Cjelovita mirovinska reforma obuhvaća promjene zakona radi osiguravanja adekvatnosti mirovina i održivosti mirovinskog sustava, a obuhvaća sadašnje umirovljenike kojima se žele osigurati veće mirovine, cilj je i omogućiti širem krugu korisnika rad na pola radnog vremena uz punu mirovinu, te budućim umirovljenicima osigurati rast najniže mirovine, ističe Šoštarić

Igor Šoštarić: Cjelovita mirovinska reforma donosi veće mirovine i duži ostanak u svijetu rada

VIŠE IZ RUBRIKE

    O tome što sve obuhvaća i donosi cjelovita mirovinska reforma koja je započela s početkom siječnja ove godine, od kada i tko će sve ići u starosnu mirovinu s navršenih 67 godina, o tome tko može ići u prijevremenu starosnu mirovinu i hoće li se to destimulirati i drugim aktualnostima vezanim uz ovu reformu razgovarali smo sa Igorom Šoštarićem, predstojnikom Područnog ureda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

    • Kakav je postojeći mirovinski sustav i što sve obuhvaća cjelovita mirovinska reforma?

    -Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj zasniva se na tri organizacijsko odvojena stupa. Prvi stup, obvezno mirovinsko osiguranja na temelju generacijske solidarnosti temelji se na tekućem financiranju, a mirovine se određuju na temelju mirovinskog staža i plaća njihovih korisnika tijekom radnog vijeka. Drugi i treći stup mirovinskog osiguranja temelje se na uplati i kapitalizaciji doprinosa aktivnih osiguranika i odgođenoj potrošnji imovine nastale na temelju doprinosa za mirovine.

    Cjelovita mirovinska reforma obuhvaća promjene zakona radi osiguravanja adekvatnosti mirovina i održivosti mirovinskog sustava, a obuhvaća sadašnje umirovljenike kojima se žele osigurati veće mirovine, a cilj je i omogućiti širem krugu korisnika rad na pola radnog vremena uz punu mirovinu, te budućim umirovljenicima osigurati rast najniže mirovine.

    „Proširen krug umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu“

    • Što će mirovinska reforma donijeti sadašnjim umirovljenicima, a i mlađim generacijama koji su još uvijek u svijetu rada?

    -Reformom je proširen krug umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu, kao i krug umirovljenika koji nakon prestanka zaposlenja odnosno ostvarivanja staža osiguranja na osnovi drugog dohotka mogu zatražiti ponovni izračun mirovine. Nadalje, propisano je povećanje najniže mirovine za tri posto, određivanjem za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 100 posto aktualne vrijednosti mirovine, počevši od 1. srpnja 2019. godine.

    Reforma obuhvaća i umirovljenike koji će u mirovinu ići idućih 10 do 15 godina te je riješena problematika dodatka od 27 posto i budućim umirovljenicima koji će cijeli radni vijek štedjeti u drugom stupu. Jedan od ciljeva mirovinske reforme je i dulji ostanak u svijetu rada.

    Također, cilj je mirovinske reforme povećanje mirovina budućih korisnika mirovina. Tako će se i roditeljima, majkama i posvojiteljicama, u ukupni mirovinski staž dodati i šest mjeseci za svako dijete, ali ne za uvjet za ostvarivanje prava nego za određivanje visine mirovine. Izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima predviđa se mogućnost izbora mirovine u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu iz oba obvezna stupa ili isključivo iz I. stupa.

    • Od kada i tko će sve ići u starosnu mirovinu s navršenih 67 godina?

    -Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju osiguranici koji nakon 1. siječnja 2033. godine žele ostvariti pravo na starosnu mirovinu morati će zadovoljiti uvjet 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

    • Koje generacije će time biti obuhvaćene? A što će biti s mlađim generacijama? S koliko godina je moguće ostvariti pravo na starosnu mirovinu?

    -U starosnu mirovinu (muškarac) do 31. prosinca 2027. odlazi s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Od 1. siječnja 2028. podiže se dob za četiri mjeseca godišnje na 67 godina života od 1. siječnja 2033. godine. Žene u starosnu mirovinu odlaze kada u 2019. godini navrše 62 godine i četiri mjeseca života, te se dob za stjecanje prava podiže do 1. siječnja 2027., kada se žene i muškarci izjednačavaju po uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

    Za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika predviđa se stjecanje prava na mirovinu s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Od 1. siječnja 2027. to se pravo stječe s navršenih 61 godinu života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.

    Penali za odlazak u prijevremenu mirovinu

    • Tko može ići u prijevremenu starosnu mirovinu i hoće li se to destimulirati?

