Karlovačka županija - skriveni raj nadohvat ruke

Znate li da u našoj županiji postoji mikrolokalitet koji predstavlja jedan od posljednjih primjeraka prašume u ovom dijelu Europe? Imamo velike i značajne turističke rezultate iza sebe, vjerujemo i pred sobom, međutim još uvijek smo dijamant koji trebamo brusiti da bismo zasjajili onako kako s našim potencijalom to zaslužujemo. Činjenica da za ovakvu jednu zanimljivost mnogi čitatelji nisu znali – govori o tome kako su mnogi dijelovi raja kojeg spominjemo u našem naslovu još uvijek neotkriveni. Vrlo zanimljiv razgovor na temu godine iza nas i ove koja je počela – vodili smo s čelnom osobom koja vodi županijski turizam. Željko Fanjak je direktor Turističke zajednice Karlovačke županije i najmeritornija osoba za razgovor o ovoj temi. Osim za ovo s prašumom, saznajmo u nastavku i još štošta interesantnog, a što bi nam prikazalo sliku našeg lokalnog turizma što jasnijom. Započeli smo intervju osvrtom na 2023. godinu i brojkama koje govore u prilog našeg županijskog uspjeha kao sjajnih domaćina dragim gostima koji nas dolaze posjetiti i uživati u našem gostoprimstvu i svemu onome što im kao destinacija možemo ponuditi.

• Prošla godina je bila iznimno uspješna turistička godina u Karlovačkoj županiji te je nakon grada Zagreba i dalje najposjećenija kontinentalna destinacija u Hrvatskoj. Kako to objašnjavate?

-Sad nakon što smo završili sve planirane aktivnosti možemo reći da smo zadovoljni s proteklom turističkom godinom. Kad govorimo o 2023. godini možemo istaknuti da je to bila jedna izuzetno dinamična godina, puna događanja i novih projekata. Napokon su nam se otvorila vrata EU fondova i stvari se polako okreću na bolje. Početkom godine otvoren je posjetiteljski centar podzemne baštine ˝Speleon˝, pred ljeto i Nikola Tesla Experience Centar, koji su sufinancirani vanjskim izvorima financiranja. To su definitivno sadržaji koji su unaprijedili ukupnu turističku ponudu u destinaciji. Pored toga bili smo domaćini brojnim manifestacijama, što iziskuje velik napor i angažman cijelog sustava turističkih zajednica. Privatni sektor s brojnim inicijativama je snažno akcelerirao kako u pogledu investicija, tako i u pogledu angažmana u zajedničkim ciljevima na razini destinacije. Rezultat toga je ukupan turistički promet od preko 631.000 noćenja uz preko 347.000 dolazaka turista u Karlovačku županiju. Time smo ostali druga najposjećenija turistička destinacija u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odmah iza Grada Zagreba kao gospodarskog, kulturnog i administrativnog centra RH.

Dakle, vidimo jedan sustavan rad na svim razinama odlučivanja i stoga možemo biti zadovoljni učinjenim.

• Možete li usporediti situaciju u turizmu protekle 2023. godine i pretpandemijske 2019. godine. Što se promijenilo, koji su novonastali izazovi, a gdje smo napredovali?

