Dr.Salopek: Svaka kriza je prilika, idealan trenutak za vlastiti „restart“

-Kriza je prilika, prilika za svakoga od nas kao pojedinca i prilika za društvo da neke stvari pokušamo napraviti drugačije i bolje. Sami sa sobom u svojoj obitelji ili u konačnici kao društvo u cjelini. I ono što nikako ne smijemo zaboraviti i što moramo stalno imati na umu, svatko onaj tko se sada odgovorno ponaša, heroj je ovoga društva, temeljne su poruke javnosti dr. Igora Salopeka, voditelja Integrativnog centra mentalnog zdravlja iz Karlovca.

Usred trenutne svjetske zdravstvene krize, epidemije koronavirusa, čije se širenje može zaustaviti gotovo potpunim „odustajanjem“ od dosadašnjeg načina života, socijalnim distanciranjem i povlačenjem u svoja četiri zida, za većinu osoba to može biti psihički zahtjevno iskustvo.

Donekle je situacija povoljnija za one koji su ostali doma zbog „drugih razloga“ kao što su npr. zatvaranje poduzeća ili nemogućnosti putovanja na posao, ali za osobe kojih je trenutno u Karlovačkoj županiji više stotina i koji moraju biti u obaveznoj samoizolaciji, jer su bili izloženi potencijalnoj zarazi, to iskustvo može biti traumatično i fizički i psihički.

Kako se ponašati i kako si pomoći u novonastaloj situaciji?

-Razlika između izolacije i samoizolacije u psihičkom smislu ne postoji. Jer kada se čovjek nađe u takvoj situaciji koja je psihički i egzistencijalno izuzetno teška neminovno se prvo javljaju određeni strahovi vezani za vlastito zdravlje i mogući razvoj bolesti. Zatim, razvija se osjećaj krivnje prema drugim ljudima, koje je osoba možda zarazila, a da nije htjela ni znala. Razumljivo je da ih preplavljuju osjećaji anksioznosti, tuge, tjeskobe, zabrinutosti, a može se dogoditi i određeni depresivni pomak i to sve u samoći i izolaciji. Nije nimalo ugodno, ali rješenje se kao i uvijek nalazi u nama samima.

-Prvo što takve osobe moraju učiniti je pronaći smisao svoje patnje. Po mom mišljenju, ukoliko čovjek svoju patnju osvijesti kao čin pomaganja svojoj obitelji i čitavom društvu, odlukom o samoizolaciji, onda je taj smisao itekako velik i značajan, kaže.

Po kojem modelu i od kuda se crpi dodatna snaga da se u najboljem slučaju 14-dnevna izolacija preživi što „bezbolnije“?

-Moramo znati da svatko percipira situaciju na osnovu vlastitih iskustava, trenutne pozicije u životu, ustaljenih mehanizama obrane na slične situacije i trenutnog psihičkog stanja. No, uvriježeni je stav da je svaka kriza prilika i na taj način treba razmišljati i o ovoj, kaže dr. Salopek. Uvijek u životu situacije možemo promatrati kao određenu prepreku ili problem, a opet s druge strane kao potencijalni izazov i priliku. Ako ju okrenemo u svoju korist i shvatimo kao osobnu priliku, predlažem da te dane izolacije radimo „na sebi“ i pokušamo se redefinirati.

-Vrijeme koje imamo samo za sebe dobro će nam doći da razmislimo o nekim vrijednostima i da razmislimo što u datim okolnostima možemo napraviti, a uvijek nešto možemo. Kad smo već ograničeni prostorom nismo ograničeni mogućnostima, pogotovo u digitalnom smislu. Kažu da je knjiga najbolji čovjekov pratitelj u samoći, pa zašto si ne pomoći i ne posegnuti za dobrom knjigom. Predlažem virtualni posjet knjižnici i toplo preporučam odličnu knjigu bečkog psihijatra, čovjeka koji je završio u Auschwitzu i preživio holokaust, Viktora Frankla „Čovjekova potraga za smislom“. U knjizi piše o tome kako je uspio i u najtežem egzistencijalnom momentu, dakle u koncentracijskom logoru, psihički preživjeti. Nadalje, svoju zbilju osoba može uljepšati i virtualno prošetati bilo kojim svjetskim ili domaćim muzejom, za kojeg do sada nije imao vremena.

Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da izolacija prijeti stanjima koja mogu otvoriti osobne teme svakoga od nas, koje smo do sada uspješno potiskivali svakodnevnim aktivnostima i sadržajima.

-U takvim, za neke teškim trenucima, važno je znati da nismo sami, a najvažniji alat koji nam je na raspolaganju kad govorimo o psihičkom zdravlju i psihičkim problemima je razgovor. Razgovor prvo s bližnjima, a ukoliko je potrebno i sa strukom, jer razgovor itekako pomaže. Savjeti psihologa, psihoterapeuta i preporuke psihijatara u ovakvoj krizi mogu olakšati situaciju i smanjiti razinu neugodnih emocija.