    -U 2019. godini pravo na prijevremenu starosnu mirovinu može ostvariti muškarac s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

    Žena ostvaruje pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada u 2019. godini navrši 57 godina i četiri mjeseca života i 32 godine i četiri mjeseca mirovinskog staža, te se dob za stjecanje prava također podiže do 1. siječnja 2027. godine, kada se žene i muškarci izjednačavaju po uvjetima za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu.

    Od 1. siječnja 2028. g. uvjet za priznanje prijevremene starosna mirovine bio bi 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, za žene i muškarce.

    Od 1. siječnja 2033. g. postupnim povećanjem dobne granice za četiri mjeseca, muškarac i žena uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu imaju s navršenih 62 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

    Zakonskim izmjenama od 1. siječnja 2019. godine, prijevremene starosne mirovine se linearno umanjuju za 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu tj. za 3,6 posto po godini do maksimalno 18 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.

    • Kako mogu saznati kolika će primjerice biti moja mirovina?

    -Preko korisničkih stranica na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje www.mirovinsko.hr (nakon pribavljanja odgovarajućega korisničkog imena i lozinke) uz uvid u osobne podatke, može se poslati i zahtjev za besplatni informativni izračun mirovine. Usluga se nalazi u sklopu servisa e-Građani. Zahtjev za informativni izračun mirovine može se podnijeti i osobno, dolaskom u područne službe/urede Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u kojem slučaju se naplaćuje 70,00 kn.

    • Tko će sve moći raditi i primati punu mirovinu?

    -Osim dosadašnjih korisnika starosne mirovine kojima je bilo omogućeno da rade i primaju mirovinu, ta mogućnost je proširena i na korisnike starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine - uz rad do polovice punog radnog vremena i isplatu mirovine u punom iznosu. Nadalje, za korisnike starosne mirovine prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba omogućen je rad do polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu ili puno radno vrijeme uz isplatu mirovine umanjene za 50 posto.

    • Tko sve ima pravo na mirovinske dodatke i o čemu oni ovise?

    -Dodatak na mirovinu uveden je Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju korisnicima koji su mirovinu ostvarili od 1. siječnja 1999. godine isključivo prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, određuje i isplaćuje dodatak na mirovinu u visini od četiri do 27 posto od pripadajuće mirovine ovisno o godini u kojoj je ostvareno pravo na mirovinu.

    Osnovica za određivanje dodatka na mirovinu jest svota mjesečne mirovine određena i usklađivana svake godine novom aktualnom vrijednosti mirovine. Isplata dodatka na mirovinu traje dok se isplaćuje mirovina na koju je određen dodatak. Od 1. siječnja 2019. g. u postupku ostvarivanja prava osiguranici II. stupa mogu birati u kojem će sustavu ostvariti mirovinu, odnosno koji je za njih povoljniji: mirovinu samo u I. stupu s dodatkom od 27 posto uz prijenos sredstava iz obveznog mirovinskog fonda u državni proračun, ili mirovinu iz oba obvezna stupa; ako izaberu ostanak u II. stupu, na mirovinu iz I. stupa određuje im se dodatak od 27 posto za mirovinski staž ostvaren do 31. prosinca 2001., a na dio mirovine koja im pripada za mirovinski staž od uvođenja II. stupa, tj. od 1. siječnja 2002. određuje se dodatak od 20,25 posto.

    • Što je reforma donijela onima s beneficiranim radnim stažem?

    -Osiguranicima se na temelju beneficiranog staža odnosno staža osiguranja s povećanim trajanjem snižava dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu u odnosu na redovite uvjete starosne dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Ovisno o stupnju povećanja staža, za svakog se osiguranika posebno računa ukupni staž osiguranja s povećanim trajanjem i u skladu s time smanjuje se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu, na sljedeći način: po jednu godinu za svakih šest godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci staža osiguranja; po jednu godinu za svakih pet godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci staža osiguranja; po jednu godinu za svake četiri godine staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 16 mjeseci staža osiguranja; po jednu godinu za svake tri godine staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 18 mjeseci staža osiguranja.

    • Što reforma donosi osobama s invaliditetom?

    -Radi zadržavanja osoba sa smanjenom radnom sposobnošću u svijetu rada, a kod kojih postoji preostala radna sposobnost za rad na drugim poslovima za koje bi se osposobio profesionalnom rehabilitacijom podiže se naknade plaće koja se isplaćuje invalidu rada za vrijeme profesionalne rehabilitacije. Ujedno se produžuje se životna dob do koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju s 53 na 55 godina. Povećava se i osnovica za novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja za 15 posto u cilju povećavanje niskih naknada za oštećenja nastala na radu, uslijed profesionalnih uzroka.

    Sunčica Laić

    Foto: Igor Čepurkovski