Spremaju se veliki i značajni projekti za grad Karlovac

Nedavno predstavljanje Studije izvodljivosti modernizacije autoceste od Zagreba do Karlovca bio je povod za razgovor s predsjednikom Uprave tvrtke Autoceste Rijeka – Zagreb, Karlovčaninom Mirom Škrgatićem. Uz to dotaknuli smo se i planova na preostalom dijelu autoceste do Rijeke te Krčkog mosta. Kao bivši karlovački gradonačelnik, po struci arhitekt, u razgovoru je  prokomentirao i neke gradske projekte, dao svoju ocjenu rada Gradske uprave, a jedno od pitanja bilo je i moguća ponovna  kandidatura za gradonačelnika.

*Studija izvodljivosti kojom se planira modernizacija i dogradnja dionice autoceste A-1  na relaciji Zagreb – Karlovac predstavljena je prije otprilike mjesec dana. Što je predviđeno Studijom, dakle što će se raditi, kada bi radovi trebali početi, kolika je ukupna vrijednost  i na koji način je riješeno financiranje?

-Kao što ste mogli primijetiti, radi se o kapitalnom projektu tvrtke Autoceste Rijeka-Zagreb, prvenstveno s ciljem temeljite rekonstrukcije najstarijeg auto cestovnog koridora u Republici Hrvatskoj, ali i bivše države, s obzirom da je ta trasa puštena u promet davne 1972 godine. Ključna zadaća je poboljšati protočnost prometa, smanjiti uska grla u vršnim periodima i poboljšati funkcionalnost infrastrukture, a sve u skladu i potrebama naših korisnika. Studijom je predviđena modernizacija autoceste, tu prvenstveno mislim na zaštitu od buke, novi sustav odvodnje , prometnu signalizaciju i opremu što uključuje nove zaštitne odbojne ograde.

Nadalje, tu je dogradnja poprečnog profila, kolokvijalno nazvano „treća traka“, u stvarnosti se radilo o proširenju zaustavnog traka na širinu voznog traka, a predviđena je i obnova 60 % kolničke konstrukcije i to u svim slojevima. Dodatno ću vam pojasniti proširenje zaustavnog traka. Naime, radi se o ideji koja već funkcionira na nekim inozemnim autocestama, a kod nas će je prvi puta implementirati Hrvatske autoceste na Zagrebačkoj obilaznici. Kod primjerice vršnih opterećenja u smjeru mora, dakle smjer Zagreb-Karlovac, zaustavni trak pretvorit će se u vozni trak, što će se posebno regulirati promjenjivom signalizacijom, a u povratnom slučaju ćemo smjer Karlovac-Zagreb također otvoriti mogućnost korištenja zaustavnog traka za prometovanje. To će značajno doprinijeti  protočnosti i sigurnosti prometovanja u ljetnim vikend vršnim opterećenima.

U okviru ovog projekta, predviđena je izgradnja dvaju novih auto cestovnih čvorova u Karlovcu i Stupniku, te rekonstrukcija čvora Jastrebarsko. Novi čvor Karlovac bit će pomaknut u smjeru Zagreba, prema vijaduktu Orlovac,  oko 3 km u odnosu na današnji čvor.  Također predviđamo ugradnju sustava za vaganje teških vozila i sigurna parkiralište za kamione. Osobno gledajući, posebno me veseli izgradnja novog čvora Karlovac, ali i nastavak izgradnje čvora Novigrad.

Vrijednost investicije je oko 750 milijuna kuna. Predviđa se sufinanciranje iz Europskih fondova i to na način da nam Europa pomogne sa 75 posto, a 25 posto je takozvana domaća komponenta, odnosno vlastita sredstva.

Slijedi nam izrada projektne dokumentacije, a očekivani početak radova za tri do četiri godine.

*Vaše koncesijsko područje uključuje koridor do Rijeke i most Krk – što je s projektima na tom području?

-U pravu ste,  Autocesta Rijeka-Zagreb gospodari koncesijskim područjem koje uključuje koridor od Zagreba do Rijeke, od Rijeke do Rupe, uključujući i Krčki most. Uskoro nas očekuje i preuzimanje dionice u punom profilu od Rijeke do Križišća.

