Vinko Pavlić, predsjednik županijskog Lovačkog saveza: „Upozoravamo građane da u šumi budu glasni, da ne idu sami, te da ne prilaze ukoliko uoče medvjeda“

O ovogodišnjoj sezoni lova, štetama koje divljač uzrokuje na poljoprivrednim površinama, sve većim izlijetanjem divljači na ceste i drugim aktualnostima,  razgovarali smo s Vinkom Pavlićem, predsjednikom Lovačkog saveza Karlovačke županije.

Štete od divljih svinja u poljoprivredi sve veće

*I ove godine veliki broj ljudi iz okolice Karlovca i drugih dijelova županije žali se na štete na poljoprivrednim površinama koje uzrokuje divljač, posebno divlje svinje. Kakva je po tom pitanju situacija u odnosu na prijašnje godine? Je li konačno definirano tko i kako može uklanjati divljač iz naseljenih mjesta i radi li se na tome?

-Pitanje šteta u poljoprivredi uređeno je Zakonom o lovstvu. Važno je tu napomenuti da i lovozakupnici i poljoprivrednici imaju prava, ali i obaveze. Poljoprivrednici su dužni o početku štete odmah po saznanju obavijestiti lovozakupnike koji u pravilu nude repelente i električne pastire za zaštitu. Problem su oni koji neće preuzeti zaštitna sredstva i voditi brigu o njima, nego se prijete sudovima. Trenutno je na području Karlovačke županije podijeljeno preko 960 komada električnih pastira od strane lovozakupnika i taj se broj stalno povećava. Problem je usitnjenost parcela koje treba štititi pa savjetujemo poljoprivrednicima da zajednički ograde veće površine, jer jedan električni pastir može čuvati nekoliko kilometara ograde ako se redovito kontrolira.

Štete od divljih svinja u poljoprivredi su iz godine u godinu sve veće. Iako je pojačan odstrel zbog afričke svinjske kuge broj divljih svinja  u Karlovačkoj županiji je velik. Postoje indicije da je došlo do premještanja divljih svinja s Banovine nakon potresa zbog nedostatka hrane (usjeva).

Što se tiče divljači u naseljenim mjestima, problema koji će biti sve češći, općine i gradovi bi sukladno Zakonu o lovstvu trebale donijeti program zaštite divljači u kojem je propisano tko i na koji način može uklanjati divljač iz naseljenih mjesta. Vjerojatno će to opet biti članovi lokalnog lovačkog društva koji su to nekada i radili samo što za to sada treba potrošiti hrpe papira koji nikome ne trebaju, a o novcima da i ne govorim.

*Sve je više i izlijetanja divljači na ceste i šteta koje stoga nastaju u prometu, a potencijalno se ugrožavaju i životi ljudi. Kakva je tu procedura i imate li kakav savjet za građane?

-Sva lovišta u Republici Hrvatskoj osigurana su zajedničkom policom osiguranja kod Euroherc osiguranja koju financira Ministarstvo poljoprivrede . Nakon naleta vozila na divljač obavezno je zvati policiju i predstavnike lovaca. Bez predstavnika lovaca na očevidu osiguravatelj neće priznati i isplatiti štetu.

Vozači trebaju poštivati znakove „divljač na cesti“ koji nisu postavljeni bez veze na prometnicama.

Povećana prisutnost medvjeda u šumama oko Karlovca

*Čini li se napokon nešto po pitanju smanjenja broja dabrova koji također stvaraju štetu na drveću i obalama rijeka, nemaju prirodnog neprijatelja i zaštićeni su?

-Više nema vodotoka u Hrvatskoj gdje nema dabra. Bez obzira što radi goleme štete na poljoprivredi i obalama vodotoka, čini se da to nikog u ovoj državi ne zanima. Dovoljno je otići u Ozaljsko polje i porazgovarati s mještanima da vam pokažu štete na njivama kukuruza uz Kupu.

Vlada RH je 09. siječnja 2020. godine osnovala nacionalno povjerenstvo za gospodarenje dabrom koje navodno još nije održalo ni konstituirajuću sjednicu. Zaštićen je, iako je evidentno prekobrojan. Dabar je na popisu lovne divljači, no kada će biti dopušten odstrel o tome možemo samo nagađati.

Hrvatska je i zemlja gdje su prisutne i zaštićene sve tri velike zvijeri (medvjed, vuk i ris) koji također rade velike štete na stoci i poljoprivredi koje isplaćuje država iz proračuna na teret hrvatskih građana. O visinama naknada i rokovima isplate ste mogli čuti u poljoprivrednoj emisiji Plodovi zemlje.

Sreća je što još nitko nije smrtno stradao od zvijeri, mada su sve češće stradavanja od medvjeda.

Važno je skrenuti pažnju građanima Karlovačke županije na trenutno povećanu prisutnost medvjeda u šumama oko Karlovca (Bosiljevo, Prilišće, Vukmanić, Lasinja, šuma Kozjača). Vrijeme je branja šumskih plodova kestena i gljiva pa upozoravamo građane da u šumi budu glasni, da ne idu sami, te da ne prilaze ukoliko uoče medvjeda.

Lov zabranjen 100 metara od naselja

*Građani se sve više žale i na prisustvo čagljeva koji ulaze u dvorišta i usmrćuju perad, zečeve…Što lovci čine po tom pitanju?

-Lov je zabranjen 100 m od granice naselja, tako da lovci ne mogu koristiti vatreno oružje u tom području ni u naseljima. Problem su divlja odlagališta otpada oko naselja na kojima se hrane lisice i čagljevi. Jedini način da se perad sačuva od predatora je da bude u kvalitetno ograđenim prostorima.

Posebna priča su građani koji kad vide lovce u blizini naselja u akcijama istjerivanja divljih svinja odmah zovu policiju jer se „osjećaju ugroženi“.

*Koje ste značajnije aktivnosti proveli tijekom ove godine?

-Aktivnosti kojima se bavimo odvijaju se prema planu rada donesenom na godišnjoj skupštini. Unatoč koroni i mjerama uspjeli smo održati edukaciju lovaca za prvi pregled mesa divljači prije stavljanja na tržište, održali smo županijsko prvenstvo u lovnom streljaštvu i sudjelovali na državnom prvenstvu HLS-a  u lovnom streljaštvu. Predstoje nam državna prvenstva u lovnoj kinologiji, Kup Sv. Huberta i rad pasa glasnog gona na divlje svinje u gateru.

*Počela je ovogodišnja sezona lova. Koje su vam aktivnosti predstoje?

-Uz pojačan odstrel divljih svinja lovozakupnici se bave provođenjem i ostalih smjernica iz provođenja  lovnogospodarskih osnova.

U planu je održavanje županijskog edukativnog lova u prosincu.

*Povećava li se broj lovaca, te koliko lovaca i koliko lovačkih društava okuplja Savez?

-Lovački savez Karlovačke županije kao udruga više razine okuplja lovozakupnike koji imaju lovišta na području Karlovačke županije i uredno podmiruju članske obaveze. Trenutno imamo 59 članica s 2.800 lovaca. Znatan broj lovaca je direktno učlanjen  u Hrvatski lovački savez, mimo županijskog saveza, tako da je broj aktivnih lovaca u našoj županiji veći od 3.000.