Prvi Karlovački

Karlovčani obilježili 100. obljetnicu smrti feldmaršala Borojevića

Autor: Branko Obradović

24.05.2020

Mozaik

Odali počast slavnom vojskovođi iz razdoblja Austro-ugarske monarhije

Na 100. obljetnicu smrti feldmaršala Svetozara Borojevića u subotu, 23. svibnja Povijesna postrojba “Karlovački počasni vod ZNG-91.”, Družba “Braća hrvatskog zmaja” Zmajski stol Karlovac i Karlovačka građanska garda posjetili su njegovu rodnu kuću u Mečečanima na putu od Petrinje prema Hrvatskoj Kostajnici i poklonili se ovom velikom i slavnom vojskovođi iz razdoblja Austro-ugarske monarhije. Borojević je rođen 2. prosinca 1856. godine u Mečečanima, gdje je završio i osnovno obrazovanje. Daljnje školovanje nastavio je u Monarhiji od Sremske Kamenice, Graza do Pečuha, gdje je stupio na službu u 52. ugarsku pukovniju kao kadet, a stekao je i časnički čin poručnika. Prva svoja ratna iskustva stječe u okupaciji Bosne i Hercegovine 1878. godine. U Prvom svjetskom ratu, Borojević je u Karpatima, u sastavu 4. vojske Austro-ugarske monarhije, gdje uspješno sprečava prodor Rusa u Mađarsku. Ovdje stječe veliku slavu, a Mađari ga smatraju svojim braniteljem. Po ulasku Italije u rat, kapetana Borojevića premještaju na Sočanski front 1915. godine, koji on uspješno brani. Strategija Talijana je bila prodrijeti prema Trstu. U 11 talijanskih ofenziva, smišljenom taktičkom odvažnošću i lukavstvom, spriječio je prodor talijanske vojske prema Trstu i odbacio ih na rijeku Pjave, u dubinu talijanskog teritorija. Ovdje je unaprjeđen u generala i brani široki front prema Sloveniji. U svim motivacijskim govorima s vojnicima, koje redovno obilazi na bojišnici, isticao je svoje hrvatsko porijeklo. Po završetku rata, njegova se vojska uredno povlači s bojišnice, a on dobiva najviši čin u Monarhiji, čin ferdmaršala, adekvatno “stožerni general” u Hrvatskoj vojsci.  Feldmaršal Borojević bio je vojskovođa bez izgubljene bitke a završetkom rata i raspadom Austro-ugarske monarhije, prestaje i njegova vojna karijera. Odbačen od hrvatske domovine, živio je u siromaštvu sa suprugom u Klagenfurtu, a umro je 23. svibnja 1920. godine. Njegovi borci i časnici sakupili su sredstva i kupili mu grobno mjesto u arkadama Bečkog groblja, gdje se i sada nalazi. U doba slave i rata mnogi gradovi su ga imenovali za počasnog građanina i to Petrinja, Ljubljana, Košice, Sl. Brod, požega, Varaždin, Rijeka, Sinj, Koprivnica, Karlovac, Osijek, Bjelovar i Zagreb. Feldmaršala Borojevića krasila je upornost, talent i privrženost vojnom pozivu a bio je najpoznatiji vojskovođa u Prvom svjetskom ratu, jedan od najvećih hrvatskih vojnih umova, od anonimnog dječaka s Banovine do ravnog svome caru. Sudionici odavanja počasti Svetozaru Borojeviću posjetili su povijesna mjesta na trasi kretanja pri povratku i to “banov kamen” iza Petrinje, gdje je 1. banska pukovnija radila cestu od Petrinje do Gline za vrijeme zapovijedanja baruna Josipa Jelačića. Zatim crkvu Blažene Djevice Marije Snježne u Gori, koja je bila do temelja srušena za vrijeme Domovinskog rata i spomen obilježje u Brionima iza Gline, gdje je potpisana predaja 21. kordunaškog korpusa Hrvatskoj vojsci 7. kolovoza 1995. godine. (b.o.)

Autor: Branko Obradović