HZZ-ov okrugli stol o deficitarnim zanimanjima

Početi s profesionalnim usmjeravanjem učenika već od petog razreda razreda osnovne škole, zorno prikazivati zanimanja putem filmova te obilaska pogona/obrta, organizacija smotre srednjih škola, rad s roditeljima, bolja suradnja institucija u kreiranju upisne politike, veće uključivanje poslodavaca i jedinica lokalne samouprave u stipendiranje učenika u deficitarnim zanimanjima te naravno suvremeni kabineti i škole zaključci su danas održanog okruglog stola u  organizaciji Područnog ureda HZZ-a Karlovac.
„Jesmo li spremni? – razbijanje mita o deficitarnim zanimanjima kao manje vrijednima“ bila je tema ovog skupa, održanog u sklopu projekta P.S. – Pokreni se. Cilj mu je bio kako pronaći adekvatne radnike s popisa deficitarnih zanimanja u Karlovačkoj županiji te načinima jačanja promocije deficitarnih zanimanja među učenicima i roditeljima.

-Često na terenu od roditelja čujemo zašto im sugeriramo da djecu upisuju u trogodišnje programe. Prvenstveno zbog toga što su to apsolutno zapošljiva i dobro plaćena zanimanja, ustvari da razbijemo mit o tim zvanjima. U svim tim deficitarnim zanimanjima na Zavodu za zapošljavanje imamo manje od pet nezaposlenih, izuzetak su konobari i kuhari kojih ima nešto više. No, to su u pravilu stalni sezonci koji već ovog trenutka ponovno odlaze poslodavcima na more kod kojih su radili i prošle godine. Zapravo nemamo radnika iz deficitarnih zanimanja, posebice ne u onom broju, koliko ih na tržištu rada nedostaje, izjavila je predstojnica Područnog ureda HZZ-a u Karlovcu, Ivana Mehle.

Svoja iskustva na okruglom stolu podijelio je i vlasnik Limarsko – krovopokrivačkog obrta Miroslav Brodarić.

-Naša iskustva su jako loša, djeca se ne upisuju u zanimanja koja su nam potrebna kao što su limar, tesar i krovopokrivač. Već godinama za ta zanimanja nije upisan niti jedan učenik. Stipendirao bih onog učenika koji bi se školovao za takvo zanimanje, poslije bi ga primili u stalni radni odnos; samo je problem hoće li se uopće netko upisati jer nemamo čak niti bilo kakve povratne informacije želi li netko upisati ta zanimanja.

Ravnateljica Mješovite industrijsko obrtničke škole u Karlovcu Snježana Erdeljac mišljenja je da će se situacija ove godine ipak promijeniti na bolje, što se tiče upisa učenika u deficitarna zanimanja. Svi dionici u obrazovnom procesu: od županije,  resornog ministarstva pa do Agencije za strukovno obrazovanje su shvatili da je to ustvari na neki način i problem države. Evo što još kaže ravnateljica Erdeljac.

-Ove godine imamo odluku Karlovačke županije da će kompletno financirati školovanje učenika za zanimanje zidar i tesar; u smislu plaćanja prijevoza, troškova Učeničkog doma, udžbenika i svih pomoćnih pedagoških sredstava. Ostala zanimanja koja se školuju u MIOŠ-u kao što su rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, keramičari, monteri suhe gradnje imaju mogućnost dobivanja stipendije od poslodavca, grada ili županije kao deficitarna zanimanja. Idemo s novim programom soboslikar ličilac koji je eksperimentalni po dualnom sustavu gdje će poslodavac zaključivati jednu vrstu ugovora o radu s  učenikom. Također upisivat ćemo novi četverogodišnji program za frizera koji nije deficitaran, ali prema najnovijim saznanjima i taj program je već deficitaran. Dakle, sva naša bivša ili sadašnja trogodišnja zanimanja su deficitarna. Prijavili smo upis 160 učenika te se nadam da će ta brojka biti i odobrena. Na nama je samo da privučemo učenike i uvjerimo njihove roditelje da je upis u ta zanimanja najbolji izbor.

Zamjenica župana Vesna Hajsan Dolinar najavila je da će  od iduće školske godine Županija posebno stimulirati one učenike koji se odluče školovati za neko od pet deficitarnih zanimanja.

-Karlovačka županija će u potpunosti financirati cjelokupne troškove školovanja za pet zanimanja: zidar, limar, tapetar, krojač i tesar. Radi se o onim zanimanjima koja tri i više godine nisu upisivana, a sva istraživanja su pokazala da su izrazito potrebna. Uz stipendije koje dajemo za deficitarna zanimanja, uz stipendije Ministarstva graditeljstva za JMO modele koje se dupliciraju, u  idućoj godini bit će povećane, i s državne i regionalne razine pokušavamo učiniti sve kako bi poslodavci imali dovoljno radnika i kako bi kvote za uvoz radnika iz inozemstva, za sektor graditeljstva, bile što manje.  

Okruglom stolu su prisustvovali i članovi lokalnog partnerstva za zapošljavanje – Vijeća za tržište rada Karlovačke županije. (m.m.)

Foto: i.č.