U našoj županiji raste broj oboljelih od covida, hripavca i gripe

Kakva je situacija u našoj županiji, otkrila je voditeljica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije, Renata Hlaj.

-Sezona respiratornih infekcija je u punom jeku. U prosincu je bio povećan broj covida u odnosu na prijašnje razdoblje, a krajem prosinca prošle godine krenula nam je i gripa tako da sada imamo paralelno covid i gripu s vrlo sličnim simptomima. Što se tiče covida, simptomi su već svima poznati, a nešto je blaži oblik nego što je bio u početku. I dalje je najopasniji za starije i kronične bolesnike, a za njih je i dalje preporučeno docjepljivanje jednom dozom, dakle za potpuno iste kategorije kao i za gripu. Što se tiče gripe, ono što je novo od prošlog tjedna je da je cijepljenje protiv gripe besplatno za sve kategorije građana, a ne samo za rizične skupine kao što je bilo do sada. Povećani broj prijavljenih slučajeva gripe imamo posljednja dva tjedna, dok je na državnoj razini to negdje od sredine prosinca i gripa nam je na uzlaznoj putanji, naglašava Hlaj, te podsjeća kako ona obično traje od Božića do Uskrsa.

Podsjeća i kako su gripa i covid virusne bolesti i nije potrebno trošiti antibiotike, jer konvencionalni antibiotici na viruse ne djeluju.

Naglasila je i kako ne treba ići liječniku već kod pojave prvih simptoma.

-U ambulantama su velike gužve i bolje je pričekati barem tri dana kod kuće, a ako vam i dalje ne bi bilo dobro, javite se liječniku, savjetujte se. Liječenje gripe i covida na početku bolesti je simptomatsko, dakle skidanje temperature. A ako idete u zdravstvene ustanove, pogotovo u čekaonice u kojima boravi veliki broj ljudi, preporuka je nositi masku kako se te respiratorne infekcije ne bi još više širile. Jer možete doći s covidom i onda još čekajući u čekaonici dobiti gripu, napominje.

Što se tiče simptoma, Hlaj podsjeća kako je karakteristično za gripu da počinje naglo, s povišenom temperaturom, bolovima u mišićima i kostima i tresavicom, a tek kasnije se javljaju respiratorni simptomi kao što su kašalj ili hunjavica.

-Treba razlikovati prehladu od gripe. Kod nas ljudi konvencionalno svaku prehladu zovu gripom pa smatraju da to i nije baš opasna bolest, dok prvi put u životi ne dobiju pravu gripu. Naravno da ima i običnih prehlada, odnosno respiratornih viroza koje će proći same od sebe i nemaju neke ozbiljne simptome, ali to su potpuno drugačije bolesti od ove dvije koje mogu biti itekako opasne, pogotovo za starije osobe i za kronične bolesnike koji imaju neke srčane ili plućne bolesti, dijabetes i slično, ističe.

Napominje i kako još uvijek nije kasno za cijepljenje ni protiv covida ni protiv gripe za rizične skupine.

Za sada je u Karlovačkoj županiji prijavljeno ukupno 157 oboljelih od gripe, od čega 97 u posljednjem tjednu ove godine, od 2. do 8. siječnja.

-To je manji broj od stvarno oboljelih, jer ne prijavljuju se svi koji se jave liječniku i ne javljaju se svi oboljeli svom liječniku tako da su stvarne brojke vjerojatno puno veće od ovih koje imamo prijavljene u sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti.

Isto vrijedi i za covid, u prosincu smo imali 369 prijava, ovaj mjesec već do sada imamo 52-oje prijavljenih. Isto tako, puno je veći broj oboljelih, ne testiraju se svi, ne javljaju se svom liječniku, pogotovo mlađi kod kojih su kliničke slike nešto blaže, a oni koji se jave liječniku, isto tako nisu svi prijavljeni, napominje.

Doktorica Hlaj osvrnula se i na hripavac koji je također prisutan ove zime u Karlovačkoj županiji.

-Za razliku od covida i gripe, radi se o bakterijskoj infekciji koja se liječi antibiotikom i najopasnija je, ne za starije nego za bebe i malu djecu, pogotovo ako nisu cijepljena. Zato je za tu bolest obavezno cijepljenje za djecu i kreće se od dva mjeseca starosti, a posljednja, peta doza prima se s navršenih pet godina. Kasnije više cijepljenje nije obavezno, jer za stariju djecu i odrasle to nije tako opasna bolest, već u principu dugotrajan i suhi kašalj, najčešće bez ikakvih drugih simptoma. Hripavca sada imamo najviše u odnosu zadnjih nekoliko desetaka godina. Za sada imamo oko 70 prijavljenih slučajeva, ali to se mijenja na dnevnoj bazi, odnosno kako se testira tako se prijavljuju slučajevi. Također nisu svi testirani prijavljeni, a pogotovo se svi ne testiraju pa je broj i tih slučajeva puno veći, kaže dr. Hlaj napomenuvši kako je hripavac prisutan još negdje od jeseni, jer kada je kod nas krenulo testiranje, prvi koji su se testirali imali su simptome već nekakvih mjesec dana.

Vezano uz hripavac, Hlaj je posebno poručila:

-Kod hripavca posebno treba pripaziti da ukoliko mala djeca nisu cijepljena, treba se javiti pedijatru da im se nadoknade ta cjepiva koja su eventualno za svoju dob trebala primiti, a za sada nisu. Isto tako, preporuka je da se cijepe trudnice, u drugom i trećem tromjesečju kako bi stvorile zaštitna protutijela koja onda prenesu na svoju bebu i koja bi ih štitila nakon rođenja dok se ne počnu cijepiti i time steknu zaštitu.

Trudnice nam se javljaju na cijepljenje, ali bilo bi puno bolje da ih se više odazove. Mogu se javiti svom ginekologu i savjetovati, a isto tako preporučeno je cijepljenje i za članove obitelji koje imaju malu bebu kako bi time spriječili da bebi koja još nije cijepljena donesu hripavac.  Mi odrasli cijepljenjem koje smo primili kao djeca nismo štićeni i zato možemo dobiti hripavac, samo što za odrasle osobe hripavac nije opasna bolest, poručila je dr. Hlaj.