omogućuje kvalitetniji život. Struktura obitelji i životne navike nam se mijenjaju, nedostaje nam osposobljenog kadra, nedostaje nam infrastrukture za pomoć starijima i, ono najvažnije, nedostaje novaca u proračunima zemalja. Sa starenjem društva, sve više novaca treba izdvajati za projekte socijalne i zdravstvene skrbi i tu će situacija biti sve teža iz godine u godinu.

Može li se zadovoljstvo kvalitetom života 65+ osoba ipak povećati? Može ako malo promijenimo odnos mlađih prema životu. Danas možda jesu druga vremena i danas se sigurno drugačije živi. Životi nam jesu postali brza pokretna traka, prolaze nam gledajući na sat no baš zato se moramo okrenuti starijima. Njihov polagan način života i govora naučit će nas kako se zaustaviti, naučit će nas strpljenju; naučit će nas mudrosti i načelu jednostavnosti. Okrenimo se više starijima i svi ćemo biti sretniji.