Osluškujte svoje dijete, čitajte mu i razgovarajte s njim, razgovor je najvažniji

U svijetu u kojem živimo i u kojem se informacije prenose govorom, način izgovora utječe na razumljivost govora, skreće našu pozornost sa samog sadržaja na način govora.

Istraživanja ukazuju i upozoravaju na veliki porast jezično govornih poremećaja. Zamjetan je i povećan broj poremećaja koji su dijelom uvjetovani  promijenjenim sociokulturalnim uvjetima života, odnosno manjkom komunikacije uz utjecaj modernih tehnologija.

Najčešći razlog dolaska na logopedski pregled su poremaćaji izgovora, 30 posto djece predškolske dobi te do 16 posto osnovnoškolaca. Logopedskom terapijom koja obuhvaća niz specijaliziranih metoda, artikulacijski poremećaji uspješno se ispravljaju. Sve češće su prisutna odstupanja na području jezičnog razumijevanja i  govornog izražavanja kao i teškoće čitanja i pisanja. Zamjetan je i porast poremećaja iz domene autističnog spektra.

U Karlovcu sve jezično govorne poremećaje, kako kod djece tako i kod odraslih, uspješno rješavaju stručnjaci, odnosno multidisciplinarni tim Poliklinike SUVAG Karlovac. Karlovac je jedan od tri grada u Hrvatskoj uz Zagreb i Osijek koji imaju polikliniku koja pokriva korisnike ne samo Karlovačke županije nego i susjednih.

Od prošle godine s radom je počela ordinacija Poliklinike SUVAG Karlovac u prostoru Doma zdravlja Slunj, čime je stanovnicima tog dijela županije omogućena bolja dostupnost usluga i znatna ušteda novaca i vremena roditeljima koji više sa svojim djecom ne moraju putovati na terapije u Karlovac.

Primjećuje se da je u zadnjih desetak godina sve veća potreba za stručnjacima koji se bave  jezično govornim poremećajima,  kako kod djece tako i kod odraslih.

Bio je to povod za razgovor sa ravnateljicom Poliklinike SUVAG Karlovac Vesnom Pavlačić,  o radu ustanove, o najčešćim jezično govornim problemima kod djece, kako ih prepoznati i kako liječiti.

-Velika je stvar što jednu ovakvu ustanovu imamo u županiji i što imamo stručnjake koji su sve potrebniji našim sugrađanima u zadovoljavanju i ovakve vrste zdravstvene usluge, kaže. Svakodnevno našu ustanovu posjeti oko 120 korisnika-pacijenata, a najčešće su to djeca predškolskog i školskog uzrasta. Dolaze  i odrasle osobe kojima je zbog posljedica prometnih nesreća, moždanih udara ili neurodegenerativnih bolesti potrebna stručna pomoć našeg tima. Multidisciplinarni tim naše poliklinike čine dva liječnika, otorinolaringolog i neuropedijatar, 12 logopeda, edukacijski rehabilitator, psiholog, kineziterapeut, fizioterapeut -terapeut senzorne integracije  te medicinska sestra.

Najveći broj korisnika SUVAGA su djeca od 3 do 6 godina starosti, pa pitamo, kad bi roditelj trebao posumnjati da s razvijem govora njegovog djeteta nešto nije u redu?

-Kad je dijete predškolske dobi, njegov način govora može biti simpatičan, no roditelji se zavaravaju mišlju da će se takve ''greške'' ispraviti same od sebe djetetovim odrastanjem. U većini slučajeva to se ne događa. Važno je na vrijeme uočiti poremećaj izgovora kod djeteta i djelovati na ublažavanju i otklanjanju. Naglašavam, svi problemi s kojima se djeca suočavaju u savladavanju govora i jezika mogu se riješiti.

-Postoji, kako kaže ravnateljica razlika između tepanja i „maminskog govora“, jer svi mi kad priđemo djetetu imamo potrebu govoriti malo nježnije, što nije loše. Pogotovo što su tada rečenice kratke i dijete vrlo dobro razumije što mi hoćemo, međutim skraćivati, umekšavati i pogrešno govoriti npr. da je kuća- tuća ili riba- jiba, to nema nikakvog smisla, jer dijete tada stvara krive slušne slike, od kojih se stvara budući govor. Iako nas roditelji najčešće zovu upravo zbog nemogućnosti izgovaranja glasa „r“ razloga za brigu nema, uvjerava Pavlačić. Sve do šeste godine dijete ne mora pravilno izgovarati „r“, jer je to ionako zadnji glas koji se pravilo izgovara tek kada se savlada izgovor svih glasova s kvačicama. Zbilja nije nikakav problem izvedba glasa „r“, imamo malo vibracija u usnicama i malo jezikom i to se riješi, no veći je problem ako djeca nemaju razumijevanje jezika, kada kasne u jezičnom razvoju.

