Prvi Karlovački

Prim. dr. Mira Mlinac Lucijanić: Stresno i teško? Možda, ali nesavladivo nije!

01.03.2019

Županija

U Općoj bolnici Karlovac prošle godine je obrađeno 6.000 bioptičkih uzoraka i obavljeno 40 obdukcija

Dugi niz godina na Odjelu za patologiju i citologiju karlovačke Opće bolnice radi primarijus dr. Mira Mlinac-Lucijaić, specijalistica patološke anatomije i specijalistica sudske medicine. Zašto se odlučila baš za specijalizaciju iz ovog područja medicine, razlici između patologije i sudske medicine, je li broj obdukcija u opadanju, o interesu mladih kolega za ovu specijalizaciju bila su samo neka od pitanja postavljenih prim. dr. Mlinac-Lucijanić.
Rođena sam doma, 1956. godine, u Dobrenićima, na Mrežnici – najljepšoj rijeci na svijetu, na području današnje općine Generalski Stol, u Županiji karlovačkoj. Cjeloživotni raspored planiran i proživljen kroz obiteljski i radni izbor, zadržao me je tu. Kao liječnik početnik, 1980. počela sam svoj profesionalni put u Općoj bolnici u Ogulinu, a nastavila ga i još traje, od 1985., u Općoj bolnici Karlovac.
Medicinu volim cijelu, a ona je podijeljena na niz struka ili specijalnosti, čiji razvoj ovisi o materijalnim uvjetima života zajednice; i u kojima je danas u Republici Hrvatskoj aktivno oko 12.000 liječnika. Meni se specijalizacija patološke anatomije našla u ponudi u pravo vrijeme i na pravom mjestu, ispričala nam na početku dr. Mlinac-Lucijanić.
Kakav je danas interes mladih liječnika za tu specijalizaciju?
Interes mladih kolega za ovu je specijalizaciju, iz različitih praktičnih razloga, oduvijek, a i danas, skroman.
Radi se o vrlo teškom i stresnom poslu kako se to na Vas osobno odražava?
Patolog sam u radno vrijeme, a tada vladaju pravila struke sa svim prednostima i manama, dosezima i ograničenjima prema kojima sam trenirana i znam što moram savladati.
Stresno i teško? Možda, ali nesavladivo nije!
Koja je razlika između patologa i specijaliste sudske medicine?
Klinička je patologija dijagnostička djelatnost u kojoj dominiraju tehnički visoko usavršeni postupci analize uzoraka tkiva živih ljudi dobivenih kirurškim liječenjem njihovih bolesti.
Kliničko patološka obdukcija je kontrola kvalitete liječenja bolesti, ako u bilo kojem pogledu još postoji diferencijalno dijagnostička dvojba, bilo liječnika koji je liječio preminuloga, bilo članova obitelji.
Sudska medicina proučava neočekivane ishode prirodnih oštećenja zdravlja – bolesti te nasilna oštećenja zdravlja i uzroke smrti što zovemo ozljedama. Forenzični je patolog, tijekom trajanja svoje petogodišnje specijalizacije, treniran prema nešto drugačijem radnom programu u odnosu na, također petogodišnju, specijalizaciju kliničkog patologa.
Javnost je ovih dana zgrožena zločinom u Međimurju i zaleđenom lešu pronađenom u zamrzivaču. Koliko je u takvoj situaciji teško napraviti obdukciju i kakvi se tada dobivaju rezultati?
Rezultati svake obdukcije određeni su zaživotnim i posmrtnim promjenama promatranog mrtvog tijela. Primijenjenim postupcima za to obučenih osoba uvijek se traži, a najčešće i dobije najviše moguće. Nesretan obiteljski događaj koji trenutno puni naše i svjetske novinske stupce, za obducenta se pokazao jednostavan, a ljudski je toliko složen i bolan vremenski i unatrag i unaprijed, da je neumjesno o tome nepromišljeno i neargumentirano govoriti.
