Aktivnosti i planovi za ovu godinu gradskog Odjela za imovinsko pravne odnose i upravljanje imovinom

Plan aktivnosti koje prethode većim infrastrukturnim zahvatima u gradu, Strategija upravljanja imovinom te registar imovine bile su teme konferencije za medije gradske pročelnice za imovinsko pravne odnose i upravljanje imovinom Tatjane Gojak. Bez početnog koraka kojeg odrađuje ovaj odjel mnogi projekti ne bi bili uspješno završeni budući da je prethodno uvijek potrebno riješiti imovinsko pravne odnose koji su u većini slučajeva dosta komplicirani i dugotrajni.

-Što se tiče plana aktivnosti za 2022. godinu, od rješavanja imovinsko pravnih odnosa za objekte komunalne infrastrukture započeli smo s rješavanjem imovinsko pravnih odnosa na projektu sanacija kanala Sajavac i za autobusna ugibališta na Maloj Švarči. Ono što nas očekuje još do kraja godine, nakon ishođenja lokacijskih dozvola je rješavanje imovinsko pravnih odnosa za tri klizišta – Furači, Suci i Manjerovići, zatim za oborinsku odvodnju Ljubljanske ulice te za groblje Jamadol jer će se ići s proširenjem. Uz ovo rješavat će se imovinsko pravni odnosi za dvije prometnice koje su od značaja za grad; to je obilaznica Zvijezde i prometnica u Poslovnoj zoni Selce, kazala je na početku Gojak.

Vezano pak uz započete poslove, kao opunomoćenici Hrvatskih cesta, Odjel radi na rješavanju imovinsko pravnih odnosa na DC – 545, odnosno Ulici Luščić. U narednih mjesec dana očekuje se donošenje prvostupanjskih rješenja u tim postupcima što će investitoru omogućiti pokretanje postupka javne nabave. Ukoliko se, pak, vlasnici budu žalili na rješenja, Grad ima pravni alat da pokrene postupke stupanja u posjed i prije pravomoćnosti rješenja. U suradnji s Hrvatskim vodama ,Odjel nastavlja rješavati imovinsko pravne odnose na Mjeri 2, gdje je 50-tak zaostalih parcela.

Sljedeći tjedan bit će objavljen javni natječaj za prodaju još jedne preostale parcele u Poslovnoj zoni Gornje Mekušje.

Nakon što je prošle godine donesena Strategija upravljanja imovinom, u ožujku će Odjel na Gradskom vijeću predstaviti ono što su odradili 2021. godine. Sada se priprema Plan za 2022. godinu koji bi do kraja mjeseca trebao biti na javnom savjetovanju. Planiraju se staviti izmjene i dopune Odluke o upravljanju poslovnim prostorima koja bi također u veljači trebala biti na javnom savjetovanju.

Govoreći o stanovima Gojak je rekla:

-Lista za najam gradskih stanova vrijedi do kraja ove godine te ćemo sredinom godine objaviti i novi natječaj za najam. S obzirom da se radi o opsežnom poslu, potrebno je dosta vremena za obradu svih podataka.

U tijeku je i postupak reambulacije za Katastarsku općinu Mala Švarča, a završetak tog posla očekuje se također ove godine. U tom postupku je bilo obuhvaćeno oko 2 tisuće katastarskih čestica, a trenutno je u izlaganju treća grupa. Izlaganje podataka na javni uvid obavlja se kod Općinskog suda u Karlovcu.

-Kroz ove postupke građanima i poslovnim subjektima omogućava se besplatno rješavanje imovinsko pravnih odnosa na njihovim nekretninama i to kroz upise objekta te provođenje i rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Ovim putem pozivam i one koji do sada još nisu dostavili svu potrebnu dokumentaciju da ju dostave Komisiji pri Općinskom sudu u Karlovcu. Gospodarski učinci provođenja ove katastarske izmjere su dosta značajni iz više razloga zato što se u toj katastarskoj općini nalazi i Poslovna zona Mala Švarča, kaže Gojak.

Grad Karlovac je ovaj postupak sufinancirao sa 1,3 milijuna kuna odnosno u 70 postotnom iznosu.

Govoreći o registru gradske imovine, Gojak je navela da on sadrži oko 2,5 tisuće nekretnina te da je njena procijenjena vrijednost više od milijardu kuna. Registar je strukturiran u 14 portfelja odnosno zasebnih grupa jedinica i imovine.

Snježana Knežević, savjetnica za upravljanje gradskom imovinom prezentirala je na nekoliko primjera koji su to podaci i kako je sve strukturirano.

-Registar imovine je jedno „živo tkivo“, nikada nije isti. On se iz dana u dan mijenja budući da su promjene na dnevnoj bazi, promjene prodaje i kupnje, promjene korisnika, promjene pričuve itd. Tako stanje na današnji dan nije bilo isto kao prije tjedna dana, niti će biti za tjedan dana, pojasnila je Knežević.

Primjerice od 353 gradska stana, u registru su podaci o kvadraturi stana, zoni, katu, vrsti grijanja i ugovor na koji je sklopljen.

Govoreći o tome kada će registar postati javan, pročelnica Gojak je kazala:

-Ovog trenutka nema zakonske osnove da se on mora objaviti, s obzirom da sadrži veliki broj osobnih i zaštićenih  podataka, adresa korisnika nekretnina, ugovore itd.  Zakon o središnjem registru državne imovine koji je donesen 2018. godine najavio je da će središnje tijelo državne uprave, nadležno za razvoj digitalnog društva propisati način objavljivanja registra državne imovine. On će obuhvaćati i imovinu jedinca lokalne samouprave, te ćemo biti obvezni u taj registar unijeti svoju imovinu. Međutim, čekamo donošenje pravilnika o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja središnjim registrom. Kada se taj pravilnik donese, što bi trebala napraviti Vlada RH, podatke koje imamo prilagodit ćemo tom informatičkom programu.

To će zasigurno biti duži proces, a donošenjem pravilnika podaci će biti unijeti u njega i  javno objavljeni.