Kako zaštititi starije osobe od zlouporaba ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju?

VIŠE IZ RUBRIKE

    Ured pučke pravobraniteljice 13. listopada 2022. organizirao je javnu raspravu „Kako zaštititi starije osobe od zlouporaba ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju?“. Podatci predstavljeni na raspravi i primjeri iz prakse pokazali su koliko su izmjene zakonske regulative po tom pitanju potrebne te da sve trebamo uložiti maksimalne napore da se promjene što prije provedu.

    Nakon što je zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić predstavila zakonski okvir koji uređuje ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, čuli smo i brojke. Samo prošle godine je, naime,  sklopljeno više od 7500 raznih ugovora o uzdržavanju. Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, pred sudovima je ovjereno 1.320 ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, dok je prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore u javno bilježničkim uredima sklopljeno 4.673 ugovora o doživotnom uzdržavanju i 1.578 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Ono što je zabrinjavajuće, rezultat je istraživanja Pučke pravobraniteljice iz 2019. koji pokazuje da  se 63 posto starijih osoba prije potpisivanja tih ugovora nije informiralo niti zatražilo savjet ili objašnjenje o razlikama u ugovorima. Slično istraživane provedeno je u Domu za starije osobe Sveti Josip Zagreb koje je pokazalo da čak 39% ispitanih ima sklopljene ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, a visokih 54% korisnika s sklopljenim ugovorima izjavilo je da uzdržavatelji ne brinu o njima.

    Mišljenja oko brisanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ipak podijeljena

    Iako su se svi sudionici skupa složili da su promjene nužne i hitne te se s većim dijelom predloženih izmjena slažu svi – osnivanje registra, ograničavanje broja ugovora koji jedna osoba može sklopiti, uvođenje obveznog savjetovanja prije sklapanja ugovora i određivanje sudskih postupaka za njihov raskid – žurnima,  mišljenja oko prijedloga brisanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju iz Zakona o obveznim odnosima su podijeljena.

    Martina Fučak iz Ministarstva pravosuđa i uprave smatra da  brisanje ugovora iz Zakona o obveznim odnosima neće riješiti probleme jer bi se štetni ugovori i dalje sklapali pod drugim nazivom. Javna bilježnica Martina Dujmović, prenoseći iskustva iz prakse, također je iznijela argumente protiv ukidanja  ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Ona smatra da ukidanje ne bi spriječilo stranke da i dalje sklapaju ugovore s istim pravnim posljedicama vezanima uz stjecanje imovine i stvari, odnosno da bi se u tom slučaju posegnulo za drugim ugovorima – ugovoru o darovanju te bi se češće koristile punomoći za prijenos vlasništva a obje varijante su puno slabije definirane od ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.  Dujmović je predložila da se pri sastavljanju ugovora točno navede što su se stranke dogovorile oko uzdržavanja – što uzdržavanje podrazumijeva i koliko često (troškovi smještaja, džeparac, čišćenje x puta tjedno.) te, pojasnivši razliku između dva različita postupka pred javnim bilježnikom – kod potvrđivanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju po javnom bilježniku (solemnizacija) i kod sastavljanja navedenih ugovora u obliku javnobilježničkog akta.  Potonji je bolja opcija za zaštitu starijih osoba  jer to znači da će osoba najmanje dva puta vidjeti javnog bilježnika te imati vremena razmisliti i pitati dodatna pitanja. Kod ugovora koji se samo potvrđuju po javnom bilježniku stranke dolaze s unaprijed napisanim ugovorom često neadekvatnih špranci te osoba nema dovoljno vremena promisliti o svemu. Nikša Raspopović iz redova Hrvatske stranke umirovljenika smatra da bi ugovore o doživotnom uzdržavanju trebali sastavljati javni bilježnici.

    Problem zlouporabe ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju i zaštite starijih osoba kod njihova sklapanja ostaju u fokusu. Saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja poslao je u saborsku proceduru prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima kojim traži ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te osnivanje registra ugovora o uzdržavanju. Sklapanje ovih ugovora zabranjeno je za osobe koje čine dio sustava socijalne skrbi, dok su starijim osobama koje pokrenu sudske postupke za raskid ovih ugovora omogućena prava iz socijalne skrbi (pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, smještaj i pomoć u kući).

    Zajednički zaključak Ureda pučke pravobraniteljice i svih sudionika rasprave od pučke  bio kako je potrebno dodatno definirati te ugovore, postrožiti kriterije, napraviti javni registar te postupke raskida takvih ugovora propisati hitnima. Kako smo čuli od profesorice Sanje Barić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci  -ne postoje ustavne prepreke koje bi priječile uvođenje zakonske obveze hitnog postupanja u sudskim postupcima odnosno propisivanjem hitnosti raskidanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju ne bi se ugrozila ustavno-pravna osnova Zakona o parničnom postupku.

    Tekst pripremila: Sabina Angelina Latin, Udruga ''starKA''