-Ako roditelj na bilo što posumnja, prvo bez panike zatražite mišljenje stručnjaka koji će vam najbolje znati reći postoji li razlog za brigu. Roditeljska intuicija je nepogrešiva, on najbolje poznaje svoje dijete i njegovo ponašanje i reakcije. Prvi razlog za zabrinutost je ako dijete ne reagira na zvuk, odnosno ne okreće se prema njegovom izvoru. To je znak da nešto nije u redu. Ne treba  čekati i vjerovati da će se stvar popraviti sama od sebe. Odmah treba potražiti pomoć stručnjaka, dakle obiteljskog liječnika koji će odlučiti treba li dijete uputiti u SUVAG.

Koliko vremenski najčešće traju terapije te jesu li rezultati uvijek povoljni za pacijente?

-Za neke poremećaje možemo reći da traju godinama, ali obzirom da smo mi zdravstvena ustanova, a medicinska rehabilitacija ima svoj početak, tijek i kraj kod kojega se uvijek očekuje poboljšanje, trajanje terapije je individualno. Neki se problemi isprave nakon nekoliko susreta s logopedom, a kod nekih se to poprilično oduži.

-Važno je da roditelj što ranije počne čitati djeci i govoriti pravilnim glasom bez tepanja, kako bi ono razvilo normalne govorne i jezične vještine. Ako tome nije tako, ako su u pitanju još neke dodatne teškoće, najčešće intelektualne prirode mi to dijete upućujemo dalje na druge vidove rehabilitacije.

Primjetno je da imate sve više djece sa komunikacijskim teškoćama. O kakvim je teškoćama riječ?

-To su djeca koja ne razvijaju socijalne vještine. To su djeca kod koje često, od najranije dobi izostaje bliski kontakt s okolinom,  roditeljima, pa i majkom. Razvijaju atipične obrasce komunikacije, nemaju one uobičajene kontakte očima, osmijeh. Sve više slučajeva imamo u kojima se djeca normalno razvijaju do određene dobi, npr. do druge godine života i tu stanu, često odu i u regresiju. I tu onda nastupamo mi. U takvim slučajevima jako važno da roditelj dođe, jer onda takvom problemu pristupamo multidisciplinarno. Idemo sa savjetodavnim pristupom roditelju i radu sa djetetom. Što je uzrok  prestanka govora najčešće ne znamo, ali zato idemo simptomatski rješavati problem da mu što više očuvamo ranije usvojene jezične i komunikacijske vještine.

Jesu li roditelji osvijestili činjenicu da njihovo pravovremeno uočavanje problema i brza reakcija odlaska po stručnu pomoć skraćuju vrijeme i uspjeh terapije?

-Da, u zadnjih par godina primjetan je veći broj dolazaka roditelja sa sve mlađom djecom. Roditelji su osvijestili važnost stručnog pristupa i pomoći, ali s druge strane rezultat je to i jako dobre suradnje naših pedijatara i Poliklinike, koji vrlo rano prepoznaju određene probleme razvoja sluha i govora kod djece i odmah ih upućuju u našu ustanovu na terapije.

Za pregled i terapiju potrebna je uputnica odabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, pedijatra. Kreće li se odmah sa terapijom ili postoje liste čekanja?

-Ako je dijete neurorizično ili s nedovoljno razvijenim govorom ono odmah ide u terapiju, ono je prioritet i kod takvih slučajeva nema čekanja, odgovara Pavlačić. Isto tako, u terapiju se odmah uključuju osobe koje su preboljele karcinom grla, moždani udar i slično. Naravno, nakon naše stručne procjene zavisi hoće li terapija biti savjetodavna, grupna ili individualna. Nažalost kod nas čekaju ona djeca koja imaju najblaži artikulacijski poremećaj govora  jer oni „imaju vremena“. No, ne čekaju oni „besposleno“ do početka terapije. I roditelji i djeca dobiju upute i savjete što i kako raditi, kako vježbati i kako govoriti.

I za kraj, koji biste savjet dali roditeljima da „preveniraju“ dolazak u SUVAG

-Roditelj prije svega mora jako puno, od malena s djetetom Dok je dijete još beba, dok mu mijenja pelene i premotava ga, mora mu pričati. Naravno bit će to nježan i mazni govor u cijelim rečenicama. -Dijete mora čuti intonaciju i ritam našeg jezika, ono uči i upija cijelim tijelom. Kako dijete raste tako će i naši jezični zahtjevi biti veći, konverzacijske izmjene složenije. Moja glavna poruka roditeljima je, budite uporni, osluškujte svoje dijete, čitajte mu i razgovarajte s njim, jer komunikacija je najvažnija.

Zaboravite malo na mobitele, televizije i igrice, kada se okupite kao obitelj družite se i razgovarajte, jer to je pola uspjeha do izgradnje boljih i prisnijih obiteljskih veza te zdravijeg i kvalitetnijeg odrastanja vašeg djeteta, zaključila je ravnateljica Pavlačić.

Foto: arhiva SUVAG i KAZUP