OPG Hajsan: Vlastitim sredstvima podigli nasad borovnice, planiraju ga i proširiti

Poljoprivredu vidimo kao budućnost naše obitelji, naglašava Tomislav Hajsan, nositelj Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Hajsan. Sa suprugom Vesnom prije četiri godine je registrirao OPG, a kao glavne kulture izabrali su bobičasto voće, borovnice i maline. Također uzgajaju i sezonsko povrće, a imaju niz planova za budućnost svog gospodarstva.

U braku su desetak godina, ističe Tomislav i imaju četvero djece, kćer Kristinu te sinove Šimuna, Jeronima i Andriju. Kristina je srednjoškolka, Šimun i Jeronim u osnovnoj školi, a Andriji je tek tri, no svi pomažu roditeljima, ako ne na poljoprivredi, onda pazeći jedni na druge.

Žive u Gornjem Mekušju, gdje je Tomislav naslijedio prabakinu kuću, koja je podignuta na mjestu gdje se nekad nalazila velika seoska zadruga. S OPG-om su krenuli od nule, godina su štedjeli i razmišljali u što bi uložili da bi osigurali budućnost obitelji. Izabrali su poljoprivredu i uglavnom vlastitim sredstvima podigli su prvi nasad borovnica u Mekušanskom polju. Tomislav napominje da su 80 posto bila njihova vlastita sredstva.

Da bi nasad podigli sve su morali uvesti, sadnice i treset za sadnju uvezli su iz Nizozemske, a vreće u kojima se ova kultura uzgaja iz Poljske. Tomislav napominje da je ovaj način uzgoja uvriježen u Nizozemskoj, a prihvaćen je i u zemljama regije.

Sada imaju nasad sa 700 borovnica, a plan je uz potpore Karlovačke županije i države podići broj sadnica na tri do četiri tisuće, odnosno prošiti kapacitete 20 do 30 hektara. Podigli su i manji pokusni nasad malina koji također planiraju proširiti. Što se tiče uzgoja povrća, Tomislav napominje da imaju planove i za taj dio proizvodnje, unaprijediti ga u plasteničku proizvodnju, uzgoj na foliji, a onda držati i više životinja koje bi mogli hraniti viškovima. U razvoju proizvodnje pomogli su im Grad i Županija. Uz pomoć njihovog novca riješili su sustav navodnjavanja, tako da su iskopali dva bunara kojima nasadi dobivaju dovoljne količine vode.

Hajsani su krenuli s pet hektara zemlje, a sad već obrađuju deset, dodatnih pet je u privatnom vlasništvu mještana, koji više se ne bave poljoprivredom.

-Imamo dosta upita i ljudi nam nude da uzmemo njihovu zemlju i da je obrađujemo. I naša je zemlja bila zapuštena i to mi je bio i osnovni motiv da se počnem baviti poljoprivredom. Od malih sam nogu volio raditi i bilo mi je žao da zemlja samo stoji, napominje Tomislav.

S otkupom, kaže, nema problema, već u svibnju se javio Slovenac koji je htio otkupiti sav urod borovnica. Međutim, odlučili su prodati u Karlovcu. Dodaje da su im ostale svega dvije kile za doma. Osim borovnica i malina, Tomislav kao specifičan i zanimljiv proizvod izdvaja bučine rezance.

-Bučine rezance proizvodimo već godinama. To je recept iz Hrvatske Kostajnice, dakle rezanci se rade od obične buče, čime ljudi inače u ovim krajevima hrane svinje. Za rezance buča mora biti zelena, oguli se, očisti i uz pomoć starinskog ribeža za repu izrežemo je na rezance i sušimo 24 sata. Koriste se kao tjestenina. Dosta je dugotrajan taj proces, ali je fenomenalan proizvod, ističe Hajsan.

Vjeruje da poljoprivreda ima zaista budućnost, ali uz uvjet da se na poljoprivredu ne gleda na tradicionalni način. Ova djelatnost danas zahtijeva svakodnevno učenje, tvrdi Tomislav.

-Sve što zaradimo ulažemo u daljnju proizvodnju, takav je dogovor supruge i mene. Oboje smo zaposleni i u fazi smo ulaganja u OPG i planiramo da nam poljoprivreda bude osnovna djelatnost.  Slušamo svaki dan da je u poljoprivredi teško, ali isplati se i evo naša obitelj dosta dobro od nje može živjeti. Pogotovo s ovakvim visokoprofitabilnim kulturama, dodaje Tomislav, a potvrđuje je to i ovogodišnja cijena kilograma malina, koja je viša od 50 kuna.

OPG Hajsan nije registriran kao ekološki, ali vlasnik napominje da sve rade ekološki, povrće okapaju ručno, borovnice ne špricaju nikakvim zaštitnim sredstvima, a zanimljivo je kako su riješili problem voluharice.

-Imali smo dosta velikih problema s voluharicom, koja je počela uzlaziti u vreće i bušiti ih. Više nismo znali što ćemo i moj prijatelj Vedran Sljepčević koji se inače bavi risovima predložio je rješenje koje koriste Izraelci da im voluharice ne buše nasipe. I tako je uz nasad izgrađena kućica u kojoj se naselila sova ušara. Od kad je doselila sova koja se hrani voluharicama, više nemamo problema.

Tomislav i Vesna su optimistični što se tiče budućnosti, uvjereni da je potreban domaći proizvod.

- Vidimo da to građani žele i da cijene domaći proizvod. Prepoznaju i kvalitetu, ali i volju za radom što je važna stvar. Tu dolazi i učenje, jer poljoprivreda je danas takva da se puno mora čitati i istraživati da se uspije, a dokaz je i ovaj naš nasad.

U vrijeme berbe borovnica uključuje se cijela šira obitelj pa i najmlađi članovi, a u budućnosti Hajsani ne isključuju zapošljavanje radnika.