Građanska inicijativa ProbudiKa o šljunčarenju

Zakonom o vodama („Narodne novine“ broj 66/2019) na snazi od 18.07.2019. ukinuta je desetogodišnja zabrana eksploatacije šljunka i pijeska iz naših rijeka. Novi Zakon o vodama dopušta eksploataciju šljunka i pijeska vađenjem iz obnovljivih ležišta uz ugovor o koncesiji ako to pridonosi održavanju voda ili vodnih putova na unutarnjim vodama. Propisane su njime i iznimke u slučaju zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u poplavama, kao i prilikom otklanjanja posljedica poplava ili provedbe mjera obrane od poplave. Takve odredbe nisu prije postojale.

No unatoč gore navedenom, pitamo nadležne, da li je u proteklih godinu dana bilo spomena o tome da se ozbiljno razmotre argumenti koji bi bili pro etcontra praktičnoj primjeni članka 110. spomenutog Zakona. Da li su makar u konturama razmatrane mogućnosti da se sklope ugovori o koncesiji šljunčarenja rijekom Kupom, naravno uvažavajući pri tome studije utjecaja na okoliš. Šljunčarenje je naime kroz 20. stoljeće pa vjerojatno i ranije bila kontinuirana djelatnost na rijeci Kupi te kao takva nije činila nikakve značajne i nepopravljive te ekološki neprihvatljive učinke. Rijeka Kupa po svojoj prirodi, unatoč postojanju hidroelektrane Ozalj, kontinuirano, pa makar i umjereno taloži nove nanose šljunka i pijeska te smo uvjerenja da bi se uz studiju utjecaja na okoliš mogla postići višestruka naslovna korist.

Koristi bi se ogledale kroz činjenicu da bi odabrani koncesionar bio barem jedan novi gospodarski subjekt u vremenu evidentne gospodarske anemije na našem području, koji bi možda barem nekoga „skinuo“ s HZZ-a. Kao drugo ali u ovoj priči i definitivno najbitnije bila bi činjenica da bi se za visokih voda kroz grad Karlovac nedvojbeno povećala maksimalna protočnost m3/sec. Iako smo apsolutni laici što se tiče izračuna povećane protočnosti rijekom Kupom, sigurni smo s druge strane da ova nerijetko spominjana inicijativa među našim sugrađanima neodgodivo zaslužuje makar ozbiljniju raspravu, ali kratku, jer realizacija je čini nam se u ovoj prići, neodgodiva nužda. Treća korist, kada bi se kamo sreće cijela „priča zavrtjela“ bila bi ono što se kaže „šlag na tortu“. Pitamo naše sugrađane a i vas lokalne vlastodršce, ne bi li bilo prekrasno vidjeti žitnu lađu „Zora“ kako uplovljava u grad na četiri rijeke, pa zatim puna zadovoljnih putnika kreće na svoju rutu. Doduše i sada imate mogućnost uživati na lađarskom izletu ploveći povijesnim brodom kakav je u 18. stoljeću Kupom prevozio žito, samo što se morate zaputiti u selo Brođani. Uvjereni smo da gospođe i gospoda iz Društva za promicanje kulture življenja „Zvono uz Kupu“, bez čijeg angažmana prekrasne lađe ne bi ni bilo, ne bi imali ništa protiv da se njihovom ponosu produži plovni put do svog povijesnog odredišta, u sam grad Karlovac. Kakav bi to bio plus za turističku ponudu našeg usnulog grada.

Ali vratimo se najvažnijem, svjedoci smo na žalost stravičnih poplava koje su posljednjih godina zadesile šire područje grada Karlovca te iako smo ekološki izuzetno osjetljivi, a što se lako da zaključiti, popratite li makar površno priopćenja GI ProbudiKA, svjesni smo da bi „zeleni“ mogli iznositi argumente koji bi se protivili takvom zahvatu u riječno korito. Kako bi unaprijed replicirali određenim kadkad nerazumnim opstrukcijama nudimo u osnovi kompromisno rješenje koje zavređuje javnu raspravu. Naime, budući da žitna lađa prema saznanjima nema gaz dublji od metra, čak i nešto manje, negdje oko 80-tak cm te je široka svega 4 metra, moglo bi se šljunčariti laički rečeno jedan „žlijeb“ ili kanal sredinom korita rijeke te tako omogućiti plovnost, a samim time barem donekle povećati kapacitet protočnosti m3/sec. S vremenom bi se u praksi pokazalo da li je takav zahvat „agresivan“ po riječnu floru i faunu te bi se ukoliko bi isti bio prihvatljiv moglo pristupiti šljunčarenju širim dijelom korita. Nadalje, napominjemo kako režim rada HE Lešće utječe posredno preko rijeke Dobre i na gotovo svakodnevnu oscilaciju vodostaja rijeke Kupe te prema određenim saznanjima za riblju bi mlađ i općenito riblji fond u takvim okolnostima neprirodne oscilacije vodostaja bilo čak i poželjno da rijeka ima više dubljih dijelova korita.

Zaključno, vratimo se zaštiti ljudi i njihove imovine kao neupitno najbitnijem. Kada bi kanal Kupa-Kupa bio napokon u punom kapacitetu, kada bi se kontrolirano šljunčarila rijeka Kupa, ne bi bilo potrebe za desecima kilometara strašno skupih nasipa koji čak prema određenim studijama podižu vodostaj i daju ubojitu brzinu vodnim valovima te nerijetko u potpunosti „steriliziraju“ vizuru riječnih obala. A novac koji će se utrošiti za gradnju istih mogao bi se upotrijebiti za.....građanima našeg prekrasnog ali klonulog grada neka je na razmišljanje!

#savamastalnoanesamopredizbore

Za GI #ProbudiKa   Alen Kristović,Goran Turk i Livija Hrastovčak