Milan Kruhek – hrvatski velikan i duša od čovjeka

Povod za evociranje ovog velikog znanstvenog imena i prezimena i svega onoga što je njegova enormna ostavština bio je znanstveni kolokvij s međunarodnim sudjelovanjem u organizaciji Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“  Karlovac  i Ogranka Matice hrvatske Karlovac, u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu, koji je održan prošlog tjedna, točnije 26. rujna 2023. godine u čast dr. sc. Milana Kruheka (rođen u Zamlači, 28. prosinca 1940. – umro u Karlovcu, 2. srpnja 2022.), istaknutog hrvatskog i karlovačkog domoljuba, humaniste i znanstvenika.

Kolokvij na kojem je sudjelovalo sedamnaest izlagača, o čovjeku dobrog srca  i velike duše, pozdravnim govorom i biranim riječima govorila je  pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti  grada Karlovca gđa. Draženka Sila Ljubenko koja je tom prigodom naglasila kako je dr. Kruhek bio osoba koju je bilo časno poznavati, s kojom je bilo užitak raditi i surađivati te koja će kao vrijedan i marljiv čovjek i znanstvenik ostati u sjećanju brojnih Karlovčana.

Nakon gđe Sila Ljubenko, nazočnim sudionicima znanstvenog  kolokvija, obratila se karlovačka županica Martina Furdek Hajdin koja je iskazala veliku zahvalnost dr. Milanu Kruheku za sve što je učinio u promicanju Karlovačke županije, za njegov plodan znanstveni rad te naglasila kako se radilo o samozatajnom, skromnom i dobrom čovjeku koji će i nadalje živjeti kroz svoja djela, i koji je svojim znanstvenim radom snažno utjecao na brojne, ne samo  znanstvenike već i druge radnike u kulturi i intelektualce uopće te će kao takav ostati trajnim  uzorom i primjerom mnogima.

Zatim su o dr. Kruheku i njegovom životnom putu te izuzetno plodnom stručnom i znanstvenom istraživačkom radu govorili njegovi bliski prijatelji i suradnici. Nizala su se zanimljiva izlaganja, često popraćena pljeskom, prezentirali brojni znanstveni, stručni i popularni Kruhekovi radovi.

Radni dio kolokvija otvorio je karlovački publicist Marinko Marinović koji je govorio o dr. sc. Milanu Kruheku kao čovjeku domoljubu, humanistu i znanstveniku. Uz navođenje osnovnih biografskih i znanstvenih podataka Marinović je istaknuo Kruhekov nemjerljiv doprinos karlovačkoj povjesnici i hrvatskoj povijesnoj znanosti. Tom prigodom  naglasio je kako će dr. Kruhek ostati u sjećanju Karlovčana  kao vrhunski hrvatski intelektualac, čovjek ogromne energije, koji je mnogima dao poticaj za samostalan znanstveni i drugi istraživački rad. Bio je Hrvat, dobar k'o kruh, neizmjerno je volio Karlovac i Hrvatsku, za svakog je znao naći riječ razumijevanja i podrške, bio je cijenjen, uvažavan i voljen te će kao takav ostati u sjećanju brojnih  kolega, prijatelja i suradnika.

Potom je, umjesto opravdano odsutnog sa skupa dr. sc. Hrvoja Petrića o dr. Kruheku kao istaknutom istraživaču hrvatske povijesti 16. i 17. stoljeća, rad prezentirao dr. sc. Petar Feletar. U Petrićevom radu analiziran je Kruhekov znanstveni i stručni pristup povijesti Hrvatske vojne krajine, povjesti  hrvatskih plemićkih obitelji, s naglaskom na Zrinske i Frankopane, te prezentirani ogledi o  granicama Hrvatskog kraljevstva 17. stoljeća. Sve te radove dr. Petrić je ocijenio kao jedinstvene, dragocjene i neponovljive u suvremenoj  hrvatskoj povijesnoj znanosti.

Sjajna Kruhekova suradnja s drugim znanstvenicima - potvrdio je to svaki govornik na kolokviju

Nakon dr. Feletara  nazočnima se obratio dr. sc. Željko Holjevac prezentirajući svoj rad „Lika  na braniku Hrvatskog kraljevstva (1527.-1578.)“. U zanimljivom predavanju ovaj istraživač hrvatske vojne povijesti upoznao nas je  s radom dr. Kruheka  glede sudbonosnih odluka hrvatskog plemstva i značaja Cetingradskog sabora iz 1527. godine. Dr. Holjevac je govorio o teškim za Hrvatsku godinama početka i sredine 16. stoljeća kad se na udaru osmanlijske agresije našla Lika, te o značaju Ivana Lenkovića koji je organizirao hrvatsku obranu, kao i značaju, u to doba za obranu Hrvatske, gradova Senja, Brinja, Otočca te mnogih drugih, ali i o sudbonosnoj odluci podizanja Karlovca kao poglavitog grada obrane ne samo hrvatskih već i austrijskih zemalja.

