Karlovački izviđači donijeli Betlehemsko svjetlo u Karlovac

Odred izviđača "Vladimir Nazor" Karlovac i ove je godine u Zagrebačkoj katedrali preuzeo Betlehemsko svijetlo mira i ljubavi koje u Zagreb iz Beča pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića donose predstavnici Saveza izviđača Hrvatske. Betlehemsko svjetlo karlovački izviđači preuzeli su u nedjelju, 11.prosinca i donijeli ga u Karlovac u večernjim satima. Nakon toga Betlehemsko svjetlo krenulo je na put po Karlovcu i Karlovačkoj županiji. Članovi Odreda izviđača "Vladimir Nazor" donijeli su svjetlo i u Hrvatski radio Karlovac te smo tom prilikom razgovarali s njima. Svjetlo su donijeli načelnik Dragan Mladenović Gaga te voditeljice izviđačkih grupa Dora Gornik i Nikolina Žgela.

-Pa, Betlehemsko svjetlo je samo po sebi jedan veliki znak mira i ljubavi, ujedinjenja ljudi zapravo, a mi smo povezani s njim kao izviđači od 1986. godine odnosno 1987. godine kada su austrijski izviđači prvi put otišli u Mliječni špilji u Betlehem, na mjesto Isusova rođenja, s jednim djetetom koje je uz pomoć časnih sestara uzelo svijetlo iz te špilje. Uzeli su izviđači svjetlo i donijeli ga u Beč. Od 1992. godine izviđači iz Hrvatske idu u Beč po Betlehemsko svjetlo, a izviđači iz Karlovca, iz našeg odreda, prvi put su išli 2012. godine u sam Beč zatim u Zagreb i od tada svake godine ili idemo u Beču ili idemo u Zagreb nekada i oboje. Kada smo preuzeli svjetlo u Zagrebu odnijeli smo ga u Franjevački samostan u Karlovcu i zatim smo krenuli u obilazak. Obići ćemo definitivno sve osnovne škole koje se nalaze u gradu Karlovcu, čak i neke područne škole, idemo i u Grad Karlovac i u Karlovačku županiju i možda posjetimo i pedijatrijski odjel Opće bolnice Karlovac, kazala je Dora Gornik.

U prvo vrijeme nije bio veliki interes za dolazak Betlehemskog svjetla u određene škole i ustanove, a sada je sve više poziva.

-Moram reći da je pokrovitelj dolaska Betlehemskog svjetla u Hrvatsku predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. Kada smo počeli donositi Betlehemsko svjetlo u Karlovac mislim da su neki ljudi to znali, ali većina ljudi to nije znala, tako da i ne moramo se previše ljutiti niti govoriti što tada interes nije bio velik, neke stvari jednostavno iz neznanja ljudi nisu prihvatili, ali kako su godine odmicale sve više i više ljudi je uključeno u taj dio priče, rekao je Dragan Mladenović Gaga.

Dolazak Betlehemskog svjetla u Karlovac zaista je lijepa priča, nadamo se da će do Božića izviđači posjetiti sva mjesta gdje su pozvani. Naravno, karlovački izviđači imaju i niz drugih aktivnosti.

-Ja sam došla relativno kasno u odred izviđača, u drugom razredu srednje škole tako da nekih pet, šest godina sam u izviđačima i to mi puno znači. Promijenilo se nekako moje viđenje svijeta i kako bi čovjek trebao biti odgovorna osoba naše zajednice tako da mi sve to jako puno znači. Sve moguće što je dobro možemo mi širimo. Dora i ja smo dakle dvije voditeljice, koje radimo sa radnim skupinama djece. Gaga je naš programski voditelj koji na početku godine odredi otprilike čime ćemo se mi baviti tijekom godine, onda su tu dakle nekakva razna izviđačka natjecanja. Organiziramo radionice i vježbe izviđačkih vještina, to su aktivnosti  za koje mi mislimo da su danas i u ovom trenutku potrebne za našu djecu, kazala je Kristina Žgela.

Šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća bio je puno veći broj izviđača, svaka škola imala je svoj odred.

