Pčelinji otrov „zlatni rudnik“, za kilogram se plaća oko 27 tisuća eura

Kako će ovakve vremenske (ne)prilike utjecati na životinje i bilje, pokazat će vrijeme, ali već sada se sigurno zna da će određenih problema i šteta imati pčelari koji u nekim našim regijama već prijavljuju gubitke u košnicama.

-Ove neuobičajeno visoke temperature zraka za ovo doba godine prevarile su pčele pa one umjesto da miruju u košnicama, izlaze van, a vani isprovocirane toplinom i suncem neke biljke ponovno cvjetaju s kojih onda pčele počinju skupljati pelud, kojeg unose u košnicu. Na prva zrnca peludi, matica unutar pčelinje zajednice počinje nositi jaja i stvara leglo za kojeg nema dovoljno hrane u prirodi pa počinju trošiti velike zalihe hrane, a s druge strane ako naglo zahladi može se dogoditi da se leglo smrzne ili ga napadne bolest varroa. Zato je potrebno na vrijeme očistiti košnicu i tretirati je protiv tog nametnika kako bi imali zdravu i jaku zajednicu koja se i prilikom ovakvih nepovoljnih vremenskih uvjeta može boriti jer pčelari mogu sada vrlo malo učiniti.  Ako smo sve odradili na vrijeme, pravilno uzimili pčele i tretirali protiv varroe, bez obzira na ovo neprirodno toplo vrijeme, zdravim pčelinjim zajednicama ne bi trebalo previše našteti jer pčele će uvijek naći neko rješenje za preživljavanje pa im mi pčelari „nećemo smetati“ sve do kraja veljače i početka ožujka, kaže  Vedran Puškarić Sudac, pčelar iz Ogulina.

Inače, na ovogodišnjim 11. Danima meda u Ogulinu Vedran Puškarić Sudac osvojio je zlatnu medalju za kvalitetu bagremovog meda, a srebro za medun kojeg se u pčelarstvu smatra kraljem svih medova.

-Riječ je o šumskom medu koji se dobiva od crnogorice što je specifično za naš kraj, ali medun daju i bjelogorična stabla lipe, hrasta, javora, vrbe, trešnje i slično. Moj nagrađeni medun bio je od lipe, a za njegovo nastajanje nisu zaslužne samo pčele, nego i zelene i crvene lisne uši pa ovisno o vrsti ušiju i boja meduna varira od tamno do crvenkasto smeđe. Naime, do soka ili smole koji biljke ispuštaju kod zacjeljivanja mehaničkih oštećenja stabla koji je slatkast, pčele ne mogu doći, ali njega piju uši koje velik dio tog soka - medne rose, ispuštaju. Pčele kupe sok i u košnici stvaraju medun koji je za razliku od meda bogat mineralima i vitaminima, dok med pored svih hranjivih i zdravim sastojaka sadrži samo vitamine, dodaje.

Razmišljao je i o napuštanju posla i isključivo bavljenju pčelarstvom, no tržište još uvijek nije naklonjeno medarima.

-Pored stalnog zaposlenja mojim košnicama kojih je trenutno 50,  a koje se nalaze na dvije lokacije, mogu se posvetiti nažalost tek u poslijepodnevnim satima. Puno puta sam razmišljao napustiti posao i potpuno se posvetiti pčelarstvu u kojega sam u posljednjih šest godina uložio oko 70 tisuća kuna, što ću jednog dana sigurno i učiniti, ali sada nije trenutak jer nam tržište nije naklonjeno i nije sigurno, a obitelj se mora uzdržavati. Svu količinu meda koju proizvedem najčešće prodam na kućnom pragu i sajmovima, a pored cvjetnog i bagremovog meda imamo još i med u saću, med sa saćem, propolis, vosak, djevičanski vosak, satne osnove koje dobijem preradom svog voska te medun, kaže Sudac.

