"Bitno je da se nije dogodio veliki val otpuštanja radnika"

Na razini Karlovačke županije osnovan je krizni radni tim za pomoć gospodarstvu uslijed pandemije uzrokovane koronavirusom. O aktivnostima radne skupine, zadacima koje ima i ciljevima razgovarali smo sa zamjenicom župana Martinom Furdek Hajdin.

Čija je bila inicijativa za osnivanje radne grupa, tko su članovi i koja je uloga ovog radnog tima?

-U Karlovačkoj županiji, kao i u našoj domovini, a tako i u svijetu, strahovalo se za zdravlje i živote ljudi, naših stanovnika, a jednako tako drugi smjer rada i brige odnosio se na gospodarstvo, koje je bilo direktno pogođeno, zbog svih mjera koje su bile propisane upravo zbog zaštite zdravlja. Mi smo na inicijativu Stožera civilne zaštite Karlovačke županije počeli ciljano na radu na temu poljoprivrede i formirali smo jedan radni tim, koji se pokazao izrazito dobrim i učinkovitim, tako da smo odlučili da se orijentiramo i na gospodarstvo, u smislu gospodarstvenika i obrtnika. Sama konkretna inicijativa došla je od Javne ustanove Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije, a naravno došle su inicijative i od Obrtničke komore Karlovačke županije i od Županijske gospodarske komore Karlovac. Dvije komore su sugerirale što bi Karlovačka županija mogla napraviti da pomogne gospodarstvu. U tom smislu smo se orijentirali na vlastite snage, formirali smo tim od djelatnika četiri institucije. Mogu reći da su voditelji tima pročelnica Renata Marinković i zamjenik ravnatelja Javne ustanove Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije Krunoslav Kralj. Uz njih je i pet mladih djelatnica, iz Karlovačke županije Tihana Stanković Čohan, iz Regionalne razvojne agencije Ivana Šulentić i Antonia Bonetić, iz Županijske gospodarske komore Karlovac Brigita Škarjak Palajsa i iz Obrtničke komore Karlovačke županije Ivana Spudić. Njihovi kontakti, mail adrese i telefoni, objavljeni su i tih pet djelatnica su upravo određene za neposrednu komunikaciju s našim gospodarstvom i time dolazimo do razloga zašto smo formirali tu skupinu. Prije svega dobili smo česte upite iz područja gospodarstva o mogućnostima korištenja mjera, pričamo sada o vremenu kada su epidemiološke mjere bile puno jače nego danas, kada to ljudi naprosto nisu znali. Puno informacija je bilo u eteru, s nacionalne razine propisivale su se mjere i olakšice u gospodarstvu, svaki grad i svaka općina donosili su svoje mjere. Moralo se pratiti sve te informacije, koje se nigdje nije moglo naći na jednom mjestu. Htjeli smo napraviti tako da objedinimo bazu podataka za kompletne mjere, koje su propisane na svim razinama i kada nas čovjek nazove sa svojim konkretnim problemom, da ga ne upućujemo na sve te adrese, nego da mu mi damo konkretan podatak. Dakle, što konkretna osoba, konkretni obrtnik, u svom mjestu gdje živi i radi ostvaruje, da li od općine, grada županije ili države. Znači, da skratimo njihova traženja pomoći i to se pokazalo jako dobro. Napravili smo si jednu informatičku platformu, tako da su svi baratali istim informacijama, svi upiti bili su evidentirani, tako da svatko zna tko je na koje pitanje kako odgovorio. Mi možemo u ovom razdoblju pratiti mjere Vlade, imali smo komunikaciju sada kada je išao treći paket mjera. Sada s odmakom vremena pokazuje se da su neki kriteriji mogli biti malo kvalitetniji propisani, da su neke  mjere mogle biti kvalitetnije osmišljene, međutim, u tom kratkom vremenu mislim da su svi zaista pokazali profesionalnost i odgovornost prema situaciji. Naravno, da su u tom hodu i brzim reakcijama ponekad neke situacije mogle biti bolje, da ne kažem da su se potkrale neke greške. Upravo u tom smislu smo se i mi orijentirali da i te situacije, možda i neprovjerene informacije ili oprečne informacije, koje su se ponekad događale raščistimo i da informacije koje mi dajemo, zaista ne budu takve.

Je li situacija u našoj županiji slična onoj u cijeloj Hrvatskoj?

-Osim tih informacija, koje smo pružali gospodarstvenicima i pružamo i danas, napravili smo i jedan upitnik, koji je uz statistike službenih podataka, koji su nam dostupni dao preslik utjecaja samog koronavirusa na gospodarstvo. Naravno da znamo, koji su to najpogođeniji sektori. Mi smo u principu u toj jednoj statistici hrvatske slike, to su mala poduzeća i obrti, koji zapošljavaju manje od deset zaposlenika. To su naravno ugostiteljske i druge prateće uslužne djelatnosti, čije usluge građani nisu mogli koristiti, jer su ti obrti bili zatvoreni. Postoje obrti i firme, trgovačka društva, kojima je promet pao za sto posto. Radni tim pruža informacije i pomoć vezano uz mogućnost povlačenja EU sredstava, tu je cilj usmjeren prema Javnoj ustanovi Regionalnoj razvojnoj agenciji Karlovačke županije, koja inače kao javna ustanova u biti mora služiti potrebama javnog sektora, znači Karlovačkoj županiji, općinama i gradovima naše županije. Mi smo jednom odlukom omogućili da savjetodavnu ulogu mogu imati i prema privatnom sektoru, naravno bez naknade. Znamo da su se rokovi za EU projekte pomaknuli, da je mogućnost primanja sredstava u već sklopljenim ugovorima jednako tako korigirana, na način da se što više sredstava dovede u gospodarski sektor. Jedan dio sredstava osiguran je upravo za cijelu Europu, kako bi se moglo suočiti sa svim poljedicama, koje je virus donio. Ono što je vrlo bitno u ovoj priči je da sama sredstva Karlovačke županije, koja će biti u ovoj godini namijenjena gospodarstvu, a radi se o pola milijuna kuna, nisu dovoljna. Pratimo što se događa na nacionalnoj razini i na lokalnoj razini. Mi nemamo mogućnost osloboditi nekoga plaćanje neke naknade, zakupa terase, jer mi takve prihode u Karlovačkoj županiji nemamo. Želimo pronaći onaj segment, koji možda nije pokriven niti s državne niti s lokalne razine i da taj naš novac koji nije velik, kao što sam rekla radi se o pola milijuna kuna, usmjerimo najučinkovije, da postigne najveći efekt.

