Prvi Karlovački

Mjere ispoštovane, planovi iskrojeni – Gradska knjižnica radi kao švicarski sat

23.05.2020

Karlovac

„Trudimo se biti što efikasniji i zaista se nadamo da su naši korisnici zadovoljni“ kaže ravnateljica Jasmina Milovčić

Situacija uzrokovana pojavom koronavirusa prisilila je sve da donesu promjene u svom poslovanju i načinu rada. Među njima je i karlovačka gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ koja se, usput rečeno, izvrsno snašla. O svemu nam je više ispričala ravnateljica Jasmina Milovčić.

Nakon uputa nacionalnog stožera o smjernicama rada za vrijeme koronavirusa mi smo 27. travnja korisnicima otvorili svoja vrata. Organizirali smo se prema preporukama, kako Stožera tako i nacionalne sveučilišne knjižnice kao naše matične knjižnice u Republici Hrvatskoj. Prvo smo morali pripremiti uvjete za rad djelatnika. To je značilo najprije rad u samo jednoj smjeni, a potom u dvije, ali uz obavezno vrijeme za dezinfekciju i čišćenje između smjena. Sat vremena je ostavljeno kako se djelatnici ne bi susretali.

Otvorili smo zatim samo pult odnosno mogućnost vraćanja i posudbe građe. Na ulaz smo stavili dezinfekcijska sredstva, oznake upozorenja za razmak od dva metra i sve ostalo što je propisano i u drugim ustanovama. Ugradili smo i pleksiglase kojima su djelatnici odvojeni od korisnika. Poseban je ulaz za razduživanje, a poseban za posuđivanje knjiga, dok smo izlaz osigurali na drugu stranu, na naše službeno parkiralište. Potrudili smo se da ispoštujemo sve što smo mogli.

Sad kad sve mjere popuštaju, smiju li korisnici pregledavati knjige? Ako da, na koje se načine izbjegava infekcija i širenje virusa tim putem?

– Prema uputama moglo bi se pustiti korisnike knjižnice da sami uđu među knjige, no preporuka je i da se knjige ne listaju. Logično je da tko god uđe da će knjigu i pregledati, odnosno prelistati. Tako da smo na ulazu u knjižnicu postavili panoe i time ogradili prostor. Na taj način štitimo i korisnike i djelatnike te našu građu od moguće infekcije. Ujedno, sva građa koja dođe u knjižnicu ide najprije u karantenu na 72 sata. Knjige koje imaju plastični omot se lagano dezinficiraju, a one koje nemaju, samo se vraćaju na policu.

Koji su onda odjeli trenutno otvoreni? Što je sve u „pogonu“?

– Otvoren je informativno posudbeni odjel. Stručni i odjel audiovizualne građe još nisu jer također uključuju slobodan pristup i izbor građe. Preporuka je također da djeca ne ulaze u knjižnicu. Iz tih je razloga još uvijek zatvoren dječji odjel, kao i odjel za predškolce. Otvorena je pak Knjižnica za mlade jer se tamo nalazi velika zbirka stripova. Rad na računalima još nije omogućen, ali moguća je posudba i vraćanje stripova koji također budu dovezeni ovdje u karantenu. Krenuli smo i sa Bibliobusom prošli tjedan i sad obilazimo teren. Škole ne rade, ne idemo u vrtiće i poduzeća, ali obilazimo naselja. Ljudi vraćaju i naručuju knjige, a komunikacija je stalna. Komunikacija sa knjižničarima nije samo službena, online putem mreže, nego i osobna, na razini mobitela, poruka. Tako da, na terenu imamo dosta dobar odjek.

Postoje li posebne upute za korisnike, osim da prilikom dolaska poštuju sve mjere zaštite?

– Sve preporuke stoje na našoj mrežnoj stranici. Bilo bi jako zgodno, i ljudi su to većinom prihvatili, da pri dolasku donesu popis knjiga koje žele pročitati. U tom slučaju naš informator, osoba koja je posebno zadužena za pronalaženje i dostavu građe, donese ono što ste tražili. Ako u tom trenutku, određena knjiga nije dostupna, informator će vam preporučiti nešto slično. Uz to, posebna osoba zadužuje građu, što čitav proces za obje strane čini jednostavnijim. Da bismo još više ubrzali stvari, imamo i uslugu „drive-in“. Moram reći da je tim putem u prvih tjedan dana bilo 50 narudžbi odnosno povrata građe. Sad se to ustalilo i dnevno kroz „drive-in“ procirkulira 15-ak knjiga, što znači i jednosmjenski rad na tome.

