Najistaknutijim obrtnicima prestižne nagrade -  Statua i Plaketa „Zlatne ruke“  - među nagrađenima i Darko Šporčić iz Karlovca

Na svečanoj Akademiji Hrvatske obrtničke komore povodom obilježavanja Dana HOK-a dodijeljena su najviša priznanja Komore – Statua „Zlatne ruke“ s poveljom  te Plaketa „Zlatne ruke“ s pisanim priznanjem. Ova priznanja dodjeljuju se obrtnicima za izniman dugogodišnji doprinos razvoju obrta i obrtničkih institucija.

Jedan od dobitnika  Plakete „Zlatne ruke“  s pisanim priznanjem -  na prijedlog Udruženja obrtnika grada Karlovca i Obrtničke komore Karlovačke županije -   je Darko Šporčić, vlasnik Proizvodno trgovačkog obrta – kožna galanterija i kišobrani – ŠPORČIĆ iz Karlovca.

O obrtu:

Proizvodno trgovački obrt – kožna galanterija i kišobrani – ŠPORČIĆ   započeo je s radom 1955. godine u Gundulićevoj 1 u Karlovcu, u zgradi poznatijoj kao Bundeshaus, a 1965. preseljen je na današnju adresu. Najdugovječniji je obrt u Radićevoj ulici, u staroj karlovačkoj jezgri.

Vlasnik ovog danas nadasve izumirućeg obrta je Karlovčanin Darko Šporčić, čiji je otac Slavko radnju otvorio još davne 1955. godine. Slavko je  iz rodnog Zagorja u Kranju završio školu za kišobranara još i prije Drugog svjetskog rata te  saznao kako u gradu na četiri rijeke traže upravo takve obrtnike. Od 1972. godine djelatnost je proširena i izradom i popravkom kožne galanterije pa obrt Šporčić tako ove godine slavi 70 godina neprekinutog rada, postavši već odavno dio gradske tradicije.

Kroz to vrijeme prvotna ponuda ručne izrade i popravaka kišobrana je nadopunjena bogatim izborom novih kvalitetnih kišobrana, štapova za hodanje te uglavnom unikatne kožne galanterije. Nekad je za obrtničkim proizvodima vladala potražnja i u neku ruku, imati torbicu ili kišobran ručno izrađen kod obrtnika, bila je stvar prestiža.

Ali i u današnjim vremenima kad su i poznati veliki proizvođači prisiljeni pratiti trendove, pa su dugovječnost i kvaliteta u drugom planu, u ovoj radnji se mogu kupiti i posebne vrste kišobrana - od onih ručne izrade do kišobrana s lampicom ili anti-vjetar kišobrana.

Uz posao, otac Slavko je bio aktivan i u obrtničkim institucijama te je tako bio izabran i u Sabor kao predstavnik svih zanatlija Hrvatske u mandatu od 1974. do 1978. godine.

Početkom 1991. godine otac Slavko i majka Milka odlaze u mirovinu, a obiteljski obrt nastavlja sin Darko te se danas osim njega u čitavoj Hrvatskoj ovom djelatnošću  bavi tek još jedan zagrebački obrtnik.

Darko je član i Skupštine Udruženja obrtnika grada Karlovca te aktualni predsjednik Ceha proizvodnih obrta pri Obrtničkoj komori Karlovačke županije.

Inače, svečana Akademija HOK-a održana je ove godine po 31.put, a njome se obilježava obljetnica Obnoviteljske skupštine Hrvatske obrtničke komore koja je bila održana 1. srpnja 1994. godine. Tim se činom strukovnoj obrtničkoj organizaciji  vratio značaj i važnost u hrvatskom gospodarstvu.

Dodjeli nagrada nazočili su predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za zakonodavstvo u Hrvatskom saboru Krunoslav Katičić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, ministar gospodarstva Ante Šušnjar, ministar turizma i sporta Tonči Glavina te brojni drugi visoki uzvanici, saborski zastupnici, ravnatelji zavoda i predsjednici domaćih i stranih komora.

Bitno je naglasiti da je u posljednjih godinu dana položen je 861 majstorski ispit, a u ime svih majstora na svečanoj Akademiji majstorsku diplomu je primio majstor pediker Patrik Orehovački.

Također, na Akademiji je tradicionalno u suradnji s Ministarstvom gospodarstva dodijeljena nagrada „Šegrt Hlapić“ najboljem učeniku, mentoru i strukovnoj školi, a priznanja je dodijelio ministar gospodarstva Šušnjar.

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil istaknuo je da u ovom trenutku u Hrvatskoj posluje više od 130.000 obrta koji zapošljavaju oko 250.000 ljudi, dodavši da obrtnici snažno doprinose gospodarstvu i društvu.