Javno-privatno partnerstvo model financiranja obnove, revitalizacije i očuvanja kulturne baštine

Mogućnosti financiranja kulturnih dobara kroz obnovu i održavanje po modelu javno-privatnog partnerstva tema je radionice koja je namijenjena lokalnoj samoupravi, a održava se u vijećnici Grada Karlovca. Na radionici će biti predstavljeni pravni i financijski okviri javno-privatnog partnerstva kao modela pomoću kojeg bi se u budućnosti trebala financirati revitalizacija objekta kulturne baštine te metode i alati koji lokalnoj samoupravi stoje na raspolaganju pri odabiru financiranja obnove kulturnih dobara.

Kako funkcionira javno – privatno partnerstvo na primjeru muzeja, objasnila je Daniela Angelina Jelinčić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba, koji je partner u projektu „Restaura“ koji se bavi revitalizacijom povijesnih građevina kroz JPP, a financira se sredstvima EU.

-Svi smo svjesni da model JPP ne samo u Hrvatskoj ima relativno negativni predznak zbog nekih prošlih projekata koji i nisu najbolje završili, no model kao model jako dobro funkcionira. Naime, javni partner koji je vlasnik kulturnog dobra zahtijeva da namjena i svrha tog dobra i dalje ostane javna. Privatni partner ulaže svoja financijska sredstva da bi obnovio to kulturno dobro, ali i ono što je najvažnije da bi održavao. Velika je tu korist za javnog partnera, jer da je on svoj investicijski novac uložio u banku, putem kredita, dobio bi kamatu od nekih 2 posto, dok prema ovom modelu on dobiva povrat od cca 14 posto. Regulatorno tijelo za javno-privatno partnerstvo je Agencija za investicije i konkurentnost, koja svim zainteresiranim stranama olakšava pribavljanje sve potrebne dokumentacije, koja nije toliko komplicirana, kaže Jelinčić.

-Kroz projekt provodi se pilot projekt palače Bigato koja je Zavičajni muzej u Buzetu. Pred završetkom su financijske podloge, ekonomske i zakonodavne analize što su preduvjeti da bi privatni partner mogao investirati u javni projekt. Takav isti postupak, bilo tko, tko je zainteresiran za ovakav model financiranja mora proći. Svu potrebnu pomoć što savjetodavnu i razne analize, zainteresiranima pruža Agencija, koja vodi registar JPP.

Institut za razvoj i međunarodne odnose i Grad Buzet su hrvatski partneri u projektu „Restaura“, u koji su uključene još tri tranzicijske EU zemlje, Poljska, Slovačka i Slovenija i svi imaju iste probleme, s tim da je u Poljskoj do sada sklopljeno najviše javno-privatnih partnerstava. Ipak Hrvatska je po nečemu posebna.

-Hrvatska se može pohvaliti da jedina ima javno-privatno partnerstvo u kulturi, a to je primjer Varaždinke županijske palače, u kojoj je smještena lokalna  administracija. Privatna tvrtka uložila je u obnovu i održavanje objekta na ugovor od 20 godina i sve odlično funkcionira još od 2007. godine.

-Model javno-privatnog partnerstva sam po sebi je zanimljiv, on može riješiti neke probleme, no uvijek trebamo dobro promisliti o kvaliteti projekta, odnosno što taj projekt dugoročno gledano  donosi gradu, u našem slučaju Zvijezdi, uoči početka radionice rekao nam je gradonačelnik Damir Mandić. Naravno da smo mi kao Grad zainteresirani u određenim segmentima biti partneri, ali opet se postavlja pitanje kvalitete projekta. Mi u Gradu uvijek propitujemo i vodimo brigu što je dodana vrijednost, pogotovo starih gradskih jezgri kao što je naša Zvijezda. Kad se govori o starim jezgrama, moram spomenuti i jednu potpuno uređenu kao što je dubrovačka koja isto ima velikih problema. Njihov problem konkretno povezan je s iseljavanjem domaćeg stanovništva te da su svi stambeni prostori u službi turizma. Pitanje je želimo li mi u Karlovcu tako nešto i je li nam to cilj. Smatram da mi u Karlovu ne trebamo ići tim putem i da primjerom trebamo pokazati da stare jezgre osim atraktivne turistima mogu biti i ugodno mjesto za život. Tako da je model JPP vrlo zanimljiv kao takav može riješiti određene probleme ja sam za, no prije svega uvijek treba dobro promisliti o dugoročnoj kvaliteti projekta i njegovoj isplativosti za grad.

Nedostatak financijskih sredstava jedno je od gorućih pitanja u očuvanju i zaštiti kulturne baštine. Ograničena javna sredstva za revitalizaciju kulturne baštine potaknula su pronalaženje novih načina financiranja, te uključivanje privatnog sektora  kroz model javno-privatnog partnerstva. Karlovačka županija, koja je i organizator ovog seminara, a zbog projekta koji će se provodi barem 20-tak godina na obnovi i revitalizaciji desetak utvrda, župan Damir Jelić nada se, da će današnja radionica uroditi plodom i da će privatni kapital konačno naći put do naše županije.

-Karlovačka županija krenula je u jednu avanturu koja se zove „ Dvorci i utvrde Karlovačke županije“, ogroman projekt, koje će se provoditi sigurno ne kraće od 20- tak godina. Tu mi vidimo priliku kroz model JPP odraditi posao do kraja, samo moramo znati kako. Nadamo se da ćemo uz europski novac koji je neminovan, moći uložiti i nešto domaćeg ali i stranog privatnog kapitala. Nadamo se da ćemo uspjeti zainteresirati domaće privatne investitore za naše područje i našu kulturnu baštinu. Npr. Stari grad Novigrad do nedavno je bio potpuno zapušten, ali sad on već dobiva konture uređenijeg mjesta i kao takav vrlo je potentan da se u njega ulaže. Taj posao sada zahtijeva određena lobiranja, pa i mi druge strane jednom moramo prelomiti i vrlo jasno razgraničiti što je privatni a što javni interes. Prvi sam koji je izbjegavao JPP, no došlo je vrijeme da i ja „prelomim“ i počnem drugačije razmišljati. Čini mi se da smo na dobrom putu, zaključio je župan Jelić.