Mislimo da je to jedna vrlo specifična usluga koja jako dobro funkcionira i dobro je prihvaćena. Korisnici mailom naruče građu ili najave koju vraćaju i bez kontakta ju predaju našim djelatnicima. Dolje smo također stavili pleksiglas zaštitu, a dobili smo i vizire. Dakle, sve je vrlo sigurno i kontinuirano teče te nema čekanja, što je ljudima zaista bitno. Jednom kad su knjige vraćene u „drive in“ dio knjižnice, također idu u kašete i kolicima se prevoze u karantenu u kojoj stoje 72 sata, nakon čega se vraćaju u fond. Molili smo korisnike za razumijevanje, moguće je da neke knjige nisu dostupne, ako su u tom trenutku u karanteni. Ipak je od 17. ožujka do 27. travnja dug period i ljudi su imali knjiga pa dok se to sve skupa vrati. Trudimo se biti što efikasniji i zaista se nadamo da su naši korisnici zadovoljni.

Čime ste još korisnicima izašli u susret? Šuška se da ne naplaćujete zakasninu.

– Tako je, mi smo do 1. lipnja ostavili mogućnost povratka građe bez zakasnine. Jednostavno da im izađemo u susret, da u miru mogu vratiti knjige i da nisu ograničeni. Što se tiče upisa i članarina, otvorili smo mogućnost online produženja članarine, na način da korisnicima mailom dajemo upute. Osim toga, ima dosta interesa i za posudbu e-knjiga, tako da mislim da smo stvarno, onoliko koliko smo mogli, izašli u susret korisnicima.

Što je sa, moguće omiljenim dijelom knjižnice, čitaonicama?

– Čitaonice su još uvijek zatvorene. Mi čekamo uputu Nacionalne sveučilišne knjižnice koja čeka upute Nacionalnog stožera. Možete često u medijima čuti da su novine dozvoljene u frizerskim salonima i kafićima, međutim nama je dana preporuka da se novine maknu iz čitaonica. Bez obzira što se stožer možda slaže s tim da to nije problematično, svi znamo koje su navike naših čitatelja i na koji se način novine čitaju. Stoga ćemo ipak ćemo slijediti preporuke i čitaonice još uvijek nećemo otvarati dok ne dobijemo upute o daljnjim postupanjima. Između ostalog,  nedavno su pristigle upute za kulturna događanja i preporuka je organizacija na otvorenom prostoru. Dozvoljeno je pak i u zatvorenom  prostoru, ali s razmakom između osoba od metar i pol’ do dva.

Doduše, mi smo prostor već pripremili. Označili smo radna mjesta držeći se uputa i imamo cijelu proceduru na koji način će se to organizirati jednom kad se otvori. Korisnici će si mailom moći rezervirati termin korištenja čitaonice kako ne bi bilo guranja, čekanja na red i slično. Isto tako, preporuke govore o načinu korištenja građe, kako vlastite tako i građe sa studijskog odjela, a o svemu tome izvijestit ćemo čim dobijemo uputu Stožera. Do tada nemamo druge nego čekati.

Postoji li plan za, inače uobičajene, programe knjižnice? Ima li naznake kad se u funkciju vraća Ilirska dvorana?

– Sve se čeka. Baš smo nedavno razgovarali sa profesoricom koja inače radi kod nas i razmišljali na koji način organizirati tečaj slovenskog jezika. Hoće li financijer, Ured Vlade Republike Slovenije, omogućiti da to bude online ili ne, još se ne zna. To je jedan od naših prijedloga ukoliko ne dođe do otvaranja čitaonica na drugačiji način. Što se tiče Ilirske dvorane, prema uputi bismo unutra mogli primiti najviše 15 do 20 osoba. Naravno, uz cijelu procedurom dezinfekcije, upute o razmaku i one za predavače. Osim toga tu je tepih koji se u tom slučaju mora redovno dezinficirati, a tu je i uputa za glazbene instrumente. Ukoliko se unose u zatvorenu prostoriju moraju se posebno dezinficirati prije i poslije, što je dosta zahtjevno. Ne znamo kako ćemo ta događanja organizirati, barem zasad.

No, dosta smo aktivni na našim mrežnim stranicama, društvenim mrežama i YouTube kanalu. Imali smo jedan književni susret sa putopiscem, a i „Stihom u srce“ moguće je naći na našem kanalu. Zahvalni smo na suradnji s vrtićem te planinarskom udrugom „Osmica“. Također, naši knjižničari preporučuju građu što je dosta posjećeno i aktualno bez obzira na ostale preporuke. Kolege su se zaista potrudile maksimalno.

Za kraj, što kažu brojke? Jeste li zadovoljni rezultatima koje ste ostvarili u ovo svojevrsno krizno vrijeme?

– Od 27. travnja posuđeno je i vraćeno 1400 primjeraka od 380 članova. Što se tiče e-knjige, od 1. ožujka do 11. svibnja, čak 164 člana pristupila su servisu, ukupno 860 puta. Najviše ju koriste zaposleni 56-57%, slijede studenti sa 12-13% i naši umirovljenici sa 11%. Zaista zanimljiv podatak koji pokazuje da imamo aktivne umirovljenike koji su se prilagodili vremenu i našim uslugama. To je obećavajuće i mislim da možemo biti zadovoljni. (ls)