Nakon dr. Holjevca riječ je imao dr. sc. Alexander Buczynski koji je govorio o svom i Kruhekovom radu u Austrijskom državnom arhivu. Tom prigodom istaknuo je ulogu dr. Kruheka koji mu je pri radu svojim praktičnim savjetima i uputama bio od neprocjenjive  koristi. Sve nazočne na skupu dr. Buczynski je detaljno upoznao s fondom „Alte Feldakten“ , jednim od središnjih fondova Ratnog arhiva Austrijskog državnog arhiva. Osobito je zanimljiv bio njegov dio predavanja koji se odnosio na  kutije br.233 – 236 u kojima se nalaze spisi Karlovačkog generalata. Tom prigodom bilo je riječi kako je taj fond nastao, koja je njegova struktura i kako se može  upotrijebiti u rekonstruiranju vojnokrajiške hrvatske prošlosti. Za sve arhiviste i ne samo za njih bila predavanje je bilo poslastica.

O Kruhekovom doprinosu hrvatskoj i karlovačkoj muzeologiji govorila je mr. sc. Hrvojka Božić. Tom prigodom istaknula je poveći broj predavanja iz područja muzeologije koje je održao dr. Kruhek kao djelatnik Hrvatskog povijesnog muzeja. Božić je prisutne upoznala s brojnim muzejskim izložbama koje je inicirao, organizirao ili pak samostalno postavio dr. Kruhek. Podsjetila je i na Kruhekove brojne istraživačke aktivnosti na terenu, primjerice oko istraživanja Pavlinskog samostana na Petrovoj gori, Garić grada te drugih starih gradova oko Une, Save i Kupe. Osobito vrijedan i cijenjen Kruhekov rad  navela je oko istraživanja starih hrvatskih gradova Like, Gacke i Krbave te u vođenju numizmatičke zbirke i zbirke kamenih spomenika u Hrvatskom povjesnom muzeju u Zagrebu. Dr. Kruhek je bio jedan od poticatelja izgradnje Muzeja domovinskog rata Karlovac- Turanj, te neumorni  savjetnik i promicatelj stručnog  muzeološkog rada, istaknula je u svom izlaganju Hrvojka Božić.

Dr. sci. Marija Karbić, djelatnica Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba i dugogodišnja  suradnica dr. Kruheka, u predavanju posvećenom dr. Kruheku, upoznala nas je s ulogom žena - hrvatskih plemkinja u hrvatskoj povijesti. Tom prigodom je istaknula kako su hrvatske plemkinje imale vrlo značajnu ulogu kako u obiteljskom tako i u javnom, to jest društvenom životu svoga vremena. U svom izlaganju analizirala je uloge Uršule, supruge Ivana Morovićkog, Barbatre Frankopan , supruge Vuka Brankovića i Franje Berislavića Grabarskog te Jelene supruge  Nikole Gorjanskog. Za istaći je kako je i dr. Kruhek znao svojim znanstvenim radom često obuhvaćati i hrvatske velikašice koje su aktivno sudjelovale u gospodarskom, kulturnom, vjerskom i političkom životu Hrvatske. Osobito su zapaženi njegovi radovi glede mjesta i uloge Katarine Zrinski i njene kćerke Jelene, za koje se mirne duše može reći da su najveće hrvatske heroine.

Nakon predavanja dr. Karbić uslijedilo je predavanje dr. sc. Hrvoja Kekeza. Svoje predavanje u čast dr. Kruheka Kekez je posvetio određivanju lokacije utvrde Novi na Uni i znanstvenoj problematici vezanoj za istu. Tom prigodom je istaknuo i Kruhekov doprinos znanstvenoj valorizaciji i razrješenju točne lokacije utvrde te o ulozi Nikole III Zrinskog u podizanju utvrde. U svom izlaganju dr. Kekez je iznio vlastita znanstvena saznanja glede okolnosti podizanja utvrde, njenoj poziciji i fortifikacijskim osobinama.

