Hojt Ilić: Nužno uvođenje sustavne edukacije o problematici seksualnog nasilja u školi

Svi ciljevi projekta „Zajednički za sigurno odrastanje“ ostvareni

VIŠE IZ RUBRIKE

    U okviru jednogodišnjeg projekta „Zajednički za sigurno odrastanje“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Karlovac i Centrom za odgoj i obrazovanje djece i mladeži grada Karlovca danas je održan okrugli stol, na kojem su prezentirani rezultati njegova provođenja. Projekt financijski podržava Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

    -U proteklih godinu dana kroz ovaj projekt smo bili usmjereni na različite ciljane skupine i njihovu edukaciju, ali i na uključivanje u prevenciju seksualnog nasilja nad i među mladima i djecom. Rezultati su dobri, premda ukazuju na potrebu daljnjeg rada na ovoj problematici i edukaciji stručnih osoba. Educirali smo veliki broj učenika i učenica u Karlovačkoj županiji, također i profesore te stručne suradnike u ukupno 11 škola koje su bile uključene u provedbu. Radili smo na osvještavanju javnosti kroz distribuciju letaka, medijske istupe te kroz vijesti koje smo objavljivali na našim društvenim mrežama. U jednom dijelu radili smo na zagovaranju pozitivnih promjena u ovom području, ponajviše za uvođenje sustavne edukacije o problematici seksualnog nasilja u školi, kaže voditeljica edukacijskih programa Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić i dodaje da su postavljeni indikatori u ovom projektu postignuti. No bilo je i nekih poteškoća.

    -Tu prvenstveno mislim na neke roditelje koji su također bili ciljana skupina i za koje su bila organizirana predavanja na ovu temu. Prvenstveno se tu radi  nezainteresiranosti za temu u smislu da se ne žele odazvati na nijedno predavanje u školu. To nam ukazuje na područje na kojem trebamo nastaviti. Svi ostali ciljevi su ostvareni, učenici su zadovoljni, žele takve edukacije, žele da one traju dulje i žele čuti više, ne samo o ovoj temi, nego i o nekim drugim. Interes i djece i profesora postoji, a jedina najslabija karika su roditelji.

    Djeca se s problemom seksualnog nasilja susreću već od najranije dobi. Ono što pokazuju podaci MUP-ovi  jest da su u 32 posto slučajeva seksualnog nasilja, žrtve upravo djeca, a nakon toga mlade osobe u dobi od 18 do 29 godina. Nažalost, za 90 posto slučajeva  seksualnog zlostavljanja kada se radi o počiniteljima koji su članovi obitelji, ne sazna se. Dakle, oni podaci s kojima raspolaže policija i različite organizacije civilnog društva su zapravo „vrh sante leda“.

    Sudionica okruglog stola bila je i sutkinja za mladež Županijskog suda u Zagrebu Lana Peto Kujundžić.

    -Projekt je jako dobro zamišljen jer osnažuje i centre za socijalnu skrb, ali i odgojni dio; a to su naši nastavnici, učitelji, profesori, odgajatelji i osobe koje dolaze u kontakt s mladim ljudima. Na neki način ih treba osnažiti u načinima uspješnog prepoznavanja onoga da se s djetetom nešto događa; upravo u toj ranoj fazi, kada kreće s početnim zlostavljanjem, te da ga zaustave. Ako smo dovoljno uspješni  u tome, onda ćemo prevenirati one teže oblike zlostavljanja.

    Jedan od partnera u projektu „Zajednički za sigurno odrastanje“ bio je i karlovački Centar za socijalnu skrb, a suradnja se odvijala na tri razine.

    -Prva razina je bila rad na prevenciji i aktualizaciji samoga problema seksualnog nasilja, među i nad djecom. Radilo se u školama te se htjelo naglasiti da je seksualno nasilje specifično, da se ono ne odvija samo u obiteljima, nego i u nekim javnim prostorima. Stoga je vrlo važno da se u najranijoj dobi djeca, ali i njihovi roditelji upoznaju s oblicima seksualnog nasilja, da ih znaju prepoznati i prevenirati te da se znaju nositi s tim. Kada, pak,  dođe do nekog oblika nasilja, važno je da se znaju maknuti iz takve situacije. U okviru projekta smo u radionicama razgovarali i s djecom i s roditeljima, ponajviše o seksualnom uznemiravanju i zlostavljanju jer to su oblici koje treba prepoznati u najranijoj fazi, kako ne bi došlo do nekih težih pojavnih oblika, istaknula je ravnateljica Mirjana Pogačić.

    Druga razina suradnje na ovom projektu bila je edukacija stručnjaka u školama i centrima za socijalnu skrb, ustvari na neki način edukacija edukatora. Educirani su stručnjaci u školama koji su održali nekoliko radionica: i s djecom i s roditeljima.  Projektom je ostvaren još jedan cilj.

    -To je jačanje međuresorske suradnje, naročito u primjeni protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Jako nam je važno da sve karike u lancu koje su zadužene reagirati u slučaju seksualnog nasilja i koje su po protokolu dužne odraditi svaka svoj posao, da ga odradi te da nemamo slabu kariku u tom lancu;  pružimo zaštitu žrtvi zlostavljanja, zaključila je Pogačić.

    Okruglom stolu su prisustvovali predstavnici nadležnih tijela i institucija te organizacija civilnog društva koje djeluju na području zaštite prava i interesa djece, obrazovanja i suzbijanja nasilja nad i među djecom i mladima.