Završna konferencija

Kraj trogodišnjeg programa "Mijenjam sebe - mijenjam društvo"

VIŠE IZ RUBRIKE

Ženska grupa Korak Karlovac

Psihosocijalna savjetovanja počinitelja nasilja u obitelji, pružanje podrške i praćenje žena i djece po izlasku iz Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji te umrežavanje, odnosno unapređenje međuresorne suradnje.

„Mijenjam sebe – mijenjam društvo“ financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u iznosu od 170.000,00 kuna godišnje, odnosno sadašnjih 22 562,88 eura, što je u tri godine ukupno 67 688,63 eura. Partner na programu je tadašnji Centar za socijalnu skrb Karlovac, odnosno sadašnji Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Karlovac. Program traje od 1.6.2020. do 31.5.2023. godine i njime su se provodila psihosocijalna savjetovanja počinitelja nasilja u obitelji, pružanje podrške i praćenje žena i djece po izlasku iz Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji te umrežavanje, odnosno unapređenje međuresorne suradnje. Također, od lipnja 2021. uvedena je i nova usluga psihosocijalnog tretmana maloljetnih počinitelja kaznenih djela.

Uslugom pružanja podrške i praćenja žena i djece po izlasku iz Skloništa za žrtve nasilja u obitelji osigurava se njihovu kvalitetna reintegracija u društvo na način da im se pruža psihološku pomoć, pravna pomoć, humanitarna pomoć, ekonomsko osnaživanje te im se jačaju roditeljske kompetencije u smjeru pozitivnog roditeljstva i autoritativnog roditeljskog stila, kao najboljeg od sva 4 stila odgoja.

Na konferenciji o aktivnostima i rezultatima programa govorila je Helena Vrbetić, socijalna pedagoginja i koordinatorica Programa. Naime, psihosocijalnim savjetovanjem s počiniteljima nasilja u obitelji Korak duži niz godina, uključujući i ovaj program, prepoznaje da je vrlo važno uz represiju počinitelja, kao i podršku žrtvama, raditi upravo s počiniteljima nasilja u obitelji jer se jedino na taj način djeluje sveobuhvatno na fenomen nasilja u obitelji. Navedeno služi sprječavanju činjenja nasilja u obitelji te na taj način pridonosi sigurnosti žrtava nasilja, koje su najčešće žene i djeca. Teorijsko utemeljenje ovog programa je kognitivno-bihevioralni pristup s komponentom psihoedukacije i jasnim vrijednosnim određenjem o neprihvatljivosti nasilja te dosadašnja iskustva upućuju na mali recidivizam počinitelja koji su uspješno završili program. Također i većina evaluacijskih istraživanja pokazuju da uspješno završavanje ovakvog programa smanjuje vjerojatnost ponavljanja nasilja za 50% do 85%. Ovakva savjetovanja su započinjali procjenom postoji li minimalna vjerojatnost promjene ponašanja i preuzimanja odgovornosti za isto, a potom bi se radilo po strukturiranom programu na način da se svaki susret radi na određenoj temi, primjerice samokontrola ljutnje, mijenjanje uvjerenja koja pridonose nasilju, razvoj komunikacijskih vještina i sl.

-Treba istaknuti i da djeca sve ranije ulaze u razdoblje adolescencije čime ujedno potencijalno ranije ulaze u određena ponašanja kojima ugrožavaju sebe i druge, poput zlouporabe sredstava ovisnosti, krađa ili nasilničkog ponašanja. Stoga se provođenjem jedne od odgojnih mjera, točnije posebnom obvezom pojedinačnog ili skupnog psihosocijalnog tretmana u savjetovalištu za mlade pronašla mogućnost za pomoći mladim osobama na način da su ih usmjeravali na prosocijalna ponašanja, kao i prevladavanje osobnih teškoća, ali im i pružili mogućnost podrške i nakon završetka tretmana. Konkretno neki od ciljeva provođenja ove mjere posebne obveze bili su smanjenje recidivizma u kaznenim djelima i upotrebi sredstva ovisnosti, prevladavanje manifestiranih teškoća poput teškoća sa školovanjem ili neugodnim emocijama, jačanje socijalnih vještina i poticanje kvalitetnog korištenja slobodnog vremena. Osim pojedinačnog, s maloljetnicma se provodio i skupni psihosocijalni tretman budući da grupni rad omogućava uvid mladim osobama da i drugi imaju slične poteškoće te je komunikacija složenija, edukativna komponenta naglašenija i socijalne vještine se brže usvajaju, riječi su Veronike Lesić, socijalne radnice te voditeljice psihosocijalnog savjetovanja i tretmana na Programu iz ŽGK „Korak“

-Kroz sve 3 godine predvidjeli smo uključivanje 5 do 10 korisnika u psihosocijalno savjetovanje počinitelja nasilja u obitelji, a u sve 3 godine upućeno nam je 20 korisnika.  Nadalje, kroz 3 godine provedbe predvidjeli smo praćenje 20 do 30 žena žrtvama nasilja i isto toliko djece te smo ovom uslugom obuhvatili 27 žena i 26 djece. Također, kroz program planirali smo uključiti 10 do 12 maloljetnih počinitelja kaznenih djela te smo u psihosocijalni tretman uključili 12 maloljetnika, kazala je Mirjana Duduković, predsjednica ŽGK „Korak“ i voditeljica Programa.