Kruheh je bio znameniti istraživač karlovačke povjesnice koji nas je zadužio svojim predanim radom

Dr. sc. Zorislav Horvat, dipl. ing. arhitekture, u svom izlaganju je predstavio svoje dojmove i rad na s dr. Kruhekom zajedničkom istraživanju povijesnog trena. Ovom prigodom prezentirao je brojne crteže, slike, zemljovide, planove i nacrte starih hrvatskih obrambenih gradova i utvrda uz Koranu i Kupu. Osobito je Horvatov dojmljiv bio prikaz starog Velemerića, nedaleko Karlovca, od kojeg nije ostao „kamen na kamenu“. Dr. Horvat se založio za  nastavak Kruhekovih istraživanja, sve kako bi se  spoznala i daljnje prezentirala jedinstvena slika starih hrvatskih obrambenih sustava.

Nakon dr. Horvata o  dr. Milanu Kruheku govorio je  dr. sc. Robert Hajszan Panonski iz Gradišća u Austriji. Doktor Hajszan Panonskinas je u svom emotivnom govoru upoznao nas s dugogodišnjom  suradnjom sa dr. Kruhekom. Tom prigodom predstavio je dr. Kruheka kao glavnog istraživača  naseljavanja Hrvata u mjesta Stinjak i Pinkovac u Austriji. Nedvojbeno je utvrđeno, zahvaljujući strpljivom i predanom radu dr. Kruheka kako  žitelji spomenutih mjesta u Gradišću vuku svoje podrijetlo iz Pokuplja, to jest  iz grada Steničnjaka, najvećeg i najbogatijeg srednjovjekovnog grada kontinentalne Hrvatske, dao je na znanje  prisutnima dr. Hajzan Panonski.  Zatim je govorio o Kruhekovom doprinosu i radu pri postavljanju izložbe „Seljačtvo i crikva kod južnogradišćanskih Hrvatov“, koja je održana 1990. u Pinkovcu.

Prof. dr. sc. Geza Palffi, djelatnik Instituta za povijest Istraživačkog centra za humanističke znanosti iz Budimpešte,  u Mađarskoj, u svom izlaganju posvetio je dr. Kruheku tri tematska područja. U prvom tematskom području govorio je o svom putu iz Budimpešte do Milana Kruheka, odnosno kako je dr. Kruhek utjecao na njegov znanstveno-istraživački rad. U drugom dijelu dao je odgovor na upit što to Milana Kruheka povezuje s Milanom u Italiji. To su Kruhekovi vojnokartografski radovi. U trećoj temi upoznao nas je  s “unucima  po struci“  dr. Milana Kruheka u Mađarskoj,  a to je danas nekoliko mladih znanstvenika i istraživača čiji je znanstveni put trasiran Kruhekovim stopama.

Arhivist Antonio Bosio iz Karlovca govorio je o ostavštini dr. Kruheka u Državnom arhivu u Karlovcu. Radi se naime o ogromnoj građi koju je Kruhek cijelog života poput hrčka skupljao i posthumno poklonio Državnom arhivu u Karlovcu. Građa se sastoji od Kruhekovih objavljenih i neobjavljenih znanstvenih radova iz područja povijesti, knjiga, brošura, preslika izvora za povijest iz raznih arhiva, knjižnica, muzeja,  recenzije, osvrti, članci, priručnici i druga pomagala u znanstveno-istraživačkom radu. U ostavštini se nalaze brojni materijali o radu Družbe Braće hrvatskog zmaja čiji je dr. Kruhek bio vrlo aktivni član i utemeljitelji i pročelnik Zmajskog stola u Karlovcu, te građa o obitelji Zrinskih i Frankopana  kao i  bogata povijesna građa koja se bavi područjem središnje Hrvatske, od Žumberka  preko Krbave do Senja i Bakra, u kojoj se pokušava dati odgovor je li lokalpatriotizam ključ razumijevanja cjelokupne  hrvatske povijesti. U ostavštini se nalazi i dio posvećen altruizmu kao sastavnom dijelu životne filozofije.

Dr. Petar Feletar u svom izlaganju govorio je o doprinosu dr. Kruheka, Zmaja Dubovačkog II, istraživanju karlovačkih povijesnih puteva i cesta, osobito: Jozefine, Karoline i Lujzijane. Pored toga, dr. Feletar govorio je o znanstveno- prijateljskim vezama dr. Kruheka sa obitelji Feletar. Iz izlaganja smo tako mogli razabrati i saznati ogromnu Kruhekovu energiju, nesebičnost i dobrotu koju je nesebično dijelio sa prijateljima.

Umirovljeni brigadir Hrvatske vojske Dubravko Halovanić u svom govoru opisao je brojne doživljaje prigodom obilaska starih gradova karlovačkog generalat s dr. Kruhekom. Zanimljiva su i dojmljiva zajednička terenska istraživanja Modruša, Petrove gore i karlovačkog šireg okružja, na kojima prijete brojne opasnosti od urušavanja zidina utvrda do otrovnica i drugih nepogoda. U svom izlaganju Halovanić je ukazao i na Kruhekovu stručnu pomoć pri izradi i objavi svoje knjižice o župi Švarča.

