Oko stotinu stručnjaka i znanstvenika govorit će o značaju urbanih šuma

Uloga urbanog šumarstva u stvaranju održivijih gradova tema je 5. hrvatskog znanstveno-stručnog  skupa o urbanom šumarstvu koji se danas i sutra održava u Karlovcu.

U dva dana skupa u kinu Edison će više od stotinu znanstvenika i stručnjaka, predstavnika tvrtki, institucija i ustanova iz područja urbanoga šumarstva i srodnih djelatnosti, kroz 27 odabranih predavanja raspravljat će o ulozi urbanih šuma i kako doskočiti izazovima kao što su negativne posljedice urbanizacije, klimatske promjene, rastući broj stanovnika u gradovima i zagađenje urbanih prostora.

Urbano šumarstvo, kazao je predsjednik uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić je multidisciplinarno i u njemu sudjeluju brojni stručnjaci, budući da je ono vezano uz svakodnevni život ljudi.

-Osim šumara koji su izvorno ti koji daju obol urbanom šumarstvu uključene su i ostale grane i arhitekti i projektanti kao i sve ostale struke koje su vezane za stvaranje jednog ugodnog okruženja dnevnog življenja građana. Zato će biti puno novih ideja, a globalno gledano vrlo je bitno da u urbanim područjima znanost da svoj obol, da imamo zdrava stabla, zdrave parkove, zdrave šume u samim mjestima življenja, istaknuo je Dujić.

Baš je Karlovac pravi primjer za bogatstvo urbanim zelenilom koje je naslijeđeno, a predsjednik uprave Hrvatskih šuma napominje da nove generacije moraju ono što je naslijeđeno unaprijediti, ali i prilagoditi današnjim načinima življenja. Zbog većeg zagađenja, smatra Dujić, puno je veći izazov danas dati odgovore na sva pitanja koja se tiču urbanog zelenila, nego što je to bilo u vrijeme kad su karlovački parkovi i aleje prvotno zasađeni.

-Struka koja se danas ovdje okuplja vjerujem ima odgovor na većinu tih pitanja, zaključio je Nediljko Dujić.

Karlovac je dobro mjesto i dobar primjer za teme urbanog šumarstva, istaknuo je prije početka skupa gradonačelnik Damir Mandić.

- Uskoro ćemo u Karlovcu posaditi 400 novih stabala. Jednim dijelom će se zamijeniti ona stabla koja su morala biti uklonjena zbog obnove vrelovoda u urbanom dijelu, a jedan dio je poseban projekt koji je Grad Karlovac proveo s Fondom za zaštitu okoliša gdje ćemo na neke nove lokacije i na postojeće posaditi nova stabla. Taj element suradnje sa strukom, u konačnici s fakultetima pa kad govorimo o Karlovcu govorimo i o našoj tvrtci Zelenilo koja o tome zaista vodi brigu, je ono nešto na što smo usmjereni i što ćemo sigurno razvijati u budućnosti.

Županica Martina Furdek Hajdin je istaknula kako je ovakav skup više nego dobrodošao u Karlovcu, jer je posvećen i problemima koji se javljaju ako se ne njeguje kultura urbanog šumarstva.

-Izdvojila bih dva problema s kojima se suočavamo, a to su klizišta i bujične poplave koje često pogađaju naše područje. Klizišta upravo zbog širenja urbaniteta, ali i nekontrolirane sječe i o tome treba voditi računa da svojim djelovanjem ne potaknemo te procese, jer korijen stabala štiti zemljište od klizanja. Bujične poplave, budući da smo okruženi gorama, velike količine oborina slijevaju se na naše područje, a ako nema upornih površina, parkova i zelenih površina tada je i ta bujica puno snažnija. To su opomene i primjeri struke koji nam pokazuju da trebamo poštivati prirodu i klimatske promjene s kojima živimo, a šuma je jedna od garancija za to, naglasila je Furdek Hajdin.

Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu prije 15 godina uveo je i posebni smjer posvećen urbanom šumarstvu, kazao je Josip Margaletić koji obnaša funkciju dekana.

- Studenti toga smjera imaju obrazovanje na samo na našem fakultetu. To je interdisciplinarni smjer u kojem sudjeluju i nastavnici s drugih sastavnica zagrebačkog Sveučilišta, počev od Geološko, rudarsko, naftnog fakulteta, Arhitektonskog fakulteta i slično gdje stječu osnovna znanja o urbanim šumama i zelenilu, ali isto tako i o zaštiti prirode i okoliša, istaknuo je Margaletić dodavši da je Fakultet imao uvijek dobru suradnju s karlovačkom Šumarskom školom, ali i da su uvijek na raspolaganju kad su potrebni stručni savjeti i ekspertize.

Jedan od organizatora i inicijatora skupa je i Hrvatsko šumarsko društvo, čiji se predsjednik, akademik Igor Anić nadovezao na ono što je rekao Margaletić i naglasio da je skup važan jer doprinosi razvoju struke o urbanom šumarstvu koja je novija djelatnost u Hrvatskoj.

-Te nove spoznaje koje ćemo danas čuti sasvim sigurno će pomoći kolegama u praksi na održavanju ovog drveća, na sadnji novih vrsta, na prilagodbi vrsta na klimatske promjene kojima smo svi izloženi. Pokušat ćemo naglasiti potrebu redovitog održavanja drveća u parkovima jer to drveće doživljava svoju fiziološku zrelost, počinje pobolijevati, a ta stabla onda postaju opasna. Najbolje je to pokazalo posljednje nevrijeme recimo u Zagrebu, rekao je.

Osim što je Karlovac grad parkova ili grad u parku, ujedno je i koljevka šumarstva podsjetio je voditelj Uprave šuma podružnice Karlovac Marin Svetić. Kazao je da su generacije šumara oplemenjivale šume koje okružuju grad. No, Karlovac osim brojnih parkova ima i svoju „gradsku“ šumu – Kozjaču, kojom gospodare upravo Hrvatske šume.

-Za Kozjaču kažemo da su to „pluća grada“. Njome se gospodari po principima Zakona o šumama. No, osim tog gospodarskog aspekta osobito je značajna i u rekreativnom pogledu. Mi smo obnovili  šetnicu i poučnu tablu. Svi su Karlovčani vezani uz Kozjaču i ponosni smo da gospodarimo tim dijelom naše zelene oaze pa mogu još samo pozvati građane da prošeću Kozjačom i uživaju u prirodi, poručio je Svetić.

Organizatori skupa su Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Hrvatsko šumarsko društvo - Sekcija za urbano šumarstvo, Grad Karlovac i Karlovačka županija uz suorganizatore: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije - Natura Viva, Kino Edison Karlovac, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Zelenilo d.o.o. Karlovac.

Sudionici skupa u arboretumu Šumarske i drvodjeljske škole posadili su tri nova stabla.