Prvi Karlovački

Damir Mandić: „Proračun za 2022. godinu razvojan je i investicijski“

Autor: Sunčica Laić

26.11.2021

Karlovac

Damir Mandić

U posljednjem broju Karlovačkog tjednika koji je izašao u četvrtak 25.11. gradonačelnik Mandić je velik dio intervjua odgovarao na pitanja vezana uz proračun za sljedeću godinu. U nastavku vam donosimo dio razgovora o toj temi.

Proračun Grada Karlovca za 2022. godinu planiran je u iznosu od 457 milijuna i 300 tisuća kuna. Do 9. studenog trajala je javna rasprava o nacrtu proračuna. Kako je tekla rasprava i kakvi su prijedlozi pristigli?

-Postupak javne rasprave ovaj put obilježila je jedna novina, a to je aplikacija mojProračun u kojoj su građani imali priliku poigrati se brojkama proračuna. Naša ideja otvorenog proračuna, odnosno platforme koju ćemo pokrenuti s 1. siječnjem 2022. godine, je da građani točno znaju za koje namjene i na koji način se troši proračunski novac, odnosno važno nam je da znaju gdje je otišla svaka kuna. U tom kontekstu, aplikacija mojProračun nije ovaj put doživjela  konkretan aktivizam kojeg u budućnosti očekujemo, ali načelno mislim da smo napravili korak naprijed i dobro je da su i na ovaj način građani mogli sudjelovati. Do gradske uprave nije došlo puno prijedloga, a oni pristigli uglavnom se vežu uz novac s kojim Grad ne može samostalno raspolagati. Naime, u 462 milijuna kuna proračuna – 110 milijuna kuna daje država za školstvo, odnosno taj novac samo „prolazi“ kroz naš proračun. Za naše sugrađane važno je znati da Grad može raspolagati s oko 180 milijuna kuna općih prihoda koje vežemo uz projekte, programe, aktivnosti, rad ustanova, košnju i čišćenje grada i slično.

Nastavlja li i dalje Grad kandidirati projekte prema europskim i nacionalnim izvorima prihoda?

Premda je europski novac proceduralno „spor“ novac, mislim da je gradska uprava uspjela osigurati sredstva za ključne komunalne i društvene potrebe. Povukli smo 105 milijuna kuna za obnovu vrelovoda i u sljedeće dvije godine vrelovod treba biti realiziran, Edison treba također rekonstruirati i bit će obnovljena  komunalna infrastruktura Zvijezde, ili kako to popularno kažemo popločavanje Radićeve ulice. Takve zahtjevne rekonstrukcije bez europskog novca ne bismo mogli napraviti i pomalo se radujem da smo s tim nužnim rekonstrukcijama gotovi u naredne dvije godine.

Mi smo u tom procesu povlačenja sredstava iz EU još prije četiri godine donijeli odluku da ćemo vlastitu kreditnu sposobnost vezati uz europske projekte. Moramo biti svjesni da naše želje i potrebe premašuju naše proračunske mogućnosti i teško bismo bez kreditnih sredstava mogli realizirati ovako financijski zahtjevne projekte koje trenutno radimo. U 2022. godini zadužili smo se za dio zahvata u Aglomeracije jer od oko 420 milijuna kuna troška, 100 milijuna kuna je „karlovačkog“ novca, odnosno 45 milijuna kuna je kredita. Isto tako ćemo kreditom sufinancirati vlastiti udio u trošku rekonstrukcije kina Edison. Bitno je da nismo kreditno prezaduženi i da smo odlučili takve postupke činiti jedino za potrebu sufinanciranja EU projekata, jer to nas čeka i narednih godina. Mislim da možemo biti zadovoljni jer s jedne strane povlačimo velika EU sredstava, a s druge strane kontroliramo vlastite troškove i imamo dobar balans.

Očekujete li da oporba prilikom donošenja Proračuna na Gradskom vijeću neke stvari neće podržati?

-Što se tiče oporbe vjerujem da oni potpisuju sve ovo što sam ja rekao, ali ne očekujem da će oni javno reći da je ovo sve skupa dobro. Gradsko vijeće je prostor neke političke bitke i ne bih sada ulazio u polemike i konfrontacije, jer  od toga nitko nema koristi. Načelno mislim da ovaj Proračun i projekcija proračuna 2023. – 2024. g. bi 90 posto izgledao isto da ih sada radi oporba.

Koji su prema nacrtu Proračuna najveći „dobitnici“, a koji potencijalni „gubitnici“?

-Zadržali smo standard 2021. godine. Znači velikih oduzimanja nije bilo. Činjenica je da nije bilo ni povećanja i tu eventualno može biti upitnika. Ali  otišli smo ipak korak dalje u nekim segmentima. Za kulturu smo osigurali više sredstava, povećali smo naknade za novorođenčad, jer je dosad bilo 1.500 kn za svako dijete, a sada je 2.000 kn za prvo i drugo dijete, odnosno 3.000 kn za treće i svako sljedeće dijete.

Vezano uz demografiju, u proračunu je projektiranje novog vrtića i nove škole u Luščiću i očekujemo taj dio financija iz Nacionalnog plana za oporavak što su isto europska sredstva. Želimo da baš svako dijete ima svoje mjesto u vrtiću bez obzira rade li mu roditelji ili ne i mislim da ćemo s vrtićem u Luščiću to riješiti, a povrh toga ćemo se u sljedećoj godini sigurno javiti na natječaj za novi vrtić u Rečici, po uzoru na vrtić Mahično, kao bitne sastavnice bilo koje demografske politike. Više novca smo osigurali i za sport, a povećanja će biti namjenska i ciljana. U cjelini, s novim proračunom smo napravili korak naprijed.