"Djedovi i bake ne bi trebali biti obveznici plaćanja alimentacije za svoje unuke umjesto njihovih roditelja"

Predsjednica Stranke umirovljenika Karlovačke županije i ujedno četvrta na listi navedene platforme za EU parlament, Vesna Horvat tom je prilikom izjavila:

-Platforma "Umirovljenici zajedno" posvetit će se u Europskom parlamentu maksimalnom ujednačavanju obiteljskih politika. Obiteljska politika, kao dio šire socijalne politike, ne smije u Hrvatskoj biti provedena na račun najstarijih građana, diskriminirajući umirovljenike u odnosu na opću populaciju i prosječnog europskog umirovljenika.

U nacrtu prijedloga Zakona o privremenom uzdržavanju, čije se prvo čitanje očekuje uskoro, navodi se da su "obveznici uzdržavanja roditelj koji ne stanuje s djetetom te baka i djed po tom roditelju", iako se očekivalo da će se alimentacija za bake i djedove ukinuti. Najveća novost je produljenje prava na korištenje sredstava iz alimentacijskog fonda, tj. fonda za privremeno uzdržavanje djeteta, s dosadašnje tri godine na razdoblje do punoljetnosti djeteta, ističe Horvat.

Napominje i kako će država trebati snažnije pritisnuti obveznike uzdržavanja kako bi se sredstva vratila u fond naplatom potraživanja.

-Potrebne su odlučnije mjere prema obveznicima uzdržavanja. U drugim europskim državama, roditelji koji ne plaćaju alimentaciju suočeni su s raznim sankcijama. U Njemačkoj, na primjer, otac koji ne plaća alimentaciju ne može registrirati automobil ili dobiti vozačku dozvolu ako nema podmirene obveze, uključujući i kazne za prekršaje. Često se radi o prikrivanju i seljenju prihoda kako bi se izbjeglo plaćanje obveza.

Ovrha mirovina baka i djedova je jednostavna, ali hrvatska sudska praksa popušta, pa se broj ovršenih djedova i baka ne povećava. Ipak, postoje slučajevi gdje djedovi i bake plaćaju desetak godina po 200 eura mjesečno. Sudovi više ne savjetuju majkama da podižu tužbe protiv baka i djedova kad oni nisu imućni i žive od skromnih mirovina.

Upozoravamo na činjenicu da su po Ustavu RH roditelji dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu, dok djedovi i bake nisu spomenuti. Iako isti članak Ustava navodi da su djeca dužna brinuti se za svoje stare i nemoćne roditelje.

Obiteljski zakon propisuje da su baka i djed dužni uzdržavati maloljetno dijete ako roditelj koji je obvezan to činiti ne ispunjava svoje obveze. Prema važećem Zakonu o privremenom uzdržavanju, pri priznavanju prava iz alimentacijskog fonda potrebno je utvrditi doprinose li baka i djed uzdržavanju, što je često kritizirano. Novi Zakon izostavlja ovu provjeru, ali to ne znači da se protiv baka i djedova ne može pokrenuti sudski postupak za uzdržavanje prema Obiteljskom zakonu, poručuje Horvat.

Na navedenu tematiku osvrnuo se i nositelj koalicijske liste „Umirovljenici zajedno“ za EU parlament, te predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno, Milivoj Špika.

-Djedovi i bake ne bi trebali biti obveznici plaćanja alimentacije za svoje unuke umjesto njihovih roditelja. Iako bake i djedovi trebaju pružati podršku unucima koliko mogu, nepravdu ne možemo ispraviti stvaranjem nove nepravde koja vodi do siromaštva starijih osoba i trajno narušava obiteljske odnose.

Roditelji su dužni uzdržavati maloljetnu djecu, dok su punoljetna djeca obvezna uzdržavati roditelje koji nisu sposobni za rad i nemaju dovoljno sredstava za život. Problem nastaje kada roditelji namjerno izbjegavaju svoje obveze skrivajući imovinu i prihode. Iako se više ne preporučuje majkama da tuže bake i djedove kada oni nisu imućni, po Ustavu RH roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu, dok bake i djedovi nisu izričito navedeni.

Obiteljski zakon propisuje da bake i djedovi moraju uzdržavati maloljetno dijete ako roditelj koji je dužan to činiti ne ispunjava svoje obveze. Dječje pravobraniteljstvo štiti prava djece, ali stariji građani nemaju svog pravobranitelja u Hrvatskoj. Takav institut je nužan kako bi se umirovljenici imali kome obratiti u raznim situacijama, 

Glavni problem za više od pola milijuna umirovljenika je mala mirovina. Prema statistikama OECD-a, Francuzi mogu računati na mirovinu u visini 74 % posljednje plaće, Nijemci  53%, Talijani  82%, a Grci čak 84%. Nizozemci primaju gotovo cijelu plaću kao mirovinu, odnosno 89%, dok hrvatski umirovljenici dobivaju prosječnu mirovinu koja iznosi oko 40 % prosječne plaće, što je daleko ispod obećanih 60%.

Prema najnovijim podacima DZS-a, prosječna plaća u Hrvatskoj dosegla je 1.340 eura, dok je prosječna mirovina trebala biti 800 eura, no trenutno iznosi tek nešto iznad 550 eura. To se događa jer umirovljenici nemaju svoje zastupnike u Hrvatskom saboru, mjestu gdje se donose odluke. Sve dok umirovljenici ne shvate da se za sebe moraju sami pobrinuti, situacija će ostati nepromijenjena.

Treba naglasiti da postoji prostor za povećanje prosječne mirovine do 60 % prosječne plaće, što potvrđuju svi ekonomski i financijski parametri, posebno punjenje proračuna. Udio mirovina u BDP-u također pokazuje da postoji prostor za povećanje. U Italiji i Grčkoj udio mirovina u BDP-u iznosi više od 15 %, u Portugalu 14,5 %, u Francuskoj 13,4 %, dok je u Hrvatskoj jedva 10 %. Prosjek EU-a je 13,5 %, što dodatno potvrđuje da postoji prostor za povećanje mirovina, navodi Špika.