15 godina karlovačkog HSU-a

Gradska organizacija Hrvatske stranke umirovljenika Karlovac danas je obilježila 15. godišnjicu osnivanja. Predsjednik Zvonimir Radečić osvrnuo se na rad stranke u tom razdoblju, istaknuvši da je osnivanju stranke prisustvovalo preko sto umirovljenika. Tada je izabran i prvi gradski odbor te predsjednik Ivan Tudić. Za potpredsjednike su tada izabrani Vladimir Samaržija, Vlado Nožarić i Vlado Tvrdinić.

-Glavna programska odrednica stranke upravo je i u gradu Karlovcu, status i položaj umirovljenika. Prije svega to se odnosi na socijalnu skrb, na brigu o starim i nemoćnim osobama zatim o pokretanju akcije za smještaj umirovljenika u novoizgrađene objekte. Probleme rješavamo i u mjesnim odborima i gradskim četvrtima gdje imamo izabrane svoje predstavnike te s  ostalim partnerima sudjelujemo u njihovoj realizaciji, navodi predsjednik Radečić.

Odgovarajući na pitanje što u karlovačkom HSU-u smatraju najvećim problemom umirovljeničke populacije, Radečić je kazao.

-Prva stvar s kojom nismo zadovoljni je izborni zakon koji nas svojim sadašnjim odredbama dosta onemogućava u dobivanju saborskih mandata. Druga je socijala koje ide putem Grada Karlovca i na tom polju moramo učiniti puno više nego do sada.

Inače, HSU u koaliciji s Akcijom umirovljenici zajedno, u karlovačkom Gradskom vijeću ima jednog vijećnika.

Skupu je prisustvovao i saborski zastupnik i predsjednik HSU-a Silvano Hrelja koji je ocjenjujući rad karlovačke organizacije istaknuo.

-Ova organizacija je imala i puno boljih trenutaka sa aktivnim vijećnicima u gradskom vijeću. Ovaj  put smo se „poskliznuli“ na izborima, ali to ne znači da politički ne djelujemo i pripremamo se za neke nove izbore s možda nekim novim partnerima ili samostalno. Sve ovisi kako će se situacija razvijati, ali bitno je postojati i održati parlamentarni status jer bez toga sve postaje malo teže.

HSU je pokrenuo i niz  aktivnosti kako bi se putem Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova osigurala sredstva i omogućila ugradnja dizala u višekatnim zgradama, za što postoji veliki interes umirovljenika. Hrelja je komentirao i aktualnu temu mirovinske reforme.

-Resorni ministar trenutno putem medija nudi prijedlog da bi se 2033. godine počelo raditi do 67 godina. Bojim se da se malo preračunao i da mu to može izaći na loše iz razloga što je jako naljutio  sindikalne središnjice i one su spremne skupljati potpise za izlazak na referendum dali ćemo raditi do 65 ili 67 godina. HSU je i protiv rigidne penalizacije bez obzira na godine radnog staža, dakle 0,34 posto manje po mjesecu ranijeg umirovljenja je previše jer se ne cijeni duljina radnog staža. Naime,  ima puno žena koje su počele rano raditi; zašto bi one bile kažnjavane, a imaju i preko 40 godina staža, ali nemaju godine života.

Još jedna točka prijepora je i ona vezana uz onaj dio umirovljeničke populacije s najmanjim mirovinama te kako to pitanje riješiti i kako im pomoći. O prvim koracima u sljedećem razdoblju Hrelja je rekao.

-Prvi korak je pripremiti dobru javnu raspravu i utjecati na prijedlog Zakona o mirovinskoj reformi. Već znamo da će on biti na prvom saborskom čitanju 25. ovog mjeseca i da će do kraj godine biti upućen u drugo čitanje. Bar je takav plan, ukoliko resorno ministarstvo ne odustane. Oštrica naše političke borbe bit će usmjerena prema tom Zakonu, nema većeg interesa od tog Zakona. Pokušat ćemo argumentima i raspravama utjecati na njegovo donošenje. Ako to ne bude i dogodi se prvi scenarij da se naljute sindikati zbog toga što ih se ne uvažava, št ne sudjeluju u socijalnom dijalogu te krenu s prikupljanjem potpisa za referendum; mi ćemo im sigurno biti podrška u svakom pogledu.