Građani o najavljenoj mirovinskoj reformi

Mirovinska je reforma "digla na noge" čitavu hrvatsku javnost. Ono o čemu se najviše razgovara je produljenje životne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina života i to od 2033. godine. Uz to, reforma predviđa i oštriju penalizaciju prijevremenog odlaska u mirovinu te odabir osoba rođenih nakon 1962. godine hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili će prijeći u prvi mirovinski stup.

Pitali smo sugrađane što oni misle o mirovinskoj reformi.

-To je čisti promašaj, to mi nema nikakvog smisla, doslovno s posla na groblje. Nažalost, obolijevamo puno od zloćudnih bolesti. Ljudi su pod stresom, kaže Dražen.

-Radit do 67. godine je previše. Ljudi obolijevaju i do tada može radit jedino osoba koja na radnom mjestu sjedi u kancelariji, a možda ne ni ona. Radnici koji rade u tvornicama, građevinskim tvrtkama oni jedino mogu otići na groblje, slikovito je objasnio Vladimir.

-Mislim da je to predugo za ljude, previše je to. Vremena su takva, ljudi su napeti, živčani i pod stresom. Ja imam još tri pune godine do mirovine. Mislim da će mirovine biti sve manje, veće neće biti sigurno, istaknuo je Tomislav.

-Mislim da bi osnovni kriterij za mirovine trebao biti odrađeni radni staž. Temelj je ono koliko si radio, bez obzira gdje. Čini mi se da je 67 godina puno i mislim da je puno bolje da žene rade do 60, muškarci do 65, to je korektno. I mislim da se od minimalne mirovine živjeti ne može, mišljenja je Ljudevit.

-Čini mi se da sve to ide prema privatizaciji, kao što je zdravstvo, tako će ići i mirovinski stup, pošto vidim da tih novaca od drugog stupa već odavno nema. Moje je mišljene da smo prepušteni sami sebi, moramo uplaćivati treći stup, moramo se brinuti sami o sebi, država se zasigurno neće brinuti o nama. Ono što sam ja rekao svojim roditeljima, što im vrijedi da im se sa 70 godina donese bilo što na svijetu kad nažalost čovjeka tada boli kuk, noga... Čovjek kada sa 60 godina ode u mirovinu, zdrav je, šeta, ode negdje, objasnio je Karlo.

Na stranicama Ministrstva stoji kako je cjelovitu mirovinsku reformu nužno provesti zbog prilagodbe dinamici promjena na tržištu rada, gospodarskim prilikama i demografskim trendovima. Već sada nedostaje 17 milijardi kuna godišnje za mirovine što sustav čini neodrživim. Jedan od ciljeva koje si je postavila Vlada je očuvanje održivosti financijskog sustava tako da dodatno zaduživanje nije rješenje. Cjelovitom mirovinskom reformom rješavamo generacijsku nejednakost umirovljenika, osiguravamo dugoročnu stabilnost mirovinskog sustava i povoljnije mirovine.

Ostaje nam vidjeti kako će se cijela priča dalje razvijati.