Sveprisutne društvene mreže, koje nam ponekad djeluju problematične, u ovakvim situacijama to ne bi trebale biti, sad je vrijeme da ih, ipak dozirano, iskoristimo. Neka nam posluže kao mjesto susreta, kao mjesto na kojem ćemo pronaći ljude koje smo negdje „po putu života“ izgubili i kojima ćemo se javiti i s kojima ćemo popričati. Najvažnije je izreći emociju na glas i kada smo tužni i kada smo sretni, poručuje.

Vrijeme samoizolacije, „poklonjeno vrijeme“, osoba bi trebala dobro iskoristiti, jer nakon ove epidemije mnogo toga neće biti kao prije. Dolazi vrijeme kad će se cjelokupna društvena svijest nepovratno promijeniti, samim tim i ljudi koji ju čine.

-Naša dosadašnja ponašanja, kaže dr. Salopek, modeli po kojima smo živjeli i vjerovali već se mijenjaju pa je ovo jedan od onih idealnih trenutaka za vlastiti „restart“ i preslagivanje životnih prioriteta. Jer na sreću ni ova kriza kao ni jedna do sada neće trajati vječno. Izuzetno je važno biti optimističan i imati na umu da je vrijeme izolacije, samovanja i usamljenosti uvjetovano određenim vremenskim trajanjem, koje kad završi otvara novu mogućnost realizacije svega onoga što smo planirali promijeniti u svom životu.

Veliku štetu psihičkom zdravlju može uzrokovati pretjerivanje u praćenju informacija i sadržaja isključivo vezanih uz koronavirus.

-Kako se ne biste dodatno uznemiravali struka savjetuje da je dovoljno dva puta dnevno informirati se o stanju u zemlji i svijetu i to na službenoj web stranici koronavirus.hr ili u drugim provjerenim medijima, a ostali sadržaji trebali bi biti upotpunjeni druženjem sa članovima obitelji, ako su i oni u istom prostoru. Osobama koje su u samoizolaciji veliku štetu čini i stigmatizacija kojoj svjedočimo kroz komentare na društvenim mrežama ili u nekim medijima. Etiketiranje i pozivanje na linč sasvim su neprihvatljivi, a danas nam je potrebno zajedništvo, solidarnost i razumijevanje.

-Iako je fokus cjelokupne zdravstvene zajednice trenutno zaokupljen zaustavljanjem širenja i načinima liječenja oboljelih i premda je zdravstvena skrb itekako otežana ljudima koji su otprije imali psihičke smetnje ili ih imaju trenutno, pomoć mogu pronaći na web stranici Hrvatskog psihijatrijskog društva. Tamo se nalaze upute za samopomoć ili upute u slučaju krize, neovisno koje psihičke smetnje imaju.

U situaciji samoizolacije važno je boriti se protiv osjećaja bespomoćnosti. Optimizam i zahvalnost su najučinkovitiji načini očuvanja i poboljšanja mentalnog zdravlja. Živite dan za danom, kao što se i situacija na taj način mijenja u cijelom svijetu i ništa se ne može precizno predvidjeti.

-Brojite slobodne trenutke koji su samo vaši i koje možete iskoristiti na najljepši mogući način, nemojte brojati dane. Čitajte knjige za koje inače nemate vremena, vratite se hobijima koje ste zapostavili, uredite vrt, posadite biljke, pogledajte nadraže filmove, počnite učiti strani jezik… Korisno iskoristite dane koji su pred vama. Od izuzetne je važnosti i za psihičko i za tjelesno zdravlje redovna i kontinuirana fizička aktivnost koja se ne smije zanemariti niti u samoizolaciji. Probajte birati zdrave namirnice za prehranu, a alkohol i cigarete treba maksimalno izbjegavati. Međutim, ako primijetite da vam ovi načini upravljanja teškim mislima i osjećajima ne pomažu dovoljno, nemojte oklijevati potražiti stručnu psihološku pomoć. Traženje dodatne podrške kad je teško je jedan od najboljih načina kako preuzeti odgovornost za svoje mentalno zdravlje u ovom zahtjevnom razdoblju, poručuje dr. Salopek.

Za stanovnike Karlovačke županije besplatnu psihološku pomoć moguće je dobiti telefonski na 099 736 0782 (Tim za psihosocijalnu podršku Društva Crvenog križa Karlovačke županije) ili na 091 982 9725 (Telefonsko savjetovalište Društva psihologa Karlovačke županije). Osim telefonski, podršku u ovoj situaciji moguće je dobiti i on-line putem aplikacije https://nistesami.online

I za kraj još jednom naglašava, svatko onaj tko se danas i sutra odgovorno ponaša, heroj je ovoga društva, to treba imati na umu i u skladu s tim se treba ponašati, a kriza je prilika.

Kriza je prilika za svakoga od nas, kao pojedinca i kao društvo u cjelini, da neke stvari napravimo drugačije i bolje. Mi sami sa sobom, sa svojom obitelji ili u konačnici kao cijelo društvo. (rb)

Foto: i.č.