Kao najskuplji pčelinji proizvod slovi pčelinji otrov čije je skupljanje vrlo zahtjevan posao. A skuplja li se on u Hrvatskoj?

-Vrlo malo pčelara u Hrvatskoj bavi se skupljanjem pčelinjeg otrova koji se najviše koristi u farmaceutskoj industriji, a sve više i u kozmetičkoj, kao idealno sredstvo sa anti age učinkom što mu daje astronomsku cijenu pa se prodaje „kao suho zlato“. Po zadnjim informacijama, kilogram pčelinjeg otrova na tržištu vrijedi 27 tisuća eura. No, da biste skupili tu količini mora se poklopiti puno idealnih parametara, s tim da se na jednom pčelinjaku od 100 košnica tijekom cijele godine najviše može prikupiti pola kilograma otrova. Taj posao u tako velikim pčelinjacima ne može obavljati samo jedan čovjek, zbog specifičnog načina prikupljanja otrova. On se prikuplja posebnim uređajima koji se postave na leto-ulaz u košnicu. Sastoji se odokvira sa staklenom pločom unutar kojih su žice. Uređaj se priključi na akumulator i kroz žice se pušta struja u trajanju do 2 sekunde pa se postupak ponavlja svakih 10 sekundi. Čim prva pčela ispusti otrov, ona izbacuje feromon uzbune koji uznemiri i privuče ostale. Kapljice padaju na staklenu ploču s koje se otrov kasnije skuplja. Nikakva šteta se za pčelu ne događa. Na staklu se otrov osuši i ostaje prah koji se onda sastruže, objasnio je Puškarić.

Još napominje da se na jednoj zajednici uređaj može držati samo jednom u jednoj generaciji pčela jer pčela kada jednom ispusti otrov više ga nikad neće imati, što znači da se svakih 30-tak dana uređaj vraća na istu zajednicu na novu generaciju pčela.

Izgleda da se priča o nekvalitetnim uvoznim proizvodima i nelojalnoj konkurenciji preslikala i na pčelare.

-Da, naš najveći problem je uvoz jeftinog kineskog meda koji i nije med. Da bi sačuvali pčele živima i zdravima, potrebno je uvesti i strože kontrole u korištenje određenih pesticida za koje je dokazano da su opasni za zdravlje pčela jer nestanak pčela je zabrinjavajući. One sudjeluju u oprašivanju 70 posto usjeva koji se koriste u ljudskoj prehrani. Stručnjaci su složni - kad bi nestalo pčela, zaprijetila bi nam globalna katastrofa jer bi njihovim nestankom nestalo mnogo biljaka pa bi mogla zavladati glad, dodaje.

Ovo ste sigurno o pčelama znali, ali ste s vremenom zaboravili. Nekoliko nevjerojatnih činjenica o pčelama:

-Medonosne pčele proizvode med već 150 milijuna godina i one su jedini insekt koji proizvode hranu koju jedu ljudi.

-Imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da one mogu razlikovati stotine različitih biljnih sorti.

-Prosječna pčela proizvede oko 1/12 žličice meda u svom životu, a tijekom jednog dana posjeti do 2000 cvjetova.

-Mozak pčele je ovalnog oblika i velik je kao sjeme sezama, ali to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja.

-Matica može živjeti i do pet godina i ona je jedina pčela u košnici koja polaže jaja. Ona je najproduktivnija u ljetnim mjesecima kada polaže i do 2.500 jaja dnevno.

-Svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris kako bi je članovi kolonije mogli prepoznati.

-Samo pčele radilice mogu ubosti i to samo ako osjećaju opasnost. Dok u većini slučajeva umru nakon što ubodu čovjeka, većina pčela ne umire nakon što ubodu druge insekte ili životinje. Razlog je taj što se žalac ‘zakači’ za ljudsku kožu i istrgne ga od tijela pčele.

-Kolonija pčela sastoji se od 20.000 do 80.000 pčela i jedne kraljice.