Nad kojim pacijentima se mora obaviti obdukcija?
Potreba za obdukcijom načelno je propisana u nekoliko zdravstvenih zakona i pravilnika, a u svakom pojedinačnom slučaju indikaciju postavlja liječnik koji je liječio preminuloga, mrtvozornik ili istražitelj.
Koliko ste obdukcija obavili za vrijeme vašeg višegodišnjeg staža, koliko ih radite otprilike mjesečno?
Tehnički doseg danas dostupne dijagnostike je tolik, da je zaživotno sve češće, sa visokom vjerojatnošću, određeno postojanje neke bolesti, njezina raširenost u tijelu i njezini rizici u odnosu na izbor liječenja i očekivanje preživljavanja. Današnju potrebu za obdukcijom će najbolje oslikati podaci o kretanju broja biopsija i obdukcija, unutar bolnice u Karlovcu. Prije 40 godina odjel na kojem radim obradio je 600 bioptičkih uzoraka i načinjeno je 400 obdukcija. Prošle godine je obrađeno 6.000 bioptičkih uzoraka i obavljeno je 40 obdukcija. I u većini zemalja koje nazivamo razvijenima je slično.
Koliko u prosjeku traje jedna obdukcija, dakle vremenski i tko ju još s Vama obavlja i kratko opišite sam njen tijek?
Pojedina kliničko-patološka obdukcija traje prosječno po 10-tak sati rada svakog člana tima sastavljenog od liječnika specijalista, inženjera laboratorijske dijagnostike i medicinskog tehničara te administratora. Njihov se rad odvija u slijedu više vremenskih odsječaka i više pojedinačnih kombinacija liječnika s drugim članovima tima. Obdukcijski rad u samoj obdukcijskoj sali potraje oko dva sata i sastoji se od vanjskog pregleda tijela, mehaničkog otvaranja svih velikih tjelesnih šupljina, dakle lubanjske, grudne i trbušne te razgledanja, mjerenja i vaganja izvađenih unutarnjih organa. U obdukcijskoj sali uobičajeno radi liječnik patolog i medicinski tehničar. Za svaku se obdukciju odmah po njenom završetku napiše zapisnik te se za pokojnika izdaje Potvrda o smrti i Dozvola za ukop. Prvi se zaključak o uzroku smrti donosi odmah, a detaljan i definitivni, po svim završenim postupcima, kroz približno mjesec dana.
Možete li se prisjetiti i ispričati neki od najmučnijih slučajeva koji vas se najviše dojmio?
U svakoj životnoj fazi, najviše utisaka ostavljaju događaji i prilike koji bi nesrećom mogli zadesiti nas same ili nama bližnje. Iza svakog posla i utiska ostaje pouka, uspješno se pamti, ružno se zaboravlja ili bar potiskuje.
Je li Odjel za patologiju i citologiju karlovačke bolnice dostatno kadrovski popunjen, ako nije tko nedostaje?
Ovo ste pogodili upitati u trenutku idealne kadrovske popunjenosti. Već za mjesec dana, a pogotovo dogodine, odnosi će biti drugačiji. Bit će to radne prilike za nove mlade visoko obrazovane ljude.
Može li se Vaš posao usporediti s onim što danas možemo vidjeti u popularnim serijama CSI Miami i literaturom, konkretno spisateljice Patrizie Cornwel, koja je i sama patolog?
I ja rado gledan epizode CSI Miami serije, a za položen specijalistički ispit iz sudske medicine, kolegica mi je bila poklonila roman „Obdukcija“, spisateljice Patrizie Cornwel. I nama ide jednako dobro, ali iako opravdano, neusporedivo sporije.
Za kraj, kako je posao patologa utjecao na Vaš pogled na vlastitu smrtnost?
Veselim se životu. Ne gledam se u ogledalo nego u osmijeh ljudi kojima idem u susret, jer, veli poslovica: „Do neba se ljestve ne grade, moru se poklopac ne stavlja i smrti nema zamjene.“

M.Milovanović