Kaže li se Čestit Božić ili Sretan Božić?

Sretan Božić svima! Tu nema nedoumice. Nismo pogriješili dan, dobar smo blagdan čestitali, a da se Božić piše velikim slovom svi znaju. Teško da tu netko može pravopisno fulati! Ili? A može li i ''Čestit Božić'' to ćemo tek objasniti. Koga briga za pravopis na današnji dan, reći će netko! Daj francuske, daj madžarice! Osim toga, ako pišemo čestitku velikim tiskanim slovima sigurni smo da nećemo pogriješiti. He he! Ipak, evo nekoliko savjeta za ovo blagdansko razdoblje pojačanog tipkanja i pisanja poruka. Da budemo ipak malo pismeniji.

Badnjak ili badnjak

Bio jučer, kitili smo bor, pekli kolače, preslanu pečenku, na meso skočili čim je otkucala ponoć, izbjegavali poljupce pri čestitanju. Piše se velikim slovom, Badnjak, radi se o nazivu, imenu konkretnog, jednog jedinstvenog dana u godini. Zato - Badnjak! Kao i Božić. To je bilo lako.

Ponoćka, polnoćka, Polnoćka

Pola noći ili pol' noći, zato polnoćka. Ali je i ponoć – pa otuda dolazi i ponoćka. U hrvatskom standardnom jeziku obje su varijante prihvaćene i moguće ih je koristiti, iako je češća, i u crkvenom rječniku upotrebljavanija, riječ polnoćka. Ponoćka je vrsta mise koja se služi navečer, obično u ponoć (ponekad iznimno počinje nešto ranije). Iako bi netko mogao pomisliti da bi se polnoćka trebala pisati velikim slovom jer se radi o nazivu samo jedne mise u godini, mise koja se služi o ponoći s Badnjaka na Božić, nije tako. Pravopisno pravilo kaže vrlo jasno da se vrste, nazivi misa pišu isključivo malim slovom.

Božićna/božićna čestitka, hvala na čestitki/čestitci, Čestit/Sretan Božić

Pridjevi nastali dodavanjem nastavaka -ni/ne/na/no imenici Božić pišu se mali slovom, primjerice božićni darovi, božićni ukrasi, božićno drvce. Pridjeve uvijek pišemo malim slovom.

A što se tiče čestitke – radi se o jednom dubletu. Piše se, naime, i čestitki i čestitci (čak može i čestici, iako nije preporučljivo zbog semantičkog razlikovanja prema imenici čestica). Imenice ženskoga roda koje završavaju na –tka (pripovijetka, bitka) često imaju dva oblika u dativu i lokativu. Prednost se daje obliku u kojem nije provedena sibilarizacija, dakle čestitki.

Kad smo već kod čestitke, mnogi pogrešno smatraju da fraza ''Čestit Božić'' dolazi od čestitati Božić. Korijen riječi je isti, ali nam je ipak polazišna riječ čestit, odnosno staroslavenska imenica čest. Nameće se pitanje ne znači li riječ čestit ustvari - pošten i kakve veze ima s Božićem poštenje. Da, čestit danas znači pošten, ali značenje te riječi bilo je nekada, u prošlosti, davno - dvostruko: pošten, ali i sretan. Tako da, kada nekome zaželite čestit Božić, vi zapravo koristite arhaičan, starinski način čestitanja, i želite mu zapravo sretan Božić. Važno je napomenuti da je čestit Božić fraza, znači taj izraz nećemo upotrijebiti kod čestitanja ostalih blagdana. Međutim, u svakom slučaju nije pogrešan kako neki tvrde i oslanja se na tradiciju.

Advent ili advent

Imenica advent se piše malim slovom. Ovdje je riječ o imenici muškog roda koja označava kršćansko razdoblje u liturgijskoj godini kad vjernici iščekuju dolazak Isusa Krista. Drugi naziv za ovo vrijeme je došašće. Pravilno je pisati advent, adventa, adventu… Druga stvar je kad govorimo o programu ''Advent u Karlovcu'', primjerice, ili skraćeno Adventu. Tad može veliko slovo. Naime, događaji, programi, koncerti, koji su imenovani i koji su na taj način specificirani te postali vlastite imenice, pišu se velikim početnim slovom, unatoč prethodno spomenutim univerzalnim pravopisnim pravilima. Tako onda imamo i Božićni koncert i Božićnu bajku kao događanja, predstave, nazive, iako smo prethodno rekli da se pridjevi pišu malim slovom.

I za kraj: Sretna Nova Godina, nova godina, Nova godina, kako?

Često se postavlja pitanje treba li na novogodišnjim čestitkama pisati nova godina ili Nova godina. Pravilno je i nova godina i Nova godina. Jedino nepravilno je da su obje riječi pisane velikim slovom! Ako komu želimo da bude sretan na sam praznik, dakle da sretno dočeka 1. siječnja, zaželjet ćemo mu sretnu Novu godinu, no ako komu želimo da mu cijela nadolazeća godina prođe u sreći, zaželjet ćemo mu sretnu novu godinu (malim slovima obje riječi). U tom slučaju, kad god stavimo brojku 2022. – želja se odnosi na cijelu godinu koja slijedi, a ne samo na praznik prvog siječnja i tad se čestita nova godina malim slovima.

Rezimirajmo naučeno:

Badnjak i Božić velikim slovom, sve što je opisano pridjevom božićni ide malim slovom, bolje je čestitki umjesto čestitci, pravilno je (iako arhaično) Čestit Božić, polnoćka je malim slovom uvijek (ponoćka bez L nije pogrešno), advent ide malim slovom, osim ako pod Adventom ne mislimo na neki program događanja, i za kraj — kad čestitamo Novu godinu tad mislimo na praznik Nova godina (1. siječnja), a kad kažemo Sretna nova godina (malim slovima) – onda želimo sreću svih 365 dana koji slijede.