-Rekao bih da smo značajno napredovali, iako je bilo dosta izazova unazad nekoliko godina. Pretpandemijska 2019. godina bila je rekordna turistička godina u pogledu broja dolazaka i noćenja. Svi turistički pokazatelji su govorili da smo zakoračili u domenu masovnog turizma, obilježenog brojnim dolascima gostiju u tranzitu, pogotovo s dalekih istočnoazijskih tržišta. S jedne strane to je bilo dobro jer smo proširili svoja tržišta s kojih nam dolaze gosti, a s druge strane imali smo situaciju velikog angažmana turističkih djelatnika dok je duljina boravka bila izuzetno kratka i brojni gosti su bili zapravo izletnici u prolazu koji nisu ostvarili niti jedno noćenje. Dakle, na ukupan broj evidentiranih dolazaka te 2019. godine trebamo dodati i 15-20% turista koji su došli, razgledali određenu mikrolokaciju i nastavili dalje prema moru. Takav razvoj događaja jako opterećuje postojeću prometnu i komunalnu infrastrukturu i usmjerio nas je u slijepu ulicu. Da je taj trend opterećenja nastavljen - danas bismo mogli govoriti o negativnim posljedicama turizma uslijed kojih lokalnom stanovništvu pada kvaliteta života. No, došla je globalna pandemija COVID-19 i resetirala cijelo društvo na ˝tvorničke postavke˝. Ukupan turistički promet je pao za nekoliko puta, tranzit ljudi je značajno smanjen ili je potpuno izostao uslijed brojnih ograničenja. Gosti iz spomenutih istočnoazijskih tržišta su prestali dolaziti u Europu i to nam je otvorilo perspektivu da se okrenemo gostima koji žive relativno blizu odredišta svog odmora.

Mogao bih čak reći da nam je takav globalan razvoj situacije išao na ruku jer smo mi kao destinacija mogli gostima ponuditi željeni mir i izolaciju u prirodi, za razliku od drugih destinacija na moru koje već desetljećima razvijaju turističku infrastrukturu, kapacitete i sadržaje za velike grupe turista i masovni turizam.

Dakle, došlo je do promjene strukture gostiju i mi u 2023. godini imamo situaciju da je prvih šest emitivnih turističkih tržišta iz Europe, odnosno turisti nam dolaze iz europskih država, a povećao se i broj domaćih turista.

Sve navedeno dalo nam je jasan smjer u kojem trebamo djelovati, a on kaže da moramo pružiti dodatne sadržaje za sve zahtjevnije turiste iz Europe koji imaju relativno jaku platežnu moć. Jačanjem turističkih sadržaja možemo govoriti o produljenju dužine boravka gostiju što je dugoročni cilj na razini destinacije.

• Odakle nam stiže najviše turista? Što predstavlja njihov motiv dolaska?

-Spomenuo sam europska emitivna tržišta, odnosno auto-goste koji dolaze u vlastitom aranžmanu, a ne čarter letovima. Njima Karlovačka županija kao turistička destinacija predstavlja krajnje odredište i nismo im stanica na putu prema moru ili nekoj drugoj destinaciji. U evidenciji iz eVisitor sustava bilježimo značajan porast gostiju iz Italije, Francuske i Poljske, a najbrojniji gosti nam dolaze iz Njemačke i Nizozemske uz naše domaće turiste iz Hrvatske.

Naši glavni turistički aduti su u prvom redu prirodne atrakcije te posljedično tome i aktivnosti na otvorenome. Gosti su prepoznali našu orijentiranost ka aktivnom turizmu te dolaze uživati u aktivnom odmoru uz vožnju biciklima, vožnju kajacima, lov i ribolov itd. U zadnje vrijeme sve veća je potražnja za specifičnim oblicima turizma i sadržajima tako da planiramo razvijati turizme posebnih interesa u budućnosti.

• Kakav je bio turistički promet prema tipu smještaja - u hotelima, kampovima, obiteljskom smještaju? Ima li tu nekih značajnijih porasta ili padova?

-Prošle godine je došlo do snažnog porasta broja smještajnih kapaciteta, što je još jedan podatak koji ide u prilog jakom investicijskom ciklusu koji je pokrenut unazad nekoliko godina. Brojni objekti završili su s izgradnjom te su izašli na tržište. Uspoređujući samo 2023. u odnosu na 2022. godinu bilježimo 32% više smještajnih kapaciteta odnosno 14.423 kreveta u odnosu na 10.937 kreveta godinu ranije. Dakle, privatni sektor je prepoznao sve naše napore i prisutne trendove u porastu dolaska gostiju te odlučio investirati upravo u turizam. Premašili smo brojku od 1.000 kreveta u hotelskom smještaju dok kampovi također rastu u kontinuitetu. To nas veseli jer se tako sustavno razvijamo kao kontinentalna destinacija u željenom smjeru. Objekti koji će nuditi sadržaje tijekom cijele godine će definitivno doprinijeti rastu cjelogodišnjeg turizma. Obiteljski smještaj i dalje bilježi porast kapaciteta, no tu očekujemo da će doći do stagnacije s obzirom na nova porezna opterećenja uslijed kojih iznajmljivačima koji se ozbiljnije ne bave turizmom neće biti isplativo imati nekretninu koju će tek povremeno iznajmljivati.