Za ukupno područje koncesije radimo nekoliko projekata, a izdvojio bih projekte zaštite od buke za cijelu koncesiju koja iznosi oko 205 km, zatim energetsku učinkovitost što znači uvođenje led rasvjete na cijelom području i zaštitne odbojne ograde koje ćemo podignuti na visinu takozvanu H2, dvostruko veća visina od postojećih. Većinu tih projekata također ćemo financirati iz EU fondova. Očekivana realizacija bila bi u slijedećih tri do pet godina. Treba napomenuti da nas očekuje vrlo zahtjevna obnova i rekonstrukcija Krčkog mosta u slijedećem dvogodišnjeg razdoblju, vrijednosti oko 50 milijuna kuna.

*Nedavno je u Karlovcu kod naplatnih kućica izgrađen Centar za  kontrolu prometa. Kao što je poznato investitor su Hrvatske ceste, a Autocesta Rijeka – Zagreb je dala zemljište. Što se njime dobilo, kolika je vrijednost investicije i što je još planirano vezano uz Centar?

-Treba naglasiti da je to vrlo vrijedna investicija koja je sa državne razine došla u grad Karlovac. Naime, tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb je poklonila predmetno zemljište Hrvatskim cestama koje su na toj lokaciji izgradile Središnji centar za kontrolu prometa za sve državne ceste,  od Iloka pa sve do Dubrovnika. Vrijednost te investicije u konačnici je 15 milijuna kuna. U prvoj fazi Hrvatske ceste su preselile svoju Ispostavu koja je nekad bila na Baniji u taj novi objekt i sada je već tamo 10-tak njihovih zaposlenika. U slijedeće dvije faze, predviđa se opremanje i kadrovsko popunjavanje Centra sa nekoliko djelatnika koji će doći iz zagrebačke središnjice, ali isto tako moguće je zapošljavanje nekoliko mladih inženjera prometa za rad u sustavu praćenja prometa.

Ovaj projekat smo dogovorili još 2016. godine i dugujemo veliku zahvalnost ministru Butkoviću i predsjedniku Hrvatskih cesta  Josipu Škoriću što su donijeli takvu odluku. Time smo dokazali da je moguće neke državne upravne i nadzorne funkcije dislocirati iz metropole i dati značaj lokalnoj zajednici na taj način. Karlovac je uvijek bio veliko prometno čvorište i u kontekstu cestovnog, auto cestovnog  i željezničkog prometa. Sukladno tome i zaslužuje jedan ovakav sadržaj. 

*Malo je poznata činjenica u javnosti da ste s užim krugom osoba, dok ste obnašali funkciju zamjenika ministra mora, prometa i infrastrukture 2016., bili glavni kod ishođenja građevinske dozvole za Pelješki most. Koliko je to bio zahtjevan posao, jeste li zadovoljni dinamikom izvođenja radova i vjerujete li da će most biti završen u planiranom roku?

-Točno, to je bio vrlo zahtjevan posao koji smo napravili u rekordnom roku, dakle govorimo o periodu kraćem od godinu dana, kada smo uspjeli doći i do lokacijske i građevinske dozvole za tu kapitalnu investiciju na razini Republike Hrvatske. To ne bi bilo moguće bez ekipe ljudi, odnosno Povjerenstva u kojem su mi veliku pomoć i potporu pružili i današnje dvoje pomoćnika ministara,  a to su Milan Rezo iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i Ivana Jakir Bajo iz Ministarstva financija koja je trenutačno i glavna rizničarka u tom Ministarstvu. Tu je bio i naš Ozljanin  Dražen Ivanušec, glavni tajnik u Ministarstvu mora, a od politike su bili delegirani Branko Bačić, saborski zastupnik i Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije te još nekoliko kvalitetnih stručnjaka koji su dali veliki doprinos ovom projektu,  posebno Boris Majić iz Hrvatskih cesta.

Što se tiče dinamike izvođenja radova, više sam nego zadovoljan, ne bude li problema sa koronavirusom, most će sigurno biti završen u planiranom roku, kao i pristupne ceste.

*Dosta ste bili angažirani i u pružanju potpore Gradu  Karlovcu u provođenju kapitalnih projekata u cestogradnji. Tu definitivno spada obilaznica Turnja, ali i uži gradski prometni prsten odnosno nastavak uređenja ceste od Ulice Luščić do Ulice Miroslava Krleže. Kakvo je trenutno stanje i kada bi trebali početi radovi prvenstveno na gradnji obilaznice, ali isto tako i na preostalom dijelu gradskog prometnog prstena?

