Naš je slogan „Županija iz koje se ne odlazi“; moramo se potruditi da mladima omogućimo lijepu egzistenciju da ostanu ovdje, gdje su rođeni, poručio Ivka

DP Karlovačke županije predstavio kandidate i programe za gradonačelnike i načelnike

VIŠE IZ RUBRIKE

    Domovinski pokret Karlovačke županije danas je pobliže predstavio kandidate ove političke stranke za čelna mjesta u gradovima Karlovcu, Dugoj Resi, Ogulinu i Slunju te u općinama Generalski Stol, Josipdol i Žakanje.  Uvodno je govorio kandidat za župana Vlatko Ivka.

    -Naš je slogan „Županija iz koje se ne odlazi“, ali mi smo sada županija iz koje se odlazi. Svakim danom mladi ljudi odlaze iz županije, odlaze na rad u inozemstvo, ostaju u gradovima u kojima su studirali. Pitamo se, zašto? Zato jer kod nas trenutno nemaju posla, ali tu smo mi; moramo se potruditi da im na određeni način omogućimo lijepu egzistenciju te da ostanu ovdje, gdje su rođeni. Potrebna nam je strategija gospodarstva, to jest moramo biti prijatelji i prijateljski nastrojeni prema ulagačima koji će ulagati u Karlovačku županiju, moramo im biti desna ruka. Jedna od bitnih mjera u gospodarstvu je srednje dugoročna sigurnost, dakle svim gospodarstvenicima koji dolaze  u Karlovac moramo pružiti sigurnost kako bi oni znali što ih u nekom narednom periodu čeka. Ovako, ako imamo neku nesigurnu strategiju, nećemo imati niti dobro gospodarstvo, rekao je Ivka.

    Mišljenja je da se svim ljudima u županiji mora osigurati određena sigurnost i zbog dnevnog prolaska brojnih migranata. Ljudi ih se boje pa moramo pojačati nadzore i uliti povjerenje građanima da su sigurni u zemlji u kojoj žive.

    Dotaknuo se i starijih sugrađana, upitavši kako nakon odrađenog cijelog radnog vijeka žive od  2,5 do 3 tisuće kuna prosječne mirovine.

    Kandidatkinja Domovinskog pokreta za zamjenicu župana je  Antonia Perković Blašković koja živi u Ogulinu.

    -Osim hrabrosti i odlučnosti koju svi imamo, ukoliko dobijemo povjerenje naših građana borit ćemo se za svakog žitelja, za svako domaćinstvo i za svaku obitelj te im pružiti pravo na dostojanstven život, obrazovanje i na ekonomski prosperitet.

    Dino Halar je, pak, kandidat za dugoreškog gradonačelnika. Iznio je porazni podatak o padu broja stanovnika ovog grada, čiji je broj u odnosu na 2011. godinu manji za 5, 33 posto. Kaže da će pokušati što više mlade ljude zadržati u gradu te da se ne iseljavaju i ne odlaze. Trudit će se da mladima koji su završili školovanje osiguraju radna mjesta, a što se pak tiče starijih osoba zalagat će se gradnju doma koji bi bio u državnom vlasništvu.

    Ispred Domovinskog pokreta kandidatkinja za karlovačku gradonačelnicu je Martina Stojkić. Svoju kampanju temeljit će na ključnim problemima koji muče građane i poduzetnike grada Karlovca te pronaći realna, provediva i ekonomski održiva rješenja. Prvi koraci bit će usmjereni na transparentnost gradske uprave, te njenu digitalnu transformaciju i optimizaciju. Mišljenja je da je potrebno napraviti detaljnu analizu sistematizacije radnih mjesta i utvrditi stvarno stanje financija , napraviti analizu gradskog proračuna i gradske imovine te proći kroz sve ugovore javne nabave i ugovore općenito. Upravo dobrim vođenjem financija može se spriječiti korupcija i klijentelizam u poslovima s Gradom te postići uštede u proračunu, istaknula je Stojkić.

    Marin Puškarić kreće u borbu za čelno mjesto u gradu Ogulinu. Ne želi biti dio politike duopola HDZ-a i SDP-a i voditi se inačicom - Zavadi pa vladaj. Po njegovu mišljenju, goruće pitanje za grad Ogulin je demografija. Što se tiče nekih mjera koje bi proveo spomenuo je besplatni smještaj djece u vrtiće, zatim da za prvo rođeno dijete obitelj dobije tisuću eura, za drugo 1.500 eura, a za treće i do 2.000 eura. Sve to se može osigurati iz proračuna Grada Ogulina. Spreman je ukoliko bude izabran za gradonačelnika, podijeliti svoju bruto plaću i raditi za polovicu za koju radi današnji gradonačelnik. Izračunao je da je to više od pola milijuna kuna koje bih  uložio u demografiju, socijalu i umirovljenike. Zalagat će se i za transparentnost javnih  natječaja zbog kojih mladi i odlaze iz Ogulina te da Ogulin bude grad jednakosti i da svi mogu dobiti posao, a ne samo „iskazničari“ i članovi stranke, poručio je Puškarić.

    Za gradonačelničko mjesto u Slunju kandidat Domovinskog pokreta je Željko Lustig.  Istaknuo je da se sve što se događa u Ogulinu, događa i u svim drugim našim gradovima. Ne želi puno obećavati, ali mišljenja je da se može napraviti puno toga, a u Slunju novi Autobusni kolodvor i  tržnica. Ako postane gradonačelnik Slunja, odreći će se cijele svoje plaće.

    Za poziciju načelnika Generalskog Stola kandidat je Ivan Erdeljac koji tvrdi da u tom mjestu nakon završene škole i studija nitko ne ostaje jer nema uvjeta za ostanak. Popis želja je velik i debeo jer se tijekom svih prethodnih godina, može se reći nije ulagalo baš ništa, ustvrdio je. Od 60-tih godina do danas broj populacije je opao sa 6.000  na 2.600, a vjerojatno će novi popis pokazati da je ta brojka još manja. Ne dajem nikakva obećanja jer vjerojatno po sadašnjim informacijama, morat ćemo debelo sanirati minus na računu Općine.

    Našoj općini treba osvježenje, izjavila je kandidatkinja za načelnicu Općine Josipdol Anamarija Fumić. Ne trebaju luksuz, već sitnice koje život znače. Ukoliko dobije povjerenje građana svim roditeljima bi osigurala besplatne vrtiće, povećala bi porodiljne naknade, omogućila bi  subvencije za poticaje poljoprivredi i gospodarstvu te obnovila glavne  prometnice zbog turizma.

    Za načelnika Žakanja kandidat Domovinskog pokreta je Zlatko Moravac koji među ciljevima na prvo mjesto stavlja zajedništvo, na drugo poljoprivredu i gospodarstvo te poboljšanje infrastrukture na cijelom području općine.

    Osim kandidata za župana, gradonačelnike i načelnike na konferenciji za medije bio je i Goran Glavurtić iz Slunja koji je odradio po jedan vijećnički mandat na županijskoj i gradskoj razini te se nada da će dobiti povjerenje i u sljedećem mandatu. Neke njegove prijedloge podržao je kompletan bivši saziv Županijske skupštine, bez obzira na politički predznak. Kada nepravda postane zakon, otpor postaje dužnost i načelo kojeg se držao u protekle četiri godine. Smatra da je grad Slunj ostao zanemaren od strane države, upitavši – što je sa Slovinjskom deklaracijom?