• Koja su u protekloj godini bila značajnija ulaganja u turističku infrastrukturu u našoj županiji koje bi valjalo izdvojiti?

-Najznačajniji turistički objekti su spomenuti Nikola Tesla Experience Center te centar podzemne baštine Speleon nedaleko od Rakovice. Riječ je o objektima sufinanciranim od strane europskih fondova i zasigurno će doprinijeti povećanju broja posjetitelja u destinaciji pružajući nove sadržaje.

• Koje su manifestacije bile najposjećenije? Je li bilo nekih novih manifestacija? Koji je naš najveći manifestacijski adut u županiji?

-Manifestacije generiraju značajan dio turističkog prometa u destinaciji. Možemo se pohvaliti da je Karlovačka županija domaćin najvećim međunarodnim sportskim događajima u Hrvatskoj u 2023. godini poput WRC-a tj. Svjetskog prvenstva u reliju i CRO RACE-a, međunarodne biciklističke utrke, koje su na najbolji mogući način prezentirale našu destinaciju. Ti događaji su također generirali desetine tisuća noćenja što će i dugoročno zasigurno doprinijeti povećanju atraktivnosti naše destinacije.

Bilo je tu brojnih drugih manifestacija koje su isto tako utjecale na uspješan turistički rezultat u prošloj godini. Tradicionalno Dani piva i Štrudlafest su naše najveće gastro-manifestacije, bili smo domaćini međunarodne avanturističke utrke Adventure Race Croatia koja je startala u Rastokama i čiji su natjecatelji imali priliku vidjeti ljepote Mrežnice, Tounjčice, Korane i ostale prirodne ljepote iz prve ruke.

Vrijedi također istaknuti Međunarodni festival folklora koji s Okusima svijeta također privlači velik broj posjetitelja i dodatno oplemenjuje turističku atraktivnost gradova u kojima nastupa, a ove godine će to biti svih pet gradova u Karlovačkoj županiji.

• Postoje li neotkrivena, slabo promovirana, područja – nebrušeni dijamanti koji iz nekog razloga još ''nisu došli na red'' da im se pomogne kako bi došli u prvi plan pa da i oni zasjaje u pravom sjaju kao vrhunski turistički proizvod?

-Cijela naša županija kao turistička destinacija, izuzev nekoliko lokaliteta koji su sad već globalno prepoznatljivi, predstavlja ˝nebrušeni dijamant˝ odnosno kako to volimo reći ˝skriveni raj nadohvat ruke˝. Svjesni smo da obilujemo brojnim prirodnim atrakcijama poput rijeka i jezera, prekrasnim planinskim putevima, neodoljivim biciklističkim stazama, ali i kulturnim atrakcijama poput starih gradova i utvrda koje tek treba infrastrukturno revitalizirati. Podatak da na području Karlovačke županije postoji mikrolokalitet koji predstavlja jedan od posljednjih primjeraka prašume u ovom dijelu Europe može biti sjajan mamac za strane turiste. Isto tako, sve bogatija gastronomska ponuda definitivno može privući goste kojima autohtona kuhinja predstavlja motiv dolaska. U zadnje vrijeme očuvanje planeta i općenito održiv razvoj predstavlja značajnu temu u medijskom prostoru. S tim razmišljanjima prionuli smo razvoju poljoprivrede u sinergiji s turizmom. Jedan od načina očuvanja bioraznolikosti može se postići uz razvojem pčelarstva odnosno povećanjem broja pčelinjih zajednica u ruralnom, ali i urbanom prostoru. Slijedom toga ćemo ove godine nastaviti razvijati apiturizam u Karlovačkoj županiji i pokušati ponuditi gostima unikatne i autentične sadržaje koji bi mogli doprinijeti razvoju ruralnih prostora u prvom planu te u konačnici doprinijeti održivom razvoju kojem težimo kao destinacija.