-Mogu vam samo reći da sam i dalje angažiran u lobiranju za dva spomenuta projekta, posebno za uži gradski prsten koji je već pomalo moja opsesija i tu ima dovoljno aktivnosti i posla kako bi se stvorile pretpostavke za nastavak radova od ulice Lušćić do Krležine ulice, ali i dalje od mosta Alessandrija  prema drežničkom polju odnosno Ilovcu. Što se tiče obilaznice Turnja, tu je situacija jako dobra, obzirom da je izabran izvođač radova za predmetnu dionicu i koliko ja imam informacija, radovi bi trebali početi već ovog proljeća. Vrlo bitan je i projekt uređenja državne ceste od rotora kod Stare bolnice pa sve do Malog odmora. Nadam se da će uz dodatni pritisak iz Grada, izvođač pojačati aktivnosti  na toj trasi, obzirom se radi  o vitalnoj dionici državne ceste u samom urbanom tkivu grada Karlovca. Za ove nabrojane projekte, a dobrim dijelom i za cijelu paletu projekata, ključan je bio sastanak u Gradskoj upravi koncem kolovoza 2016. kada sam u dogovoru sa gradonačelnikom Damirom Mandićem u Grad doveo predsjednike Uprava Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda, Josipa Škorića i Zorana Đurokovića. Tada smo dogovorili operativni hodogram za ove projekte, njihovo  financiranje i nastavak izgradnje. Ne bi bilo korektno da zaboravnim angažman dvoje meni posebno dragih ljudi i vrhunskih operativaca, Ivana Mrzljaka zamjenika gradonačelnika i  Martinu Furdek  Hajdin, zamjenicu župana. S tim ljudima se i danas čujem gotovo na tjednoj bazi, i kad je god potrebno nešto „pogurati“ od karlovačkih projekata, a izvorište je u Zagrebu, onda to nastojimo zajednički riješiti.

*Budući da ste bili gradonačelnik Karlovca, kako biste iz sadašnje perspektive ocijenili rad Gradske uprave i aktualnog gradonačelnika. Bi ste li se ponovno kandidirali za to mjesto?

-Rad Gradske uprave ocjenjujem pozitivnim. Uhvatili su se u koštac s raznim problemima, što rezultira zahtjevnim projektima, a tu prije svega mislim na projekt aglomeracije, zaštite od poplava, ali i niz drugih infrastrukturnih projekata koji su bitni za građane ovog grada. Karlovac izgleda lijepo i uredno, definitivno postaje mjestom ugodnog življenja, to mogu reći iz perspektive nekoga tko radi u Zagrebu, a slobodne trenutke konzumira u svom gradu. Gradonačelnik sa svojom ekipom radi ozbiljan i dobar posao, kvalitetan posao. Moje je mišljenje da može ući u utrku za još jedan mandat.  I on i njegov tim imaju moju snažnu podršku. Što se mene osobno tiče, ne bih se ponovno kandidirao za to mjesto.

*Prema Vašem mišljenju kakva je komunalna uređenost grada?

-Komunalna  uređenost grada je na visokoj razini, a kada se završi projekt aglomeracije, kada sva gradska naselja, a posebice ona rubna budu obranjena od visokih voda karlovačkih rijeka, onda ćemo moći reći da smo ispunili infrastrukturnu misiju i viziju. Ovom prilikom bih pohvalio i gradske tvrtke koje se brinu da nam grad bude zelen, čist, hortikulturno uređen na visokoj razini i atraktivan ne samo za naše građane nego i za posjetitelje. Primjećujem da je puno truda uloženo u božićno, adventsko, ali i pred uskrsno kićenje Grada. To je  standard koji nisu dosegnuli i bogatiji gradovi od Karlovca, sa bitno većim proračunom od grada Karlovca.  Da ne zaboravim, obzirom da ponekad koristim i bicikl, broj uređenih i opremljenih biciklističkih staza sada već polako ostavlja dojam Karlovca kao da ste u  Amsterdamu.

*Ne možemo, a da ne spomenemo hotel Korana. Kao što je poznato najava gradnje protupoplavnog zida u sklopu novog hotela Korana izazvala je veliku buru u javnosti.  Hoće li doći do suglasja javnosti, struke i privatnog kapitala?

