Dubravka Prpić iz karlovačke ordinacije LogopediKA govori o mucanju
LogopediKA vam otvara vrata povodom Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju
VIŠE IZ RUBRIKE
LogopediKA vam otvara vrata povodom Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju
Svake godine, 22.listopada obilježava se Međunarodni dan svjesnosti o mucanju. Manifestaciji se pridružuje i karlovačka LogopediKA. Tim povodom razgovarali smo s mr.Dubravkom Prpić, specijalisticom za poremećaje tečnosti (mucanje i brzopletost).
Prije dvadeset godina pokrenut je Međunarodni dan svjesnosti o mucanju (ISAD). Inicirao ga je Amerikanac Michael Sugarman te potom ubrzo prihvatilo Međunarodno udruženje osoba koje mucaju (International Stuttering Association - ISA).
2009. godine Hrvatski sabor proglasio je 22. listopada Danom svjesnosti o mucanju u Hrvatskoj.
Moto ovogodišnjeg ISAD-a je "Kaži što misliš", a trajno nastojanje promijeniti javno mišljenje i eliminirati socijalnu diskriminaciju osoba koje mucaju te stvoriti mogućnost za bolje povezivanje istraživača, osoba koje mucaju, terapeuta i roditelja djece koja mucaju.
Mr. Dubravka Prpić iz karlovačke ordinacije LogopediKA više od šesnaest godina radi u struci, a specijalizirala se za poremećaje tečnosti (mucanje i brzopletost). Odgovorila nam je na najčešća pitanja o mucanju.
ŠTO JE MUCANJE? KOJI SU SIMPTOMI?
Mucanje je poremećaj ritma i tempa govora koji se može manifestirati kao ponavljanje glasova, slogova ili jednosložnih riječi, produžavanje glasova ili u vidu napetih zastoja (blokada). Može biti praćeno napetošću lica, poremećajem govornog disanja te pojavom tikova i popratnih pokreta.
Jedna od teškoća u opisu mucanja je da ono jako varira od osobe do osobe, po tipu i jakosti. Bez obzira koji tip mucanja je prisutan, govorni tijek je isprekidan i vrlo često djeluje frustrirajuće, kako na govornika, tako i na slušatelja.
U KOJOJ DOBI SE MUCANJE JAVLJA?
Mucanje se može javiti bilo kad tijekom djetinjstva, ali obično počinje između druge i pete godine, što koincidira s periodom nagle govorno-jezične ekspanzije. Rijetko se može pojaviti i u odrasloj dobi, ali tada se najčešće radi o posljedici neurološke ili psiho traume.
MOŽE LI MUCANJE PROĆI SAMO OD SEBE?
I da i ne. Istina je da mnoga djeca prolaze kroz period netečnosti koji može trajati nekoliko tjedana ili pak mjeseci, a zatim postati tečni. Oporavak je vjerojatniji unutar 12 mjeseci od prve pojave simptoma. Ipak, 25% djece neće prevladati fiziološke netečnosti i nastavit će mucati, zbog čega je važno pravovremeno potražiti pomoć.
TKO JE U RIZIKU OD RAZVOJA MUCANJA?
U riziku od mucanja su sva djeca tijekom razvoja govora, a naročito ona koja imaju povijest mucanja u obitelji, kod kojih se mucanje javilo nakon 3,5 godine, muška djeca, djeca s drugim razvojnim teškoćama i ona kod kojih netečnosti traju 6-12 mjeseci i dulje.
ŠTO JE SA DJECOM KOJA DOĐU PREKASNO NA TERAPIJU?
Pozitivni rezultati su mogući u svim fazama razvoja mucanja i za sve dobne skupine. Bez sumnje, što je pomoć ranije pružena, veća je vjerojatnost da će dijete ili prevladati problem ili se uspješno naučiti nositi s njim. Za stariju djecu i odrasle, za koje je vjerojatnije da će nastaviti mucati, cilj u terapiji će biti pomaganje osobi da razvije strategije za poboljšanje tečnosti, smanjivanje anksioznosti vezane za mucanje i na taj način smanjivanje negativnih reperkusija koje mucanje može imati na život osobe.