Koji su segmenti gospodarstva najviše pogođeni i imate li egzaktne pokazatelje?

-Ono što znamo su podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, gdje se u podacima za travanj radi o 2.200 zahtjeva za mjere od 4.000 kuna. To se radi upravo o zahtjevima obrtnika i trgovačkih društava. Mi nemamo, niti Zavod za zapošljavanja raspolaže s podacima koliko je to radnika. Činjenica je da je na karlovačkom Zavodu za zapošljavanje oko četiri tisuće nezaposlenih osoba. Što je povećanje u odnosu na mjesec ožujak za 12 posto, 450 ljudi više. Mnoge tvrtke koje su koristile mjere od 4.000 kuna vratile su ljude na posao. Najugroženiji su turizam, ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti. Međutim, kako su mjere popustile i kako su sve te radnje sada otvorene, ali imaju reduciran broj kupaca i korisnika, no polako se taj gospodarski dio budi. Kod nas je najdominantnija prerađivačka industrija, koja je odoljela ovoj krizi. Imamo nekoliko jakih privrednika, koji su u jednom trenutku imali smanjeni rad, ali radi se o dugogodišnjim ugovorima, koji su realizirani.

Turizam i ugostiteljstvo pretrpjeli su najveće gubitke. Imate li plan za njihov oporavak?

-Da, pred nama je zadatak kako potencirati dolazak turista u Karlovačku županiju. Napravili smo upitnik prema turističkom sektoru, povratne informacije su optimističke i vidi se da ima interesa za dolazak turista u našu županiju. Ono inovativno što smo napravili je da smo u suradnji s 200 zainteresiranih u turističkom i ugostiteljskom sektoru napravili jednu županijsku turističku karticu. Ona bi vrijedila kod smještaja, rekreacije, gastro ponude i kulturnih događanja, ustvari to je ponuda na jednom mjestu. To je povoljnija ponuda usluge, mi ćemo promovirati sve što se može doživjeti u našoj županiji. Turistička kartica bit će formirana i gotova u lipnju i tada ćemo je moći ponuditi i promovirati.

Svi se pribojavaju drugog vala epidemije koronavirusa i novog udara na gosodarstvo. Ima li Karlovačka županija kakav krizni plan?

-Da, govori se o nekom novom valu, ali to nitko ne može potvrditi. Teško je predvijeti što će biti. Proračun Karlovačke županije spreman je i na novi udar. Za taj mogući val u jesen mi smo spremni. Nitko ne može reći što će biti. Pokazali smo kao nacija da se znamo suočiti s epidemijom koronavirusa. Ako dođe do tog drugog vala, ne znamo kakav će biti i koliko će udariti na gospodarstvo. Sada smo puno toga naučili i mislim da smo spremni odgovoriti na taj drugi val, ako ga bude.

Gospodarstvo Karlovačke županije po mnogim pokazateljima, prije ove krize, bilo je u plusu. Jesu li tvrtke osigurale svoje ugovore i realizirale sve predviđeno?

-Bitno je da nije nije dogodio veliki val otpuštanja radnika. Zalog stabilnosti i optimizma je porast broja zaposlenih, mi smo od 2014. do 2019 godine povećali broj zaposlenih za 2.500 osoba. Prije ove krize zbog epidemije koronavirusa bili smo na 35.500 zaposlenih, što je stabilna i dobra brojka. Ono što znamo je da su ugovorene obaveze izvršene, da izvoz nije stao. Komuniciramo s gospodarstvenicima i informacije, koje stižu od njih su ohrabrujuće. Tvrtka Bjelin iz Ogulina počinje raditi novi pogon, a time će biti otvorena i nova radna mjesta. HS Produkt, PPK i Lana tiskara rade normalno, život nije stao. Svi potpisani ugovori su realizirani. Lana tiskara vezana je dobrim dijelom uz famaceutski sektor, koji je u ovoj krizi profitirao.

Očekujete li na jesen porast broja nezaposlenih, kao posljedicu ovoga što nas je zadesilo?

-Kod nas je prisutna senzonalnost, i u redovnim situacijama dolazi početkom jeseni do povećanja broja nezaposlenih. Tada završavaju ugovori na određeno, koji su vezani uz sezonski posao. Najmanje nezaposlenih je tijekom ljeta, a blagi porast je u rujnu i listopadu. Bitno je da gospodarski sektor vidi da nije ostao na cjedilu, da o njima vodi brigu državna razina, lokalna i županijska. Gospodarstvenicima se vraća optimizam i snaga da nastave raditi. Imamo kontakte s obrtnicima i poduzetnicima, ljudi su jedva dočekali popuštanje mjera i početak rada.

Branko Obradović