-Nemam sve informacije koje su relevantne za realizaciju ovog projekta, držim da je nužno doći do kompromisnog rješenja koje će pomiriti  glas javnosti, struke ali i privatnog kapitala. Nemojmo zaboraviti da imamo kvalitetnog investitora koji želi podariti svom  gradu, ali i svojim građanima jedan kapitalan projekt na vrlo atraktivnoj lokaciji i svaki slijedeći dan čekanja predstavlja značajno izgubljeno vrijeme, što u konačnici znači i velika sredstva. Kao arhitekt držim da nije nužno inzistirati na replici, odnosno kopiji starog hotela, već treba izgraditi suvremen, atraktivan i funkcionalan hotel visoke kategorije sa svim pratećim sadržajima. Ukoliko je u prostorno-planskim dokumentima bila obveza javnog arhitektonskog natječaja, onda je netko trebao upozoriti investitora na vrijeme, a ne post festum. Isto tako, držim nedopustivim kočiti investiciju u malu hidroelektranu na platou kod Hotela Nove Korane. To nisu dobre poruke investitorima.

*Ovih dana je aktualan tzv. Petračićev model uređenja Velike vojarne u Zvijezdi. Što mislite o tom projektu?

-Davora poznam dugo vremena i odmah na početku moram reći da pohvaljujem ovu inicijativu i predloženi model. Ono na što bih ja u dobroj vjeri skrenuo pozornost je cijena adaptacije od gotovo 1000 eura po m2.  Jednostavnim izračunom inicijalnog iznosa i pričuve od 25 kuna po m2 na 12 godina, teško će se kumulativno skupiti dovoljan iznos sredstava za cjelovitu adaptaciju. Vjerojatno gospodin Petračić ima egzaktan izračun modela. Druga potencijalna opasnost mogu biti nedostajuća parkirališta mjesta, po grubom izračunu trebat će ih barem 70-100. S obzirom da je parcela limitirana tlocrtom zgrade, vjerojatno se tu očekuje pomoć Grada.

*Kako biste komentirali dvije gradske manifestacije; prije svega novu koncepciju Dana piva u čijoj ste organizaciji nekada sudjelovali , ali i novu Advent u Karlovcu?

-Bit ću posve iskren; bio sam jako skeptičan prema novoj koncepciji, ali kada je ona zaživjela, prihvatio sam je sa simpatijama. Moram reći da je ovaj refresh Dana piva pun pogodak, pohvala gradu i Turističkoj zajednici. To vrijedi i za Advent  koji je puno manji od onog razvikanog zagrebačkoj, ali meni je utoliko draži jer je stvorio tako dobru vibru i atmosferu da nemam više ambicije ići na onaj zagrebački.

*Na „privremenom radu“ u Zagrebu ste već 13 godina, planirate li povratak u Karlovac? Ako da, što biste s ovolikim radnim iskustvom voljeli raditi?

-Planiram povratak u Karlovac, prije svega iz razloga što mi se bliži mirovina, a i mogu reći da sam zasićen dnevnim putovanjima tako da će mi dobro doći malo smireniji ritam. O nekakvom mogućem angažmanu na lokalnoj razini ću još dobro razmisliti.

(M. Milovanović)

Slobodno vrijeme rezervirano najprije za unučicu, a onda i za ……

-Slobodnog vremena nažalost imam malo, u posljednje vrijeme najviše se veselim igri sa unučicom koja baki i meni neobično uveseljava i oplemenjuje  slobodno vrijeme. Već  8 godina  intenzivno sviram bas gitaru u okviru rock benda „Golden Waterfall“. Radi se o ekipi od nekoliko eminentnih karlovačkih rock glazbenika, a to su Romano Pletikosić, Hinko Bednar, Slavko Valentić i Mirko Marjanović. To su sve moji prijatelji koji su se nekada svi profesionalno bavili glazbom, pravi rokeri, a sada nam je to svima lijepi hobi kojim uveseljavamo svoje bližnje i prijatelje. Ja sam im beskrajno zahvalan što su mi pružili mogućnost da puno od njih naučim i da im se u konačnici priključim kao drugi bas i producent benda.

Slikanje i karikaturu sam malo zapustio, povremeno iz štosa nacrtam nekoga iz obitelji da im uljepšam rođendansko slavlje.

Za Vas će biti kuriozitet i možda nova-stara informacija da sam koncem 80- tih godina osmislio lik (karikaturu) koja se zvala Karlo i na tjednoj bazi objavljivao karikature u Karlovačkom tjedniku, a za Novu godinu 1986. sam  izradio i naslovnicu koja je kroz niz karikatura oslikavala tadašnji život u gradu Karlovcu.