NASLJEĐUJE LI SE MUCANJE?
Postoje jaki dokazi u prilog činjenici da se mucanje češće javlja u obiteljima gdje postoji pozitivna heteroanamneza na mucanje koja sugerira genetsku bazu mucanja. Ukoliko osim pozitivne obiteljske anamneze ne postoje drugi faktori dijete najčešće neće mucati. Osim konstitucijskih, potrebni su određeni okolinski i razvojni faktori da bi se mucanje izrazilo.
KAKO PEDIJATRI MOGU POMOĆI U OTKRIVANJU MUCANJA?
Pedijatar je najčešće prva osoba kojoj se roditelji obraćaju za pomoć. Znati razlikovati fiziološko od potencijalno kroničnog mucanja omogućuje pedijatru da savjetuje roditelje i kada je to potrebno uputi ih logopedu. Rana intervencija – koja može ići od savjetovanja roditelja, preko indirektnog do direktnog tretmana – može biti glavni faktor u prevenciji cjeloživotnog problema. Rezultati različitih terapijskih programa ukazuju na značajan oporavak ukoliko je tretman započet u predškolskom periodu.
KAKO RODITELJI MOGU POMOĆI?
Roditelji su ključne figure u djetetovoj okolini i imaju važnu ulogu u poticanju djetetovih govornih i jezičnih vještina naročito u ranim godinama. Oni su prvi koji će primjetiti da nešto nije u redu i često izvještavaju o svom osjećaju bespomoćnosti, rastresenosti i zbunjenosti kad primjete da im dijete muca – naročito ukoliko još netko u obitelji ima isti problem. Roditelji obično žele pomoć za svoje dijete što je prije moguće kao i savjete što da čine kod kuće.
Važno je da logoped i roditelji surađuju od samog početka. Bolje razumijevanje problema, zajedničko donošenje odluka i aktivna uloga u pomaganju djetetu je najbolji temelj uspješnog ishoda.
DANOM SVJESNOSTI O MUCANJU NASTOJI SE PROMIJENITI JAVNO MIŠLJENJE I ELIMINIRATI SOCIJALNU DISKRIMINACIJU OSOBA KOJE MUCAJU.
Osim osobnog osjećaja srama ili tjeskobe, diskriminacija je značajan problem za osobe koje mucaju.Većina osoba koje mucaju u određenoj mjeri tijekom školovanja doživljavaju ili su doživjeli zlostavljanje, uznemiravanja ili ismijavanje vršnjaka i nastavnika koji nisu razumjeli njihovo stanje. Osobito teško za osobe koje mucaju može biti stvaranje prijateljstva ili romantičnih odnosa jer osobe koje mucaju mogu izbjegavati socijalno izlaganje, ali i zbog činjenica da ne-mucajuća populacija smatra mucanje neprivlačnim. Igrani filmovi i televizijske emisije često su koristili likove koji mucaju prikazujući ih s manjkavim karakterom, stvarajući nesretne stereotipe koje utječu na percepciju javnosti o mucanju.
I MNOGE POZNATE OSOBE IPAK SU POBIJEDILE MUCANJE.
Da, i one su najčešće i najveći ambasadori svjesnosti o mucanju. Spomenimo neke: Gibonni, Slaven Bilić, Špiro Guberina, Darko Rundek kod nas. Ili pak u svijetu Bruce Willis, Emily Blunt, James Stewart ili pak „Mr. Bean“ Rowan Atkinson.
LogopediKA vam otvara vrata u ponedjeljak, 22.10 od 14 do 16 sati uz besplatno savjetovanje.
Ne zaboravite 22. listopada nositi tirkiznu odjeću ili vrpcu radi podizanja svjesnosti o mucanju i problemima koje mucanje svakodnevno nosi osobama koje mucaju.
„Kaži što misliš“ na Međunarodni dan svjesnosti o mucanju.