Za svoj doprinos Kruhek zaslužuje da jedna karlovačka ulica nosi njegovo ime - složili su se sudionici susreta

Prim. dr. Mirica Rapić se u svom izlaganju osvrnula na više kulturnih projekata od kapitalnog značaja za grad Karlovac i Karlovačku županiju, a koje je vodio ili pak inicirao dr. Kruhek. Tako je nazočnima prezentirala Kruhekove aktivnosti oko znanstvenog skupa posvećenog  Karlovčaninu biskupu Maksimilijanu Vrhovcu Rakitovečkom, oko skupa posvećenog 600-toj godini osnutka pavlinskog samostana u Kamenskom i sedam stoljeća povijesti, materijalne i duhovne kulture pavlinskih samostana u Karlovačko-ozaljskom kraju. Prezentirala je i o znanstveno međunarodnom kolokviju u organizaciji dr. Kruheka, o obitelji Petra i Katarine Zrinski, znanstvenom skupu '' Rudolf Strohal i  njegovo doba“ ,  proslavi  130. godišnjice  rođenja dobrotvora Đuke Bencetića, Zmaja Jagodnjačkog, organizaciji Okruglog stola oko obilježavanja 250. obljetnice  gimnazijskog obrazovanja u Karlovcu. U organizaciji i održavanju  svih tih i drugih projekata dr. Milan Kruhek je dao nemjerljiv doprinos kroz aktivno sudjelovanje, brojne raščlambe, zapažanja, vrijedne prosudbe i kritičke sugestije, istaknula je prim. dr. Rapić.

Zvonko Trdić iz Ogulina govorio je pak o Kruhekovom doprinosu povijesno-znanstvenog istraživanja ogulinskog kraja. Tom prigodom istaknuo je Kruhekovu dugogodišnju sustavnu i vrlo plodnu suradnju s lokalnom zajednicom u Ogulinu te Ogrankom Matice hrvatske u Ogulinu  i Katedrom Čakavskog sabora Modruše. Trdić je naglasio da se dr. Kruhek znao uhvatiti u koštac sa svim izazovima istraživačkog rada, kako starije tako i novije hrvatske povijesti, za razliku od brojnih  drugih hrvatskih istraživača koji ili izbjegavaju  istraživanja ili se bave efemernim stvarima.

Znanstveni kolokvij o dr. sc. Milanu Kruheku završio je svojim izlaganjem mr. sc. Zvonimir Gerber, dugogodišnji bliski prijatelj dr. Kruheka. Gerber je u svom izlaganju dao prikaz komemorativnog spomen-hodočašća koje se organizira svake godine u Bečki Novigrad, a idejni začetnici te aktivnosti  su bili dr. Kruhek i vlč. Jerko Matoš. Tako smo iz Gerberova izlaganja saznali  da je dr. Kruhek inicijator ideje da se u osnovnim školama Karlovačke županije održavaju zasebna predavanja o značaju Zrinskih i Frankopana za hrvatsku povijest te da učenici nakon predavanja sastavljaju esej na temu njihove mučeničke smrti, a najbolji sastavljači eseja su nagrađeni besplatnim putovanjem na povijesna mjesta o kojima su slušali i pisali.

Poslije  održanih predavanja o znanstvenom, domoljubnom i humanom djelu dr. sc. Milana Kruheka uslijedilo je druženje svih sudionika znanstvenog kolokvija u Domu Hrvatske vojske „Petar Zrinski“ u Karlovcu. Pri druženju otvorene su nove teme i predložene nove aktivnosti vezane uz djelo i rad svima dragog dr. Kruheka. Jedna od aktivnosti bila bi i obilazak povijesnih utvrda i gradova o kojima je  dr. Kruhek pisao i kojima je posvetio svoj znanstveno-istraživački rad. Budući da je dr. Kruhek svojim radom zadužio grad Karlovac i njegovu povjesnicu te se uz Radoslava Lopašića i Rudolfa Strohala svrstao u karlovačke najpoznatije i najznačajnije istraživač, grad Karlovac bi po mišljenju sudionika znanstvenog kolokvija trebao i morao jednu svoju ulicu nazvati Kruhekovim imenom te se na taj način odužiti ovom vrlo vrijednom, marljivom i nadasve, danas već možemo reći, znamenitom istraživaču karlovačke povjesnice. Doista, to je minimum koji dr. Kruhek zaslužuje, bio je jednoglasni zaključak, s odlično organiziranog znanstvenog skupa i vrlo uspješnog druženja, u čast dr. sc. Milana Kruheka.