Hvatamo zadnji korak da djecu pripremimo za nove sustave rada

Nakon dužeg niza godina hrvatski obrazovni sustav doživljava ozbiljnije promjene. Projekt „Škola za život“ ušao je u 74 škole te stavio učenika u središte odgojno-obrazovnog procesa što odgovara zahtjevima modernog i za život potrebnog obrazovanja. Provodi se i u dvije škole Karlovačke županije, Osnovnoj školi Barilović i Prvoj osnovnoj školi Ogulin na što se osvrnula dožupanica Vesna Hajsan Dolinar.

-Ovaj oblik obrazovanja omogućiti će učenicima da znanje stječu na vlastitim, praktičnim vještinama, a tome u prilog ide i oprema koju škole dobivaju unutar projekta. Učenici će sve vježbe i pokuse obavljati uz mentorstvo nastavnika čija je zadaća usmjeravanje na samostalno otkrivanje i stjecanje znanja. Učionica i knjiga nisu više jedini svijet znanja, već svatko od njih dobiva tablet i time izvor znanja postaje cijela zemaljska kugla.

Sustav koji se temeljio na prenošenju znanja i čitanju udžbenika bio je manjkav jer je tako stečeno znanje kratkotrajno, a ni sam proces poučavanja učenicima nije zanimljiv. Znanje će ostati dugotrajno onda kada učenik sam dođe do njega, kada bude u mogućnosti tražiti i otkrivati u skladu s vremenom u kojem se nalazimo.  No, s uvođenjem digitalne tehnologije u obrazovni sustav nameće se i pitanje hoće li knjiga pasti u zaborav, hoće li učenici zaboraviti pisati što profesori nikako ne bi smjeli dozvoliti. Dožupanica smatra da se to neće dogoditi.

-Više od 130 dana bilo je omogućeno profesorima stjecanje dodatnog znanja, ali i novih metoda prenošenja gradiva. Oni su zasigurno spremni i najbolje će znati kombinirati nastavna sredstva. Uvođenje tableta ne znači da učenici neće pisati ili čitati knjige. Ponosna sam na škole i ljude koji su svoj godišnji odmor iskoristili za pripremanje prvo sebe, a onda i cijelog procesa. Sve ovo ne znači i više papirologije. Smanjio se broj pedagoške dokumentacije, a osim što je sve vidljivo roditeljima, vidljivo je i Ministarstvu koje prikuplja povratne informacije s ciljem unapređenja.

Istraživanja Europske komisije kažu da će 90 posto poslova koje će djeca obavljati zahtijevati osnove digitalne pismenosti. No jesmo li zakasnili?

Voljela bih da svi zajedno gledamo s pozitivne strane. Ne vjerujem da smo zakasnili. Hvatamo zadnji korak da našu djecu pripremamo za nove sustave rada. Da naš sustav nije u redu, ne bismo imali toliko znanstvenika, nobelovaca, profesora, stručnjaka koji su traženi u svijetu. No, došlo je vrijeme da djecu ne treba zamarati podacima koje mogu naći jednim klikom miša. Važno je razvijati uzročno-posljedične veze, načine razmišljanja, kako on njih dobiti najviše i najbolje. Obrazovni sustav mora pronaći one vještine, sposobnosti i znanja koje će djeca moći najbolje razvijati.

Kako još uvijek prosječnost hrvatskog obrazovnog sustava ne pruža učenicima adekvatnu mogućnost dodatnog znanja i opredjeljivanje za područje njihovog interesa, rješavanju problema doskočila je Karlovačka županija u suradnji s Gradom Karlovcem. U kolovozu je osnovana Radna skupina entuzijasta.

Sva ona djeca koja su darovita, od listopada će subotom moći dodatno razvijati svoje interese. Ulogu centra kompetentnosti preuzet će Gimnazija Karlovac gdje će oni dodatno učiti fiziku, kemiju, biologiju, ali i tehničko područje. S njima će raditi nastavnici osnovnih i srednjih škola koji su za to iskazali interes, a Županija će sufinancirati prijevoz.

Korak dalje učinjen je kada je Ministarstvo znanosti i obrazovanja imenovalo centrima kompetentnosti Tehničku školu Karlovac u sektoru strojarstva, elektrotehnike i računalstva te Trgovačko-ugostiteljsku školu, u partnerstvu s Ugostiteljskom školom Opatija, u sektoru turizma i ugostiteljstva. To u škole donosi novu opremu, smještajne kapacitete za učenike i učitelje, više konkretne prakse, ulazak učenika u svijet rada, edukaciju učitelja te suradnju s poslodavcima. Tako su nedavno i potpisani ugovori o suradnji s gospodarskim subjektima.

Izuzetno smo ponosni što nam je Ministarstvo odobrilo sve što smo kandidirali. Potpisano je 146 ugovora o suradnji s gospodarskim subjektima u županiji. Bitno nam je da poduzetnici budu uključeni u odabir i slaganje plana i programa te u interaktivnu komunikaciju kako bi učenici radili na najmodernijim strojevima i opremama.

U školama se provode i dva projekta vezana za prehranu učenika. Jedan je za djecu u riziku od siromaštva na koji se ove godine prijavilo 15 škola. Usporedbe radi, prošle godine u ovom je projektu sudjelovalo 13 škola sa 773 učenika, a izdvojeno je 782 tisuće kuna. Za ovu se godinu još radi analiza. Drugi je projekt ,,Shema voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda''. Ona je donijela novost u dijelu prijave, škole skupljaju podatke, a Županija organizira pravnu strukturu i raspoređuje po resorima. No, u toj shemi postoji problem.

Prošle godine mali se broj OPG-ovaca odazvao, odnosno malo je onih koji su bili spremni cijelu godinu distribuirati potrebne količine proizvode. Važno je da se što više njih uključi kako bi djeca na stol dobila domaće voće i povrće koje je zasigurno kvalitetno. 

A problem s kojim se općenito školski sustav susreće jest smanjenje broja učenika. U ovoj školskoj godini u školama Karlovačke županije 81 je učenik manje. Tako su demografski problemi rezultirali zatvaranjem područnih škola. Ove godine je tako zatvorena područna škola Modruš čija će zgrada, kao i još neki objekti, imati drugu namjenu jer nije logično, a ni profitabilno da one propadaju.

Na Županijskoj skupštini protekle godine odlučeno je da 40-tak zgrada nije više u funkciji te da o njima netko mora brinuti. Dali smo zgrade na prodaju koja mora biti gospodarski opravdana, a to znači da se sredstvima od prodaje područnih škola uređuju matične škole. Važno je istaknuti da čovjek ne može biti zadovoljan ako je ijedan učenik manje upisan, a prema podacima s nacionalne razine, jedna smo od županija koja bilježi manji pad broja učenika.

Govoreći o obnovi škola, dožupanica je dodala da su pri kraju energetske obnove Osnovne škole Vladimir Nazor, područne škole Belaj i Kučinić. Sredstva su odobrena i za školu u Rakovici gdje je projekt vrijedan 5,8 milijuna kuna te u Plaškom u vrijednosti od 6,3 milijuna kuna. Po završetku tih projekata ostat će još dvije škole koje vape za obnovom, a čija se prijava na projekt može očekivati za dvije godine.

Sve su ovo koraci koji bi trebali ili već jesu učinili odgojno-obrazovni proces lakšim, zanimljivijim, sigurnijim. Koraci su zbog kojih će učenici u školu ići s osmijehom na licu i pamtiti svoje školske dane. No, još puno toga treba učiniti, postoji široka paleta mogućnosti.