Prvi Karlovački

Oni moraju raditi: Ljekarnici su među prvima “osjetili” pandemiju koronavirusa

28.03.2020

Karlovac

Prije epidemije mjesečno se prodavalo 10 dezinficijensa, a sad je potražnja narasla od nekih 500 do 1.000 mjesečno. Naravno da je na tržištu došlo do umjetne nestašice, kaže ravnateljica Karlovačke ljekarne Snježana Skukan

Među prvima su epidemiju koronavirusa u Hrvatskoj osjetili ljekarnici. Naime, prvo čime su se građani krenuli opskrbiti bile su zaštitne maske, a tjednima prije na vratima mnogih ljekarni bili natpisi: „Nemamo zaštitnih maski“. Krenula je navala na lijekove, ali i sva na sredstva koja mogu usporiti širenje zaraze, prije svega na sredstva za dezinfekciju, alkohol i slično.

Može se reći da su ljekarnici među herojima u borbi s virusom, jer ljekarne i dalje nastavljaju raditi, iako sada sa skraćenim radnim vremenom, kao i većina drugih djelatnosti. No, ponekad se zaboravlja da su i ljekarne dio zdravstvenog sustava, kako kaže ravnateljica Karlovačke ljekarne Snježana Skukan.

Naime, u ovoj županijskoj ustanovi radi od 1998. godine, a ravnateljica je od 2018. godine. Ovakvu situaciju nije niti očekivala niti mogla zamisliti kad je odlučila studirati farmaciju, kako je rekla.

Kad sam upisala studij 1992. godine bio je rat, ali tada sam imala 18 godina i nisam, iskreno moram reći, razmišljala kako se tada radilo u ljekarnama, kaže Skukan, jer ovu tešku situaciju uspoređuje se s Domovinskim ratom.

Snježana Skukan napominje da Karlovačka ljekarna ima ukupno 37 zaposlenih u šest ljekarničkih jedinica, od toga je pet jedinica u Karlovcu, a jedna je u Slunju. Od ukupnog broja zaposlenih imaju 22 farmaceuta, osam tehničara i sedam nezdravstvenih djelatnika. No, muku muče kako doći do novih kadrova.

Imamo problema s nalaženjem kadrova, stalno nam je aktivan oglas za ljekarnu u Slunju, no nitko nam se ne javlja na oglas. Planiramo dati oglas i za Karlovačku ljekarnu, za gradske ljekarne jer od prošlog ljeta imamo četiri dugotrajna bolovanja što je izvanredna situacija za nas bila i prije ove epidemije. Naime, kad fale četiri farmaceuta onda je to veliki problem, ističe ravnateljica Karlovačke ljekarne.

Unatoč kadrovskom deficitu ljekarne raditi moraju i rade, a Skukan se nada da će početni pritisak sad ipak malo jenjati.

Pritisak na ljekarne je počeo prije tri tjedna, ne samo da je rasla potražnja za zaštitnim maskama,  traženi su i analgetici, dakle sredstva protiv bolova, antipiretici, lijekovi za snižavanje temperature, dezinficijensi za ruke… I to je dovelo do poremećaja na tržištu. Ako se neki preparat nije tražio u prošloj sezoni, onda ga u skladu s tim i naručujemo. Primjerice, mjesečno se prije epidemije prodavalo 10 dezinficijensa, a sad je potražnja mjesečno od nekih 500 do 1.000. Naravno da je na tržištu došlo do umjetne nestašice, pojašnjava.

Promjene na bolje već se pomalo osjećaju…

Svaki dan dolazi po malo svih tih sredstava primjerice dezinficijensa, a počele su dolaziti i zaštitne maske. Pojavile su se zaštitne maske koje se šivaju u Karlovcu. Sad smo dobili slične maske, ali nisu iz naše županije i ta jedna maska košta 16 kuna. Može se prati i duže koristiti višekratno i to su dvoslojne maske. Vjerujem ipak da će se tržište stabilizirati, samo treba vremena. Trenutno nema nestašica nekih drugih lijekovima, a mislim da će i potražnja za ovima koje sam prije spomenula u narednom periodu pasti. Ono početno punjenje kućnih ljekarni vjerujem da je prošlo.

Pitali smo i zašto su maske potrebne i tko ih treba nositi.

Maska služi prvenstveno da štiti zdrave od oboljelih. Dakle, trebali bi je nositi oni koji sumnjaju da su oboljeli, a danas je teško detektirati tko je bolestan…

Iz opreza građani su kupovali svašta, a Snježana Skukan pojašnjava što zapravo treba imati svako kućanstvo kad su u pitanju lijekovi.

Jedan analgetik i jedan antipiretik je sasvim dovoljan za kućnu ljekarnu. Teško je predvidjeti sve situacije u kojima se čovjek mogao naći, ali to je ono što u svakom slučaju treba imati doma, ali ne pretjerivati s količinama, jer lijekovi imaju rok trajanja, a oni kojima što izađe rok, ako vam ne treba ponovo slati na spaljivanje, jer se ne smiju bacati. Tako da suvišno gomilanje lijekova doma nije potrebno. Kao što sam rekla različite su situacije u kojima se čovjek može naći tako da su flasteri i alkohol također nešto što bi se još moglo dodati kućnoj ljekarni kao i jedan zavoj, odnosno nešto od sanitetskog materijala.

Ravnateljica Karlovačke ljekarne zato apelira na građane da se pridržavaju propisanih mjera zaštite, pogotovo kad dolaze u ljekarne, jer ovo je u ovoj situaciji jedna od ključnih djelatnosti i svima je cilju da rade. Apelira i na starije sugrađane da ne izlaze i ne dolaze sami po lijekove jer sada vjeruje da to za njih može napraviti ili Crveni križ ili netko od susjeda. (kb)

Foto: Igor Čepurkovski