-Da, to je točno, mi koji se nismo bavili sportom, nismo igrali nogomet, rukomet odbojku i košarku upisivali smo se u izviđače, kako bi mogli opravdano ići od kuće. Oni koji su htjeli ići na more bez roditelja upisivali smo se u izviđače, što je bilo vrlo jednostavno. Da bilo nas je puno više nego danas, ja neću reći onu riječ nažalost, ima nas manje, ali rastemo. Znači mi smo se vratili prije 10 godina nazad u Karlovac, naš broj svake godine je sve veći i veći, a da bi broj bio još veći, moramo imati kvalitetne voditelj. Znači prvo što je, naglasak je na obrazovanje, a prve dvije osobe koje su izašle iz te naobrazbe su Nikolina i Dora. Znači završile su školu za vođu družine, što je jako bitno i jako pohvalno s visokim ocjenama i tamo da su bile među najboljima u svojoj grupi. Odred je danas u Gradskoj četvrti Zvijezda, znači okupljamo djecu od prvog do osmog razreda osnovne škole, srednjoškolce, sve od 7 do 77, svi su dobrodošli, istaknuo je načelnik Dragan Mladenović Gaga.

Dora Gornik i Nikolina Žgela završile su školovanje za voditelje, koje nije bilo baš jednostavno, a one su bile među najboljima.

-Školovanje kao šumska škola odvijalo se u Lovincu. Samo po sebi školovanje za vođu družine koje smo Nikolina i ja pohađale počinje s uvodnim vikendom, gdje smo se upoznale zapravo sa temom koju radimo i onda to postaje online tečaj na neki način i nakon toga se piše izlazni test. Nakon izlaznog testa odvija se to uživo školovanje, zapravo ta uživo škola s pravom djecom kojoj smo mi onda voditelji, kazala je Dora Gornik.

Kristini Žgela školovanje nije bilo teško, jer je bila jako zainteresirana za nešto naučiti, što će joj koristiti u radu.

-Nije mi bilo teško, zato što sam ja toliko bila zainteresiran, vjerujem kao i Dora. Naravno, da sam htjela usvojiti nova saznanja i školovanje odraditi vrlo ozbiljno i na najbolji mogući način, a to smo obje i učinile, rekla je Nikolina Žgela.

Izviđači su pravi ekolozi, vole i čuvaju prirodu, tako da sudjeluju u akcijama pošumljavanja i u tome su vrlo uspješni.

-Najnoviji dio priče, koji je došao u grad Karlovac i Karlovačku županiju je da smo počeli s pošumljavanjem ovog dijela. Krenuli smo s pošumljavanjem negdje u proljeće ove godine, u četvrtom mjesecu. Prvo što se krenulo u suradnji sa Šumarskom i drvodjeljskom školom Karlovac u  Draganiću, gdje se sadi hrast, mislim da je lužnjak, na potezu gdje je bio prije toga poljski jasen koji je sav istrunuo, jednostavno to je bilo poharano kao da si na Marsu. Tada u ta četiri dana, to moram posebno naglasiti, za četiri dana učenici Šumarske i drvodjeljske škole su posadili ni više ni manje nego 13.000 stabala u suradnji normalno s Hrvatskim šumama, čiji su predstavnici tamo bili i koji su držali sve pod kontrolom. Sada zadnje što je bilo u studenom i početkom prosinca, zbog nemogućnosti biti u Draganiću, padala je kiša i bilo je blato, preselili smo akciju na područje općine Barilović. Tu su isto sudjelovali šumari, ali su došle škole iz Zagreba i institucije iz Zagreba, banke neke i slično, da ne nabrajam. Tu su oni posadili nekakvih 4.500 do 5.000 stabala, znači za ovu godinu, za ovaj dio priče to je ispalo fantastično. Boranka je akcija u kojoj također sudjelujemo, to je najveća akcija pošumljavanja u Hrvatskoj, a radi se o pošumljavanju opožarenih dijelova Dalmacije, dolje kod Splita. Ta su područja izgorjela u požarima prije pet, šest godina. Mi smo dolje konstantno svake godine i do sada je po mojim informacijama zasađeno oko 100.000 stabala, netko će možda reći za pet godina samo 100.000 stabala, ali to je krš, kamen, tamo treba i zemlju nositi i stvarno treba dobro iskopati da bi to uspjelo, da bi ta sadnica i dalje napredovala. Imamo i zalijevanje preko ljeta, to rade naši volonteri od 18 do 30 godina, ti mladi ljudi dolje su u Splitu, imaju i smještaj, hranu i sve što treba i svaki dan četiri sata zalijevaju sadnice, kazao je Dragan Mladenović Gaga.