• Na što ostvareno u protekloj godini ste posebno ponosni? A s druge strane, ima li nešto što vas ''žulja'', što niste uspjeli/stigli/nije bilo financija, nešto što znate da je trebalo napraviti, a nije se napravilo?

-Ponosni smo na činjenicu da smo jedna destinacija na kontinentu koja je bila domaćinom dva najveća međunarodna sportsko-turistička događaja u Hrvatskoj protekle godine – WRC i CRO RACE. To su izuzetno zahtjevni zahvati u organizacijskom smislu i puno je vremena potrošeno da sve stvari funkcioniraju na željeni način. Također, veseli nas što smo ostvarili određene dogovore da se ti događaji održe i ove godine u našoj destinaciji, što će definitivno doprinijeti daljnjem razvoju destinacije u cijelosti.

Financijskih sredstava uvijek može biti više i ne bi bilo uzaludno kad bismo mogli investirati osjetno veće iznose u razvoj turizma, no ovdje moram pohvaliti Hrvatsku turističku zajednicu i Ministarstvo turizma i sporta te Karlovačku županiju, koji s gradovima i općinama izdvajaju svoja financijska sredstva za razvoj turizma u našoj destinaciji. Bez tih potpora vrlo teško bismo bili uspješna destinacija i razvoj bi bio puno sporiji nego što jest.

• Idete li u izvidnice po drugim županijama i destinacijama? Kakvi smo u usporedbi s drugima? Ima li neka destinacija koja bi nam mogla biti uzor u svom djelovanju? Postoje li atrakcije, manifestacije, kampanje, pristupi, sustavi na koje bismo se mogli ugledati?

-Svaka destinacija je zasebna priča i uspoređivati se s drugima nije baš najzahvalnije. No, osluškujemo stanje na turističkim tržištima te pokušavamo primijeniti najbolje primjere iz prakse u našoj destinaciji. Ove godine ćemo vjerojatno organizirati posjete našim najznačajnijim emitivnim tržištima i prezentirati destinacijsku ponudu na sajmovima, a planiramo i studijsko putovanje s ciljem prikupljanja iskustava za daljnji razvoj destinacije.

Naravno, to će uvelike ovisiti o vanjskim izvorima financiranja kojima možemo pokriti te troškove, tako da ćemo više znati po okončanju natječaja na koje smo i na koje ćemo aplicirati.

• Koji se još projekti u turizmu realiziraju, a koji su u planu? Kakva će projektno biti upravo započeta 2024. godina?

-Ove godine nastavljamo s razvojem specifičnih oblika turizma koje ćemo pokušati dodatno unaprijediti EU sredstvima. Do kraja godine planiramo završiti Erasmus+ projekt kojim će se stvoriti objedinjena baza turističkih atrakcija za područje cijele Karlovačke županije uz pomoć sredstava Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Također su tu i otvoreni natječaji prekogranične suradnje sa susjednom Slovenijom, ali i dunavskom regijom - gdje ćemo pokušati aplicirati za EU sredstva.

Naglasak će biti i na razvoju ruralnih područja Karlovačke županije kako bismo disperzirali ukupan turistički promet odnosno doprinijeli ravnomjernijem razvoju u budućnosti. U tijeku je izrada Strategije razvoja apiturizma Karlovačke županije gdje ćemo s ključnim dionicima iz područja poljoprivrede i turizma definirati daljnji smjer razvoja pčelarstva s dodanom vrijednošću u funkciji razvoja turizma. Ako dođe do željenih sinergijskih efekata mogli bismo biti jedna od rijetkih destinacija koja je prepoznala važnost razvoja ruralnog turizma i postavila jasne smjernice daljnjeg razvoja apiturizma.