Nastavljen projekt "Srijedom u pravu" karlovačkih pravnica

Ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju često su predmet različitih rasprava u pravnim krugovima i šire, koje prate različite kontroverze te su bili tema drugog predavanja ovog listopada u projektu “Srijedom u pravu” u organizaciji karlovačke podružnice Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji.

Specifičnosti ta dva ugovora na predavanju u Pouci- Pučkom otvorenom učilištu u Karlovcu okupljenima je izložila  Marina Jarnjević, karlovačka pravnica koja je ujedno i koordinatorica udruge za područje Karlovca.

-Ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju su od 1.1. 2006. godine uređeni Zakonom o obveznim odnosima, a riječ je o strogo formalnim ugovorima koji su dvostranoobvezni i naplatni, a ugovorne strane su  davatelj i primatelj uzdržavanja. Tim ugovorima se  davatelj uzdržavanja  obvezuje da će uzdržavati primatelja uzdržavanja do njegove smrti, drugu stranu ili neku treću osobu,  a primatelj uzdržavanja daje davatelju uzdržavanja svu ili dio svoje imovine.  Ono što je presudno za razlikovati ova dva ugovora jest trenutak prijenosa imovine. Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju  je bitno napomenuti da se prijenos dijela ili cijele imovine vrši nakon smrti primatelja uzdržavanja, a kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju je to nakon sklapanja ugovora, dakle prije smrti primatelja uzdržavanja. Ugovor o doživotnom uzdržavanju kao  i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju imaju i činidbu i protučinidbu u svojem sadržaju te  predstavljaju naplatne pravne poslove. Ujedno je važno istaknuti  pravnu poziciju takvih ugovora u odnosu na nasljeđivanje. Jedna od situacija u kojoj se potencijalni nasljednici iza ostavitelja mogu naći  jest ona u kojoj zakonski nasljednici ostanu bez imovine koju bi inače imali pravo naslijediti,  zbog toga što je ostavitelj ranije sklopio takvu vrstu ugovora kako s nekim od članova obitelji, tako i s nekim tko nije član obitelji. Nastavno na to, zakonski nasljednici se u ostavinskom postupku mogu pozvati na nužni nasljedni dio samo ako je ostavitelj oporukom ili npr. darovanjem otuđio toliki dio imovine da nasljednicima ne bi pripao zakonski nasljedni dio. S druge strane pak,  ukoliko je ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju  valjan i obveza uzdržavanja je ispunjena, zakonski nasljednici primatelja uzdržavanja neće moći postati nasljednici imovine koja je predmet ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, istaknula je u predavanju Marina Jarnjević. 

Na predavanju je kroz komunikaciju s pravnicama koje se u praksi susreću s takvom vrstom ugovora utvrđeno da se u svakodnevnom životu vrlo često događa da se zainteresirane stranke nedostatno informiraju ili su pogrešno informirane te stoga dolazi do nezavidnih i vrlo problematičnih situacija  vezanih uz prijenos imovine temeljem ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.